Kiparski predsjednik Nikos Christodoulides nastoji oživjeti zastale pregovore o ponovnom ujedinjenju otoka nakon izbora u Turskoj sljedećeg mjeseca i poziva EU da igra aktivniju ulogu.
Nikos Christodoulides izabran je u februaru uz obećanje da će prekinuti razgovore oko etnički podijeljenog otoka s mrtve tačke, ali jedan ključni element je izvan njegove kontrole.
"Vremenski horizont su izbori u Turskoj", rekao je za Politico u intervjuu, misleći na izbore od 14. maja u kojima se predsjednik Recep Tayyip Erdogan suočava protiv ujedinjene opozicije pod vodstvom Kemala Kilicdaroglua.
Sredozemni otok podijeljen je na sjeverni dio kiparskih Turaka i južni dio kiparskih Grka otkako je Turska izvršila invaziju 1974. godine, kao odgovor na državni udar koji je poduprla Grčka. Ankara ne priznaje Republiku Kipar, državu članicu EU-a koja je inače međunarodno priznata kao jedina suverena vlast nad cijelim otokom. Nekoliko pokušaja da se pronađe kompromisno rješenje tijekom godina propalo je, posljednji 2017. godine.
"Sve ovisi o tome kako će se Turska ponašati nakon izbora. Zašto je sada došlo do promjene stava, je li to zbog izbora ili stvarno drugačije vide stvari zbog unutrašnjih faktora? Ako postoji prava volja, dobro ćemo je iskoristiti", kazao je Christodoulides.
Naglasio je da njegove nade u šire približavanje Ankare i Zapada ne ovise o tome ko će pobijediti na izborima u Turskoj, jer je malo vjerojatno da će se Erdogan i Kilicdaroglu značajno razilaziti u sveobuhvatnoj politici prema otoku.
"Želimo da nam EU pomogne u razbijanju mrtve tačke i nastavku pregovora. Vjerujem da samo EU ima 'mrkvu', poticaja, koji mogu dovesti do ovoga. Zato tražimo da Evropska komisija preuzme centralnu ulogu", istakao je Christodoulides.
Tradicionalno, Kipar ima jake veze s Rusijom i borio se da se otrese reputacije skrovišta ruskih oligarha. Otok je podržao sankcije bloka protiv Rusije, uprkos visokoj cijeni za lokalnu privredu.
"Ne samo da se ova pozicija neće promijeniti, već će biti dodatno ojačana. Orijentacija naše vanjske politike je jasna, ona je evropska, ona je zapadna", rekao je Christodoulides.
Međutim, to je ponovo osporeno ranije ovog mjeseca, budući da su brojni kiparski entiteti i pojedinci završili na američkim i britanskim popisima sankcija zbog navodne saradnje sa sankcioniranim Rusima, uključujući ruskog biznismena Romana Abramoviča.
Christodoulides je rekao da je vlada u kontaktu s američkim i britanskim vlastima i da je zatražila konkretnije podatke koji se tiču kiparskih državljana.
"To pitanje je za nas veliki prioritet i nećemo dopustiti ponašanja koja kaljaju ime naše zemlje. Postoji jasna politička volja da se po tom pitanju ide do kraja", dodao je Christodoulides.
"Vremenski horizont su izbori u Turskoj", rekao je za Politico u intervjuu, misleći na izbore od 14. maja u kojima se predsjednik Recep Tayyip Erdogan suočava protiv ujedinjene opozicije pod vodstvom Kemala Kilicdaroglua.
Sredozemni otok podijeljen je na sjeverni dio kiparskih Turaka i južni dio kiparskih Grka otkako je Turska izvršila invaziju 1974. godine, kao odgovor na državni udar koji je poduprla Grčka. Ankara ne priznaje Republiku Kipar, državu članicu EU-a koja je inače međunarodno priznata kao jedina suverena vlast nad cijelim otokom. Nekoliko pokušaja da se pronađe kompromisno rješenje tijekom godina propalo je, posljednji 2017. godine.
"Sve ovisi o tome kako će se Turska ponašati nakon izbora. Zašto je sada došlo do promjene stava, je li to zbog izbora ili stvarno drugačije vide stvari zbog unutrašnjih faktora? Ako postoji prava volja, dobro ćemo je iskoristiti", kazao je Christodoulides.
Naglasio je da njegove nade u šire približavanje Ankare i Zapada ne ovise o tome ko će pobijediti na izborima u Turskoj, jer je malo vjerojatno da će se Erdogan i Kilicdaroglu značajno razilaziti u sveobuhvatnoj politici prema otoku.
"Želimo da nam EU pomogne u razbijanju mrtve tačke i nastavku pregovora. Vjerujem da samo EU ima 'mrkvu', poticaja, koji mogu dovesti do ovoga. Zato tražimo da Evropska komisija preuzme centralnu ulogu", istakao je Christodoulides.
Tradicionalno, Kipar ima jake veze s Rusijom i borio se da se otrese reputacije skrovišta ruskih oligarha. Otok je podržao sankcije bloka protiv Rusije, uprkos visokoj cijeni za lokalnu privredu.
"Ne samo da se ova pozicija neće promijeniti, već će biti dodatno ojačana. Orijentacija naše vanjske politike je jasna, ona je evropska, ona je zapadna", rekao je Christodoulides.
Međutim, to je ponovo osporeno ranije ovog mjeseca, budući da su brojni kiparski entiteti i pojedinci završili na američkim i britanskim popisima sankcija zbog navodne saradnje sa sankcioniranim Rusima, uključujući ruskog biznismena Romana Abramoviča.
Christodoulides je rekao da je vlada u kontaktu s američkim i britanskim vlastima i da je zatražila konkretnije podatke koji se tiču kiparskih državljana.
"To pitanje je za nas veliki prioritet i nećemo dopustiti ponašanja koja kaljaju ime naše zemlje. Postoji jasna politička volja da se po tom pitanju ide do kraja", dodao je Christodoulides.
