Intenziviranje neprijateljstava

Svaki rat bio bi izuzetno kontraproduktivan i mogao bi nanijeti teške patnje i Libancima i Izraelcima.

Hezbollah je preko svoje južne granice u srijedu ispalio više od 200 projektila i raketa, u jednom od svojih najtežih napada na sjeverni Izrael od rata 2006. godine.

Dan ranije, izraelske snage ubile su Taleba Abdullaha, najvišeg komandanta Hezbollaha koji je ubijen od 8. oktobra.

Ono što se dogodilo u utorak i srijedu najnovije je intenziviranje neprijateljstava između Izraela i Libana, dok se čini da pregovori o prekidu vatre između Izraela i Hamasa dolaze do vrhunca.

Izrael je ubio više od 37.000 Palestinaca u Gazi od 7. oktobra, dana kada je Hamas pokrenuo napad na Izrael, ubivši 1.139 ljudi i zarobivši oko 240.

Izrael se suočava s optužbama za genocid zbog svojih postupaka u Gazi u slučaju koji je Južnoafrička Republika pokrenula pred Međunarodnim sudom pravde.

Analitičari su rekli za Al Jazeeru da bi prekid vatre u Gazi mogao prebaciti izraelski vojni fokus na Liban.

Razmjene napada preko libanske južne granice nisu baš uravnotežene.

Al Jazeera je u istrazi iz aprila otkrila da je Izrael pokretao više od pet napada na Liban za svaki napad Hezbollaha.

Izraelski ‘ratni jastrebovi’

Izrael je za to vrijeme ubio gotovo 300 članova Hezbollaha i više od 70 civila, dok Izrael tvrdi da je izgubio 15-ak vojnika i deset civila.

Dok napetosti duž granice rastu, analitičari vjeruju da bi Izrael imao teškoće da proširi konflikt na Liban bez prethodnog prekida vatre u Gazi.

“Izraelci neće proširiti svoju borbu s Libanom sve dok se čuje samo jedan jedini hitac u Gazi”, rekao je za Al Jazeeru Tannous Mouawad, penzionisani brigadni general libanske vojske. “Kada se postigne prekid vatre u Gazi, Izraelci će se definitivno okrenuti prema Libanu.”

Izraelska vlada, koju vodi premijer Benjamin Netanyahu, pod domaćim je pritiskom jer se približava početak školske godine, a više od 90.000 ljudi i dalje je raseljeno iz svojih domova u sjevernom Izraelu.

Političari kažu da Hezbollah treba potisnuti sa granice prije nego što se civili mogu sigurno vratiti – iako su mnogi navodno odlučili da se ne vraćaju.

Netanyahu je prošle sedmice rekao da je Izrael “spreman za vrlo intenzivnu operaciju” na granici s Libanom.

“Istraživanje javnog mnijenja koje su objavile izraelske novine Maariv pokazalo je da preko 70 posto Izraelaca želi ukloniti Hezbollah”, rekao je za Al Jazeeru Karim Emile Bitar, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Saint Joseph's u Bejrutu. “Nekoliko članova [izraelskog] ratnog kabineta također dijeli ovaj stav.”

“Približavamo se tački u kojoj će se morati donijeti odluka, a [izraelska vojska] je spremna za ovu odluku”, rekao je načelnik Generalštaba izraelske vojske Herzi Halevi vojnim zvaničnicima početkom juna.

‘To Izraelu ne bi bilo poput šetnje’

Pozivanje na rat protiv Hezbollaha i Libana ne znači sigurnu pobjedu za Izrael.

Bitar je rekao da bi svaki rat bio “izuzetno kontraproduktivan” i mogao bi nanijeti teške patnje i Libancima i Izraelcima.

“[To neće biti] šetnja po parku [za Izrael],” dodao je. “Ideja da bi mogli okupirati južni Liban pokazuje da nisu ništa naučili iz izraelske historije.”

Izrael je napao južni Liban 1978. i 1982. tokom građanskog rata u zemlji, sa ciljem da potisne palestinske grupe.

Hezbollah, libanska šiitska grupa sa bliskim vezama s Iranom, osnovana je 1982. kao odgovor na izraelsku invaziju.

Izrael je također okupirao južni Liban od 1985. do 2000, nakon što su Hezbollah i druge libanske snage potisnule izraelske trupe natrag preko granice.

Danas se općenito vjeruje da je Hezbollah najjači svjetski nedržavni akter, što znači da su njegovi vojni kapaciteti znatno jači od Hamasovih.

Do sada je uglavnom gađao vojne ciljeve na sjeveru Izraela, ali, kažu analitičari, gađanje vojnih ciljeva u područjima poput Tel Aviva, koje je okruženo civilnom infrastrukturom, bilo bi problematičnije za Izrael.

“U samom Izraelu [već] postoji raskol, sa doseljenicima sa sjevera koji su bijesni na vladu”, rekla je za Al Jazeeru Amal Saad, autorica knjige Politika i religija Hizbu’llah.

‘Dovođenje u pitanje’ izraelske zračne nadmoći

Lansiranje raketa na naseljeni grad mogao bi biti način “produbljivanja već postojećih podjela i demonstracija kako ostatak Izraela može izgledati”, rekla je. “Izrael ne može tolerirati djelić onoga što mogu Gaza ili Liban.”

Posljednjih sedmica Hezbollah je također upotrijebio novo oružje koje prije nije korišteno na ratištu, uključujući protivzračne projektile, za koje je tvrdio da su natjerale izraelske borbene avione na povlačenje.

Ovaj potez je bio “simboličan”, prema Saad, jer je “doveo u pitanje izraelsku zračnu nadmoć”.

Hezbollah je također oborio nekoliko izraelskih bespilotnih letjelica posljednjih sedmica.

Naravno, širi rat u Libanu mogao bi imati ozbiljne posljedice i za Izrael i za Libanon.

Američki zvaničnici upozorili su da bi eskalacija protiv Hezbollaha mogla privući Iran i druge savezničke snage u regiji.

A Liban, sa svojom urušenom ekonomijom, sigurno bi ostao u još gorem stanju. Rat bi donio “izuzetno velika razaranja od strane Izraela Libanu”, rekao je Mouawad. “Liban ne može sebi priuštiti takve posljedice.”