Demonstracije bez presedana

Protesti se šire nakon što se u Urumqiju na zapadu zemlje zapalila zgrada, a njeni stanovnici zbog strogih mjera nisu mogli pobjeći od požara, pri čemu je život izgubilo deset ljudi.

Na stotinu demonstranata i policija sukobili su se u Šangaju na protestima zbog strogih COVID-19 mjera u Šangaju i proširili se na nekoliko drugih gradova.

Najnovije demonstracije — bez presedana u kontinentalnoj Kini otkako je predsjednik Xi Jinping preuzeo vlast prije deset godina — proširile su se nakon što se u Urumqiju na zapadu zemlje zapalila zgrada, a njeni stanovnici zbog strogih mjera nisu mogli pobjeći od požara, pri čemu je život izgubilo deset ljudi.

“Ovdje sam jer volim svoju zemlju, ali ne volim svoju vladu… Želim se slobodno kretati, ali ne mogu. Naša COVID-19 politika je igra koja nema veze sa naukom i stvarnošću”, rekao je demonstrant Shaun Xiao agenciji Reuters u Šangaju, najvećem kineskom gradu.

U ovom gradu se u nedjelju navečer okupilo na stotine ljudi koji su držali prazne listove papire, što je izraz tihe cenzure protesta, dok je na ulicama bio prisutan veliki broj pripadnika policije.

Policija pretukla i uhapsila novinara BBC-a

Kineska policija pretukla je i uhapsila jednog od novinara BBC-a koji je pratio proteste, ali je pušten iz pritvora nakon nekoliko sati, objavio je BBC.

“BBC je iznimno zabrinut zbog tretmana našeg novinara Eda Lawrencea koji je uhapšen i vezan lisicama dok je izvještavao o protestima u Šangaju”, poručio je saopćenjem glasnogovornik britanskog javnog servisa.

“Zadržan je nekoliko sati. Prilikom hapšenja policija ga je tukla i udarala nogom. To se dogodilo dok je radio kao akreditirani novinar”, dodao je glasnogovornik.

BBC kaže da nije dobio vjerodostojno objašnjenje za Lawrenceovo pritvaranje.

“Nismo dobili nikakvo službeno objašnjenje ili izvinjenje od kineskih vlasti, osim tvrdnje dužnosnika koji su ga kasnije pustili, da su ga uhapsili za njegovo dobro u slučaju da je dobio COVID-19 od gomile”, navodi BBC.

‘Želimo slobodu’

Demonstranti su također izašli na ulice Wuhana i Chengdua, a u isto vrijeme su se na brojnim univerzitetskim kampusima širom Kine okupili studenti.

Rano u ponedjeljak u Pekingu, dvije grupe demonstranata koje broje najmanje 1000 osoba okupilo se u kineskoj prijestolnici.

“Ne želimo maske, želimo slobodu. Ne želimo COVID testove, želimo slobodu”, skandirala je ranije jedna od grupa.

U nedjelju se u jugozapadnom gradu Chengdu okupila velika gomila ljudi, sudeći prema videosnimcima na društvenim mrežama, koja je također dizala držala prazne listove papire i skandirala: “Ne želimo doživotne vladare. Ne želimo careve”, referirajući se na Xija koji je ukinuo ograničenja predsjedničkih mandata.

Videozapisi iz Wuhana objavljeni na društvenim mrežama prikazuju kako na stotine stanovnika izlazi na ulice probijajući metalne barikade, prevrćući šatore za testiranje na COVID-19 i zahtijevajući prekid karantina.

Svoje nezadovoljstvom COVID-19 politikom u Kini iskazali su i građani drugih kineskih gradova. Demonstranti iz Lanzhoua na sjeverozapadu Kine kažu da su stavljeni u izolaciju, iako niko nije bio pozitivan na COVID-19.

“Ljudi su bili nevjerovatno strpljivi, ali vlasti ne smiju zloupotrebljavati politiku vanrednih situacija”, izjavila je zamjenica regionalnog direktora Amnesty Internationala Hana Young. “Ove demonstracije bez presedana pokazuju da ljudi više nemaju tolerancije prema pretjeranim COVID ograničenjima.”

“Kineska vlada mora odmah preispitati svoje COVID-19 politike kako bi osigurala da su proporcionalne i vremenski ograničene. Sve mjere karantina koje predstavljaju prijetnju ličnoj sigurnosti i nepotrebno ograničavaju slobodu kretanja moraju biti suspendovane”, istakla je.

Pritisak na stranku

Kina je ostala pri Xijevoj politici nultog COVID-a, iako je veći dio svijeta ukinuo većinu ograničenja povezanih s pandemijom.

Iako nizak prema globalnim standardima, broj slučajeva zaraze u Kini danima doseže rekordne nivoe. Vlasti su u posljednjem ažuriranju izvijestile o 40.000 novih slučajeva.

Peking je branio politiku nultog COVID-a kao spasonosnu i nužnu kako bi se spriječilo preopterećenje zdravstvenog sistema, no promijenio je svoj pristup nakon produženog zatvaranja u Šangaju ranije ove godine koje je potaklo bijes i frustraciju među 25 miliona stanovnika tog grada.

Novi je val nezadovoljstva potaknut je požarom koji je u četvrtak izbio u zgradi u glavnom gradu regije Xinjiang Urumqiju, a u kojem je poginulo deset osoba. Bijes javnosti izazvale su sumnje koje su se počele širiti među korisnicima interneta, da stanari zgrade nisu mogli na vrijeme pobjeći jer je zgrada djelimično bila u lockdownu, što su gradski dužnosnici negirali.

Frustracija javnosti, međutim, ključa nešto više od mjesec dana nakon što je Xi osigurao treći mandat kao čelnik Komunističke partije Kine.

“Ovo će dovesti do ozbiljnog pritiska na stranku. Postoji velika šansa da će jedan od odgovora biti represija, te da će uhapsiti i procesuirati neke demonstrante”, rekao je Dan Mattingly, asistent profesora političkih nauka na Univerzitetu Yale.

Ipak, upozorio je, nemiri su daleko od onih viđenih 1989. kada su protesti kulminirali krvavim gušenjem demonstracija na Trgu Tiananmen.

“Tragedija u Urumqiju nadahnula je i ohrabrila ljude širom Kine da iskažu svoje nezadovoljstvo. Nažalost, kineska politika je previše predvidljiva”, rekala je Young iz organizacije Amnesty International.

“Cenzura i nadzor će se nastaviti, a najvjerovatnije ćemo u narednim satima i danima vidjeti policijsku upotrebu sile i masovna hapšenja demonstranata”, zaključila je.