Muslimani širom Evrope se bore sa "zabrinjavajućim valom" rasizma koji je djelomično potaknut "dehumanizirajućom antimuslimanskom retorikom".
Ovo je zaključak vodeće agencije za prava EU, nakon što je objavila istraživanje u kojem je gotovo polovina muslimanskih ispitanika izjavila da su nedavno doživjeli diskriminaciju.
Istraživanje, koje je u četvrtak objavila Agencija EU-a za temeljna prava (FRA) na 9.600 muslimana u 13 država članica, pokazalo je da su rasizam i diskriminacija protkani kroz većinu aspekata njihovih života.
Ljudi su izvijestili o maltretiranju djece u školi, nejednakosti u pristupu mogućnostima zaposlenja i predrasudama kada je riječ o najmu ili kupovini stanova, navodi Guardian.
Iako je istraživanje urađeno prije napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, koji su doveli do žestoke odmazde nad Gazom, agencija sa sjedištem u Beču rekla je da informacije organizacija civilnog društva i nacionalnih vlasti sugeriraju da je broj antimuslimanskih incidenata nastavio rasti otkad je sukob izbio.
"Svjedoci smo zabrinjavajućeg porasta rasizma i diskriminacije protiv muslimana u Europi", rekao je direktor agencije Sirpa Rautio te dodao:
"Ovo je potaknuto sukobima na Bliskom istoku i pogoršano dehumanizirajućom antimuslimanskom retorikom koju vidimo širom kontinenta".
FRA je, razgovarajući s muslimanima u Austriji, Belgiji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Španijii Švedskoj, otkrila da je 47 posto njih izjavilo da je doživjelo rasizam u pet godina prije 2022., što je više od 39 posto u 2016. godini.
"Ono što vidimo je da se situacija muslimana pogoršava", rekla je Vida Beresnevičiūtė, koautorica istraživanja.
U 13 ispitanih zemalja članica, 39 posto muslimana prijavilo je diskriminaciju na tržištu rada. Čini se da je malo njih smatralo da je korisno prijaviti svoja iskustva, a samo šest posto je reklo da su podnijeli pritužbu ili izvješće o nedavnom incidentu.
FRA je pozvala države članice na provedbu strožih sankcija za diskriminaciju i zločine iz mržnje, kao i na prikupljanje podataka o jednakosti, uključujući podatke o etničkom ili rasnom porijeklu, kako bi kreatorima politika omogućili postavljanje boljih ciljeva i praćenje napretka. Za razliku od UK-a, većina zemalja EU-a ne prikuplja popisne podatke o rasnoj ili etničkoj raznolikosti.
Istraživanje, koje je u četvrtak objavila Agencija EU-a za temeljna prava (FRA) na 9.600 muslimana u 13 država članica, pokazalo je da su rasizam i diskriminacija protkani kroz većinu aspekata njihovih života.
Ljudi su izvijestili o maltretiranju djece u školi, nejednakosti u pristupu mogućnostima zaposlenja i predrasudama kada je riječ o najmu ili kupovini stanova, navodi Guardian.
Iako je istraživanje urađeno prije napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, koji su doveli do žestoke odmazde nad Gazom, agencija sa sjedištem u Beču rekla je da informacije organizacija civilnog društva i nacionalnih vlasti sugeriraju da je broj antimuslimanskih incidenata nastavio rasti otkad je sukob izbio.
"Svjedoci smo zabrinjavajućeg porasta rasizma i diskriminacije protiv muslimana u Europi", rekao je direktor agencije Sirpa Rautio te dodao:
"Ovo je potaknuto sukobima na Bliskom istoku i pogoršano dehumanizirajućom antimuslimanskom retorikom koju vidimo širom kontinenta".
FRA je, razgovarajući s muslimanima u Austriji, Belgiji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Španijii Švedskoj, otkrila da je 47 posto njih izjavilo da je doživjelo rasizam u pet godina prije 2022., što je više od 39 posto u 2016. godini.
"Ono što vidimo je da se situacija muslimana pogoršava", rekla je Vida Beresnevičiūtė, koautorica istraživanja.
U 13 ispitanih zemalja članica, 39 posto muslimana prijavilo je diskriminaciju na tržištu rada. Čini se da je malo njih smatralo da je korisno prijaviti svoja iskustva, a samo šest posto je reklo da su podnijeli pritužbu ili izvješće o nedavnom incidentu.
FRA je pozvala države članice na provedbu strožih sankcija za diskriminaciju i zločine iz mržnje, kao i na prikupljanje podataka o jednakosti, uključujući podatke o etničkom ili rasnom porijeklu, kako bi kreatorima politika omogućili postavljanje boljih ciljeva i praćenje napretka. Za razliku od UK-a, većina zemalja EU-a ne prikuplja popisne podatke o rasnoj ili etničkoj raznolikosti.