Tajanstveno oružje korišteno je u napadu na jednu od najvećih i najvažnijih ruskih vojnih zračnih baza u regiji oko rijeke Volge.
Misteriozno oružje pogodilo je metu duboko u središtu Rusije. U ponedjeljak ujutro, zaglušujuća buka, slična onoj kada se spušta mlazni avion, probudila je stanovnike grada ravničarskih stepa u regiji rijeke Volge.
Kako pokazuju snimci kamera za nadzor, gromovita eksplozija potresla je Engels, grad koji je dobio ime po filozofu i koji je dom za više od 300.000 ljudi.
Pogođeno je jedno od najvećih i najvažnijih ruskih vojnih uzletišta na kojem se nalaze bombarderi Tu-160 i Tu-95. Ti avioni mogu nositi nuklearne bojeve glave i Moskva ih često koristi pri nenuklearnom bombardiranju Ukrajine.
Od 10. oktobra, sedam valova napada usmrtilo je civile i razorilo domove, elektrane i drugu infrastrukturu potrebnu da Ukrajinci sigurni budu tokom zime.
Pozicionirano 650 kilometara dalje od najistočnijeg dijela regije Harkov, koji je pod kontrolom Kijeva, uzletište Engels smatrano je sigurnim od eventualnog napada Ukrajine. No, više nije, navode vodeći vojni analitičari Ukrajine.
"Ovo je historijski trenutak koji nisu očekivali ne samo naši neprijatelji, čiji su planovi poremećeni, već i saveznici na Zapadu“, kazao je za Al Jazeeru general-pukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik šefa ukrajinskog generalštaba.
Novo oružje može doseći veći dio zapada Rusije, uključujući Moskvu, donji dio regije rijeke Volge, kao i anektirani Krim gdje se nalazi ruska Crnomorska flota.
"Oružje je dovoljno snažno i precizno da napravi ozbiljnu štetu, uključujući udare na sve što ima veze sa naftom, hemikalijama, kao i velike mostove – na primjer preko Volge“, za Al Jazeeru objašnjava Nikolaj Mitrohin, historičar sa njemačkog Univerziteta Bremen.
Četiri ruska grada sa više od milion stanovnika nalaze se na Volgi, najdužoj evropskoj rijeci. Stoljećima je Rusi smatraju najvažnijom i simboličnom vodenom arterijom – često je nazivaju "matuška“, odnosno "voljena majka“.
Jedna od pritoka Volge je Moskva, rijeka koja krivuda kroz rusku prijestolnicu istog imena i donosi vodu za njenih 12 miliona stanovnika. Veliki moskovski princ Ivan Grozni proglasio se carem tek nakon što je osvojio bazen Volge, a tokom Drugog svjetskog rata je evakuacija „iza Volge“ značila sigurnost od zračnih udara nacističke Njemačke.
"Rusija će sada morati detaljno razmotriti svoje koncepte zračne i protivraketne odbrane, nešto za što joj treba vremena i opet neće biti garant sigurnosti, te računati na gubitke“, smatra Mitrohin.
Dodatno, deseci miliona običnih Rusa više neće biti sigurni.
"Žitelji tih područja, uključujući Moskovljane, trebaju shvatiti da u nekom trenu ‘gljiva’ nastala eksplozijom može izniknuti ispred njihovih prozora i kako nešto opasno će tada početi gorjeti“, dodaje Mitrohin.
No, do sada je šteta od navodnih ukrajinskih napada više simbolična. Dva bombardera Tu-95 su oštećena u bazi Engels i kamion cisterna sa gorivom je izgorio u zračnoj bazi Djagilevo u Rjazanu, navode ruski zvaničnici. Dodaju kako su najmanje tri vojnika poginula, te nekoliko ih je ranjeno.
Napadi nisu spriječili brojne avione da polete i ponovo bombardiraju Ukrajinu u ponedjeljak.
Moskva je krivila Kijev i tvrdila kako su napadi izvršeni „mlaznim dronovima sovjetske proizvodnje“ koji su oboreni prije nego su stigli do meta. Zvaničnici iz ukrajinske prijestolnice su negirali odgovornost – i svi se skrili iza ironije i sarkazma u svojim odgovorima.
"Zemlja je okrugla. Šteta je što u Kremlju ne studiraju astronomiju, već se oslanjanju na dvorske astrologe. Inače bi znali kako, ako nešto pošaljete u zračni prostor druge države, prije ili kasnije se to vrati“, na Twitteru je napisao Mikhailo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Glasnogovornik ukrajinskog Ministarstva odbrane Juri Ihnat je kazao: „Bez obzira na ovo što neprijatelj govori – mi nismo ništa započeli“. Njegove riječi su namjerno podražavanje govora ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je u julu rekao kako Rusija „još ništa ozbiljno nije započela u Ukrajini“.
No, ruski komentari o „mlaznom dronu sovjetske proizvodnje“ donosne naznake. Sovjeti su razvili samo jedan takav dron, a to je Tu-141 izviđačka bespilotna letjelica kodnog imena "Striž“ koji je javnosti predstavljen 1979. godine, iste godine kada je Moskva izvršila invaziju na Afganistan.
Gotovo je 15 metara dug i ima delta krila raspona nešto manja od četiri metra, a težak je blizu šest tona. Brz je gotovo 1.100 kilometara na sat i ima domet od gotovo 1.000 kilometara. Može dostići i visinu od šest kilometara, ali i letjeti na visini od samo 50 metara što značajno komplicira rad ruske zračne odbrane.
Ono što je najvažnije, Striž se proizvodio u Harkovu, drugom najvećem ukrajinskom gradu i obnova njegove proizvodnje 2014. je bila relativno laka.
U oktobru je ukrajinski državni konzorcij za proizvodnju naoružanja Ukroboronprom objavio kako razvija teški dron koji može nositi gotovo 75 kilograma eksploziva. Više detalja nije objavljeno.
„Ne govorimo vam ništa, ali to ‘ništa’ uspješno radi na bojnom polju“, kazala je glasnogovornica Ukroboronproma Natalija Sad koja nije odgovorila na upit Al Jazeere za komentar.
General-pukovnik Romanenko kaže kako je Striž „možda korišten“ pri razvoju novog drona, dodavši: „Vlasti ne mogu dati više detalja i to je ispravno.“
Napadi bespilotnim letjelicama su zabrinjavajući signal za Moskvu.
„Sigurno je da brinu Kremlj, naročito one koji nemaju svoje mjesto u bunkeru“, za Al Jazeeru govori Sergej Bizjukin, prognani opozicionar iz Rjazana, područja gdje se nalazi jedno od napadnutih uzletišta.
"Ostali će shvatiti šta se dešava kada im se isprazne frižideri“, istakao je.
Kada je Moskva podržala separatiste na jugoistoku Ukrajine 2014. godine, posmatrači su naveli kako je riječ o sukobu „dvije sovjetske armije“. No, pošto se Ukrajina sve više oslanja na zapadnjačko, NATO naoružanje, poređenje je ispravno samo kada je riječ o sofisticiranom zračnom naoružanju.
Zapad je odbio dostaviti moderne ratne avione i sisteme zračne odbrane, a i ono što su dali je „kap u moru“, smatra Romanenko koji je specijalizirao zračnu odbranu tokom 40 godina službe u sovjetskoj i ukrajinskoj vojsci.
Šesnaest Tu-160 bombardera koji su korišteni pri bombardiranju Ukrajine su među najtežim i najbržim nadzvučnim ratnim avionima svijeta. Ironija je da ih je polovina nekada pripadala Kijevu.
No, vlasti predsjednika Leonida Kučme kojima je nedostajalo novca su krajem 1990-ih odlučile kako su te letjelice nepotrebne i preskupe za servisiranje. Krajem 1999. i početkom 2000. su ti avioni poletjeli iz zračne baze Priluki na sjeveru Ukrajine i sletjeli na pistu Engels u sklopu kijevske isplate za ruski prirodni gas.
"Rusija će najvjerovatnije pojačati svoju zračnu odbranu jer su zračne baze opremljene za određene vrste aviona. Neka sada imaju malo glavobolja i manjka sna“, govori Romanenko.
Kako pokazuju snimci kamera za nadzor, gromovita eksplozija potresla je Engels, grad koji je dobio ime po filozofu i koji je dom za više od 300.000 ljudi.
Pogođeno je jedno od najvećih i najvažnijih ruskih vojnih uzletišta na kojem se nalaze bombarderi Tu-160 i Tu-95. Ti avioni mogu nositi nuklearne bojeve glave i Moskva ih često koristi pri nenuklearnom bombardiranju Ukrajine.
Na dometu i Moskva i Krim
Rusija je optužila Ukrajinu za napad. Kijev nije preuzeo odgovornost, ali ako se potvrdi da stoji iza napada, kao što se vjeruje, onda je ovo riječ o jednom od najdubljih napada na rusku teritoriju od početka rata u februaru.Od 10. oktobra, sedam valova napada usmrtilo je civile i razorilo domove, elektrane i drugu infrastrukturu potrebnu da Ukrajinci sigurni budu tokom zime.
Pozicionirano 650 kilometara dalje od najistočnijeg dijela regije Harkov, koji je pod kontrolom Kijeva, uzletište Engels smatrano je sigurnim od eventualnog napada Ukrajine. No, više nije, navode vodeći vojni analitičari Ukrajine.
"Ovo je historijski trenutak koji nisu očekivali ne samo naši neprijatelji, čiji su planovi poremećeni, već i saveznici na Zapadu“, kazao je za Al Jazeeru general-pukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik šefa ukrajinskog generalštaba.
Novo oružje može doseći veći dio zapada Rusije, uključujući Moskvu, donji dio regije rijeke Volge, kao i anektirani Krim gdje se nalazi ruska Crnomorska flota.
"Oružje je dovoljno snažno i precizno da napravi ozbiljnu štetu, uključujući udare na sve što ima veze sa naftom, hemikalijama, kao i velike mostove – na primjer preko Volge“, za Al Jazeeru objašnjava Nikolaj Mitrohin, historičar sa njemačkog Univerziteta Bremen.
Četiri ruska grada sa više od milion stanovnika nalaze se na Volgi, najdužoj evropskoj rijeci. Stoljećima je Rusi smatraju najvažnijom i simboličnom vodenom arterijom – često je nazivaju "matuška“, odnosno "voljena majka“.
Jedna od pritoka Volge je Moskva, rijeka koja krivuda kroz rusku prijestolnicu istog imena i donosi vodu za njenih 12 miliona stanovnika. Veliki moskovski princ Ivan Grozni proglasio se carem tek nakon što je osvojio bazen Volge, a tokom Drugog svjetskog rata je evakuacija „iza Volge“ značila sigurnost od zračnih udara nacističke Njemačke.
Simbolična šteta
Deseci sovjetskih pogona i tvornica su izmještene na to područje, čime je regija postala najvažnijim industrijskim pojasom SSSR-a iz kojeg i dalje izlaze automobili, tekstil, hemikalije, plastika i gorivo. Sada svi ti pogoni mogu biti uništeni ili oštećeni."Rusija će sada morati detaljno razmotriti svoje koncepte zračne i protivraketne odbrane, nešto za što joj treba vremena i opet neće biti garant sigurnosti, te računati na gubitke“, smatra Mitrohin.
Dodatno, deseci miliona običnih Rusa više neće biti sigurni.
"Žitelji tih područja, uključujući Moskovljane, trebaju shvatiti da u nekom trenu ‘gljiva’ nastala eksplozijom može izniknuti ispred njihovih prozora i kako nešto opasno će tada početi gorjeti“, dodaje Mitrohin.
No, do sada je šteta od navodnih ukrajinskih napada više simbolična. Dva bombardera Tu-95 su oštećena u bazi Engels i kamion cisterna sa gorivom je izgorio u zračnoj bazi Djagilevo u Rjazanu, navode ruski zvaničnici. Dodaju kako su najmanje tri vojnika poginula, te nekoliko ih je ranjeno.
Napadi nisu spriječili brojne avione da polete i ponovo bombardiraju Ukrajinu u ponedjeljak.
Moskva je krivila Kijev i tvrdila kako su napadi izvršeni „mlaznim dronovima sovjetske proizvodnje“ koji su oboreni prije nego su stigli do meta. Zvaničnici iz ukrajinske prijestolnice su negirali odgovornost – i svi se skrili iza ironije i sarkazma u svojim odgovorima.
"Zemlja je okrugla. Šteta je što u Kremlju ne studiraju astronomiju, već se oslanjanju na dvorske astrologe. Inače bi znali kako, ako nešto pošaljete u zračni prostor druge države, prije ili kasnije se to vrati“, na Twitteru je napisao Mikhailo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Glasnogovornik ukrajinskog Ministarstva odbrane Juri Ihnat je kazao: „Bez obzira na ovo što neprijatelj govori – mi nismo ništa započeli“. Njegove riječi su namjerno podražavanje govora ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je u julu rekao kako Rusija „još ništa ozbiljno nije započela u Ukrajini“.
Jedini sovjetski dron
Ovi komentari su nastavak nove ukrajinske tradicije provociranja Rusije i njenih vojnika, no nisu donijeli nove informacije o identitetu naoružanja.No, ruski komentari o „mlaznom dronu sovjetske proizvodnje“ donosne naznake. Sovjeti su razvili samo jedan takav dron, a to je Tu-141 izviđačka bespilotna letjelica kodnog imena "Striž“ koji je javnosti predstavljen 1979. godine, iste godine kada je Moskva izvršila invaziju na Afganistan.
Gotovo je 15 metara dug i ima delta krila raspona nešto manja od četiri metra, a težak je blizu šest tona. Brz je gotovo 1.100 kilometara na sat i ima domet od gotovo 1.000 kilometara. Može dostići i visinu od šest kilometara, ali i letjeti na visini od samo 50 metara što značajno komplicira rad ruske zračne odbrane.
Ono što je najvažnije, Striž se proizvodio u Harkovu, drugom najvećem ukrajinskom gradu i obnova njegove proizvodnje 2014. je bila relativno laka.
U oktobru je ukrajinski državni konzorcij za proizvodnju naoružanja Ukroboronprom objavio kako razvija teški dron koji može nositi gotovo 75 kilograma eksploziva. Više detalja nije objavljeno.
„Ne govorimo vam ništa, ali to ‘ništa’ uspješno radi na bojnom polju“, kazala je glasnogovornica Ukroboronproma Natalija Sad koja nije odgovorila na upit Al Jazeere za komentar.
General-pukovnik Romanenko kaže kako je Striž „možda korišten“ pri razvoju novog drona, dodavši: „Vlasti ne mogu dati više detalja i to je ispravno.“
Napadi bespilotnim letjelicama su zabrinjavajući signal za Moskvu.
„Sigurno je da brinu Kremlj, naročito one koji nemaju svoje mjesto u bunkeru“, za Al Jazeeru govori Sergej Bizjukin, prognani opozicionar iz Rjazana, područja gdje se nalazi jedno od napadnutih uzletišta.
Više brine mobilizacija
No, za sada obične Ruse više brine „djelimična mobilizacija“ od mogućih napada. Moskva je okupila stotine hiljada ljudi za slanje na borbene linije kako bi popravila svoje izglede. Mediji pod kontrolom Kremlja umanjuju poraze u Ukrajini i samo bi pogoršana ekonomska situacija mogla dovesti do protesta Rusa, smatra Bizjukin."Ostali će shvatiti šta se dešava kada im se isprazne frižideri“, istakao je.
Kada je Moskva podržala separatiste na jugoistoku Ukrajine 2014. godine, posmatrači su naveli kako je riječ o sukobu „dvije sovjetske armije“. No, pošto se Ukrajina sve više oslanja na zapadnjačko, NATO naoružanje, poređenje je ispravno samo kada je riječ o sofisticiranom zračnom naoružanju.
Zapad je odbio dostaviti moderne ratne avione i sisteme zračne odbrane, a i ono što su dali je „kap u moru“, smatra Romanenko koji je specijalizirao zračnu odbranu tokom 40 godina službe u sovjetskoj i ukrajinskoj vojsci.
Šesnaest Tu-160 bombardera koji su korišteni pri bombardiranju Ukrajine su među najtežim i najbržim nadzvučnim ratnim avionima svijeta. Ironija je da ih je polovina nekada pripadala Kijevu.
No, vlasti predsjednika Leonida Kučme kojima je nedostajalo novca su krajem 1990-ih odlučile kako su te letjelice nepotrebne i preskupe za servisiranje. Krajem 1999. i početkom 2000. su ti avioni poletjeli iz zračne baze Priluki na sjeveru Ukrajine i sletjeli na pistu Engels u sklopu kijevske isplate za ruski prirodni gas.
"Rusija će najvjerovatnije pojačati svoju zračnu odbranu jer su zračne baze opremljene za određene vrste aviona. Neka sada imaju malo glavobolja i manjka sna“, govori Romanenko.
