Trump je izabrao penzionisanog generala Keitha Kellogga za specijalnog izaslanika za rat između Rusije i Ukrajine. Evo kakav je njegov plan za okončanje rata u poređenju sa planovima Trampa i Zelenskog.
Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izabrao je penzionisanog generala Keitha Kellogga za svog specijalnog izaslanika za rat između Rusije i Ukrajine.
Trump je okončanje rata – koji traje već skoro tri godine – stavio u središte svojih vanjskopolitičkih obećanja. Kelloggova uloga mogla bi ga učiniti kritičnom figurom u Trumpovim planovima.
Ali ko je Kellogg – i šta se zna o generalovim stavovima o ratu i o tome kako ga okončati?
Kellogg je veteran vijetnamskog rata, a također je poslan u Irak da radi u prijelaznoj vladi nakon invazije na zemlju pod vodstvom SAD-a 2003. godine.
“Bio je sa mnom od samog početka”, napisao je Trump, najavljujući Kelloggovu nominaciju na svojoj platformi Truth Social.
Pozicija specijalnog izaslanika je nova što ukazuje Trumpov naglasak na diplomatiju kako bi se okončao sukob između Rusije i Ukrajine.
U dokumentu, krivi administraciju predsjednika Josepha Bidena za kontinuirani rat u Ukrajini. Konkretno, krivi američku odluku o naoružavanju Ukrajine i neuspjeh diplomatije s Rusijom. Takođe, optužuje Bidena za podsticanje posredničkog rata s Rusijom, preko Ukrajine.
Plan je objavio neprofitni think tank America First Policy Institute (AFPI), koji su osnovali bivši zvaničnici Trumpove administracije 2021. godine. Kelloggov pristup je “Amerika na prvom mjestu” i to je njegov plan za okončanje rata.
Kelloggov u planu tvrdi – ponavljajući Trumpa na mnogo načina – da bi „snažan i odlučan predsjednik koji se suprotstavio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, spriječio invaziju Moskve na Ukrajinu u februaru 2022. godine”. Nema dokaza koji bi sugerisali da je Putinova odluka da je invazija na Ukrajinu bila zasnovana na njegovoj procjeni Bidena kao slabog, kao što sugerišu Kellogg i Fleitz.
Kelloggov plan zagovara formalnu američku politiku za okončanje rata, tražeći “primirje i sporazumno rješenje”.
U okviru ovog plana:
SAD bi nastavio da naoružava Ukrajinu kako bi joj omogućio da se brani od Rusije. Međutim, buduća američka vojna pomoć zavisila bi od učešća Ukrajine u mirovnim pregovorima sa Rusijom.
Kako bi uvjerili Putina da se pridruži mirovnim pregovorima, lideri NATO-a bi trebali ponuditi da odustanu od podnošenja zahtjeva Ukrajine za članstvo u NATO-u.
Osim toga, Rusiji bi moglo biti ponuđeno određeno ublažavanje sankcija, pod uslovom da potpiše mirovni sporazum s Ukrajinom.
Takođe, naplaćivani bi bili porezi na prodaju ruske energije koja bi se koristila za obnovu Ukrajine.
Može li Kelloggov plan za Ukrajinu uspjeti?
Kellogg se mora suočiti sa činjenicom da postoje dvije uključene strane koje imaju različite stavove o tome kako bi se rat trebao završiti, rekao je za Al Jazeeru Keir Giles, viši savjetnik u londonskom think tanku Chatham House.
“Rusija će pregovarati sve dok ne bude osjećala da je u ugodnoj poziciji”, rekao je Giles. “Za Ukrajinu, pauza u borbama može biti pogubna”.
Giles, koji je i autor knjige Ko će braniti Evropu? objasnio je da će zapadni podržavaoci Ukrajine neizbježno vidjeti prekid vatre kao kraj krize. “U međuvremenu, Rusija će se pripremati za svoj sljedeći potez”.
Dodao je da će Kellogg takođe morati osigurati saradnju sa drugim zvaničnicima u nadolazećoj Trumpovoj administraciji. Planovi koje ljudi sastavljaju kada nisu u vladi ne provode se nužno u planove kada su u vladi, rekao je.
Kelloggovi prijedlozi uopšteno su u suprotnosti s “Planom pobjede” ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Prijem Ukrajine u NATO je u središtu njegovog plana.
Ideja o odgađanju članstva Ukrajine u NATO-u je „jedan od načina na koji SAD može izvršiti pritisak na Ukrajinu, ali je to pogrešan način“, rekao je Giles, dodajući da je prijem Ukrajine u NATO jedino dugoročno rješenje za regionalnu dilemu.
Dok su članice NATO-a uvjeravale Ukrajinu da je na “nepovratnom” putu ka članstvu, Alijansa je skeptična prema prijemu Ukrajine dok je u ratu s Rusijom. To je zato što bi članstvo Ukrajine u NATO-u odmah značilo da je cijeli savez u ratu s Moskvom.
Plan Zelenskog takođe poziva na kontinuirano snabdijevanje Ukrajine ekonomskom i vojnom pomoći od njenih saveznika. U međuvremenu, u Kelloggovom planu, isporuka oružja Ukrajini je uslovna.
„Imam veoma precizan plan kako da zaustavim Ukrajinu i Rusiju“, rekao je Trump, gostujući u jednom podcastu. “Ne mogu vam reći moje planove jer ako vam kažem, neću ih moći koristiti […] Dio toga je iznenađenje.”
The Washington Post je izvijestio da je Trump telefonski razgovarao s Putinom 7. novembra, moleći ga da ne eskalira rat i izrazio interes za dalje pregovore kako bi se riješio sukob. Rusija je negirala da se poziv dogodio. Dana 11. novembra, glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov opisao je poziv kao “čista fikcija” i novinarima rekao da Putin nema konkretne planove za razgovor s Trumpom.
Novoizabrani republikanski predsjednik je tvrdio da Bidenova administracija finansira i naoružava otvoreni rat u Ukrajini koji ne ide u korist SAD-u.
U međuvremenu, Trumpov potpredsjednik JD Vance je iznio neke od detalja o tome kakav bi Trumpov plan potencijalno mogao biti, u intervjuu za Shawn Ryan Show. Epizoda je objavljena u septembru.
Vance je rekao da će Trump započeti pregovore sa liderima iz Moskve, Kijeva i Evrope za “mirno rješenje”.
“I ono što vjerovatno izgleda kao sadašnja linija razgraničenja između Rusije i Ukrajine, to postaje demilitarizovana zona.”
Ne precizirajući tačnu lokaciju demilitarizovane zone, Vance je rekao da će ona biti snažno utvrđena kako bi se osiguralo da Rusija više ne izvrši invaziju. Međutim, Vanceov plan sugeriše da bi Ukrajina morala ustupiti dio svoje okupirane teritorije Rusiji. To uključuje dijelove Luganska, Donjecka, Hersona i Zaporožja – područja nad kojima je Rusija, uz Krim, preuzela kontrolu od početka rata. Rusija je zauzela 20-ak posto ukrajinske teritorije od 2014. godine.
Ukrajina je naglasila da bilo koji mirovni sporazum mora uključivati poništavanje aneksije ukrajinskih teritorija od strane Rusije, uključujući Krim.
“Ukrajina zadržava svoju nezavisnu suverenost, Rusija dobija garanciju neutralnosti od Ukrajine – ona se ne pridružuje NATO-u, ne pridružuje se nekim od ovih savezničkih institucija. Ovako će sporazum na kraju izgledati”, rekao je Vance u emisiji.
Trump je okončanje rata – koji traje već skoro tri godine – stavio u središte svojih vanjskopolitičkih obećanja. Kelloggova uloga mogla bi ga učiniti kritičnom figurom u Trumpovim planovima.
Ali ko je Kellogg – i šta se zna o generalovim stavovima o ratu i o tome kako ga okončati?
Ko je Keith Kellogg?
Kellogg (80) je penzionisani general-pukovnik. Bio je šef Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće tokom Trumpovog prvog mandata od 2017. do 2021. Bio je i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mikea Pensa, koji je u to vrijeme bio Trumpov potpredsjednik.Kellogg je veteran vijetnamskog rata, a također je poslan u Irak da radi u prijelaznoj vladi nakon invazije na zemlju pod vodstvom SAD-a 2003. godine.
“Bio je sa mnom od samog početka”, napisao je Trump, najavljujući Kelloggovu nominaciju na svojoj platformi Truth Social.
Pozicija specijalnog izaslanika je nova što ukazuje Trumpov naglasak na diplomatiju kako bi se okončao sukob između Rusije i Ukrajine.
Kakav je Kelloggov plan za okončanje rata u Ukrajini?
U aprilu ove godine, Kellogg je bio koautor strateškog dokumenta, sa bivšim zvaničnikom američke vlade Fredom Fleitzom, rekao je da bi SAD trebao da pregovara o prekidu vatre u Ukrajini.U dokumentu, krivi administraciju predsjednika Josepha Bidena za kontinuirani rat u Ukrajini. Konkretno, krivi američku odluku o naoružavanju Ukrajine i neuspjeh diplomatije s Rusijom. Takođe, optužuje Bidena za podsticanje posredničkog rata s Rusijom, preko Ukrajine.
Plan je objavio neprofitni think tank America First Policy Institute (AFPI), koji su osnovali bivši zvaničnici Trumpove administracije 2021. godine. Kelloggov pristup je “Amerika na prvom mjestu” i to je njegov plan za okončanje rata.
Kelloggov u planu tvrdi – ponavljajući Trumpa na mnogo načina – da bi „snažan i odlučan predsjednik koji se suprotstavio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, spriječio invaziju Moskve na Ukrajinu u februaru 2022. godine”. Nema dokaza koji bi sugerisali da je Putinova odluka da je invazija na Ukrajinu bila zasnovana na njegovoj procjeni Bidena kao slabog, kao što sugerišu Kellogg i Fleitz.
Kelloggov plan zagovara formalnu američku politiku za okončanje rata, tražeći “primirje i sporazumno rješenje”.
U okviru ovog plana:
SAD bi nastavio da naoružava Ukrajinu kako bi joj omogućio da se brani od Rusije. Međutim, buduća američka vojna pomoć zavisila bi od učešća Ukrajine u mirovnim pregovorima sa Rusijom.
Kako bi uvjerili Putina da se pridruži mirovnim pregovorima, lideri NATO-a bi trebali ponuditi da odustanu od podnošenja zahtjeva Ukrajine za članstvo u NATO-u.
Osim toga, Rusiji bi moglo biti ponuđeno određeno ublažavanje sankcija, pod uslovom da potpiše mirovni sporazum s Ukrajinom.
Takođe, naplaćivani bi bili porezi na prodaju ruske energije koja bi se koristila za obnovu Ukrajine.
Može li Kelloggov plan za Ukrajinu uspjeti?
Kellogg se mora suočiti sa činjenicom da postoje dvije uključene strane koje imaju različite stavove o tome kako bi se rat trebao završiti, rekao je za Al Jazeeru Keir Giles, viši savjetnik u londonskom think tanku Chatham House.
“Rusija će pregovarati sve dok ne bude osjećala da je u ugodnoj poziciji”, rekao je Giles. “Za Ukrajinu, pauza u borbama može biti pogubna”.
Giles, koji je i autor knjige Ko će braniti Evropu? objasnio je da će zapadni podržavaoci Ukrajine neizbježno vidjeti prekid vatre kao kraj krize. “U međuvremenu, Rusija će se pripremati za svoj sljedeći potez”.
Dodao je da će Kellogg takođe morati osigurati saradnju sa drugim zvaničnicima u nadolazećoj Trumpovoj administraciji. Planovi koje ljudi sastavljaju kada nisu u vladi ne provode se nužno u planove kada su u vladi, rekao je.
Kelloggovi prijedlozi uopšteno su u suprotnosti s “Planom pobjede” ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Prijem Ukrajine u NATO je u središtu njegovog plana.
Ideja o odgađanju članstva Ukrajine u NATO-u je „jedan od načina na koji SAD može izvršiti pritisak na Ukrajinu, ali je to pogrešan način“, rekao je Giles, dodajući da je prijem Ukrajine u NATO jedino dugoročno rješenje za regionalnu dilemu.
Dok su članice NATO-a uvjeravale Ukrajinu da je na “nepovratnom” putu ka članstvu, Alijansa je skeptična prema prijemu Ukrajine dok je u ratu s Rusijom. To je zato što bi članstvo Ukrajine u NATO-u odmah značilo da je cijeli savez u ratu s Moskvom.
Plan Zelenskog takođe poziva na kontinuirano snabdijevanje Ukrajine ekonomskom i vojnom pomoći od njenih saveznika. U međuvremenu, u Kelloggovom planu, isporuka oružja Ukrajini je uslovna.
Kakvo je mišljenje Trumpa o ukrajinskom ratu?
Iako je Trump obećao da će odmah prekinuti rat u Ukrajini, nije iznio tačne detalje kako misli to da postigne.„Imam veoma precizan plan kako da zaustavim Ukrajinu i Rusiju“, rekao je Trump, gostujući u jednom podcastu. “Ne mogu vam reći moje planove jer ako vam kažem, neću ih moći koristiti […] Dio toga je iznenađenje.”
The Washington Post je izvijestio da je Trump telefonski razgovarao s Putinom 7. novembra, moleći ga da ne eskalira rat i izrazio interes za dalje pregovore kako bi se riješio sukob. Rusija je negirala da se poziv dogodio. Dana 11. novembra, glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov opisao je poziv kao “čista fikcija” i novinarima rekao da Putin nema konkretne planove za razgovor s Trumpom.
Novoizabrani republikanski predsjednik je tvrdio da Bidenova administracija finansira i naoružava otvoreni rat u Ukrajini koji ne ide u korist SAD-u.
U međuvremenu, Trumpov potpredsjednik JD Vance je iznio neke od detalja o tome kakav bi Trumpov plan potencijalno mogao biti, u intervjuu za Shawn Ryan Show. Epizoda je objavljena u septembru.
Vance je rekao da će Trump započeti pregovore sa liderima iz Moskve, Kijeva i Evrope za “mirno rješenje”.
“I ono što vjerovatno izgleda kao sadašnja linija razgraničenja između Rusije i Ukrajine, to postaje demilitarizovana zona.”
Ne precizirajući tačnu lokaciju demilitarizovane zone, Vance je rekao da će ona biti snažno utvrđena kako bi se osiguralo da Rusija više ne izvrši invaziju. Međutim, Vanceov plan sugeriše da bi Ukrajina morala ustupiti dio svoje okupirane teritorije Rusiji. To uključuje dijelove Luganska, Donjecka, Hersona i Zaporožja – područja nad kojima je Rusija, uz Krim, preuzela kontrolu od početka rata. Rusija je zauzela 20-ak posto ukrajinske teritorije od 2014. godine.
Ukrajina je naglasila da bilo koji mirovni sporazum mora uključivati poništavanje aneksije ukrajinskih teritorija od strane Rusije, uključujući Krim.
“Ukrajina zadržava svoju nezavisnu suverenost, Rusija dobija garanciju neutralnosti od Ukrajine – ona se ne pridružuje NATO-u, ne pridružuje se nekim od ovih savezničkih institucija. Ovako će sporazum na kraju izgledati”, rekao je Vance u emisiji.
