Generalna skupština Ujedinjenih naroda u srijedu je velikom većinom osudila ruski pokušaj nezakonite aneksije četiri djelimično okupirane regije u Ukrajini i pozvala sve zemlje da ne priznaju taj potez, čime je ojačala diplomatsku međunarodnu izolaciju Moskve.
Bosna i Hercegovina, ali i Srbija, bile su među državama koje su glasale “za” rezoluciju kojom se traži da Rusija poništi aneksiju četiri ukrajinske regije.
Tri četvrtine od 193 člana Opće skupštine, odnosno 143 zemlje, glasalo je za rezoluciju koja također potvrđuje suverenitet, nezavisnost, jedinstvo i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica.
“To je nevjerovatno”, rekao je ukrajinski ambasador pri UN-u Sergiy Kyslytsya novinarima nakon glasanja, dok je stajao pored američke ambasadorice u UN-u Linde Thomas-Greenfield, koja je rekla kako rezultat pokazuje da Rusija ne može zastrašiti svijet.
Samo četiri zemlje pridružile su se Rusiji u glasanju protiv rezolucije – Sirija, Nikaragva, Sjeverna Koreja i Bjelorusija. Trideset i pet zemalja bilo je suzdržano pri glasanju, uključujući ruskog strateškog partnera Kinu, dok ostale nisu glasale.
“Danas Rusija napada Ukrajinu. Ali sutra bi to mogla biti druga nacija čiji je teritorij povrijeđen. To biste mogli biti vi. Vi biste mogli biti sljedeći. Šta biste očekivali od ovog vijeća?”, rekla je Thomas-Greenfield Generalnoj skupštini prije glasanja.
Moskva je u septembru proglasila aneksiju četiri djelimično okupirane regije u Ukrajini – Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja – nakon što je organizovala ono što je nazvala referendumima. Ukrajina i saveznici osudili su glasanja kao nezakonita i prisilna.
Glasanje u Općoj skupštini uslijedilo je nakon prošlomjesečnog veta Rusije na sličnu rezoluciju u 15-članom Vijeću sigurnosti.
Potezi u UN-u odražavaju ono što se dogodilo 2014. nakon što je Rusija anektirala ukrajinski Krim. Generalna skupština potom je usvojila rezoluciju kojom se referendum proglašava nevažećim sa 100 glasova “za”, 11 “protiv” i 58 formalno suzdržanih.
Kina je bila suzdržana u srijedu jer nije vjerovala da će rezolucija biti od pomoći, rekao je zamjenik kineskog ambasadora pri UN-u Geng Shuang.
“Svaka akcija koju poduzima Opća skupština trebala bi pridonijeti deeskalaciji situacije, nastavku dijaloga i promicanju političkog rješenja ove krize”, rekao je.
Sjedinjene Američke Države i druge zapadne zemlje lobirale su uoči glasanja u srijedu. Američki državni sekretar Antony Blinken u utorak je sazvao virtuelni sastanak s diplomatima iz više od 100 zemalja. Osvojili su desetine glasova više u poređenju s rezultatom iz 2014. i poboljšali se u odnosu na 141 zemlju koja je glasala za osudu Rusije i zatražila od nje da povuče svoje trupe iz Ukrajine nakon invazije 24. februara.
Moskva je tada pokušavala ublažiti svoju međunarodnu izolaciju. Dok su se Rusija i Zapad takmičili za diplomatski utjecaj, neke države – posebno na globalnom jugu – postale su zabrinute oko plaćanja cijene zbog toga što su se našle stisnute usred intenzivnog geopolitičkog rivalstva.
“Osuđujemo politiku dvostrukih standarda moćnika ovoga svijeta kada je riječ o Africi”, rekao je ambasador Demokratske Republike Kongo pri UN-u Georges Nzongola-Ntalaja Generalnoj skupštini u srijedu. “Podržavamo Ukrajinu. Želimo vidjeti kraj rata, ali voljeli bismo vidjeti kako međunarodna zajednica poduzima slične mjere protiv drugih situacija u svijetu u kojima su zemlje napadnute i okupirane”, rekao je.
Tri četvrtine od 193 člana Opće skupštine, odnosno 143 zemlje, glasalo je za rezoluciju koja također potvrđuje suverenitet, nezavisnost, jedinstvo i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica.
“To je nevjerovatno”, rekao je ukrajinski ambasador pri UN-u Sergiy Kyslytsya novinarima nakon glasanja, dok je stajao pored američke ambasadorice u UN-u Linde Thomas-Greenfield, koja je rekla kako rezultat pokazuje da Rusija ne može zastrašiti svijet.
Samo četiri zemlje pridružile su se Rusiji u glasanju protiv rezolucije – Sirija, Nikaragva, Sjeverna Koreja i Bjelorusija. Trideset i pet zemalja bilo je suzdržano pri glasanju, uključujući ruskog strateškog partnera Kinu, dok ostale nisu glasale.
“Danas Rusija napada Ukrajinu. Ali sutra bi to mogla biti druga nacija čiji je teritorij povrijeđen. To biste mogli biti vi. Vi biste mogli biti sljedeći. Šta biste očekivali od ovog vijeća?”, rekla je Thomas-Greenfield Generalnoj skupštini prije glasanja.
Moskva je u septembru proglasila aneksiju četiri djelimično okupirane regije u Ukrajini – Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja – nakon što je organizovala ono što je nazvala referendumima. Ukrajina i saveznici osudili su glasanja kao nezakonita i prisilna.
Glasanje u Općoj skupštini uslijedilo je nakon prošlomjesečnog veta Rusije na sličnu rezoluciju u 15-članom Vijeću sigurnosti.
Ruski ambasador pri UN-u Vassily Nebenzia rekao je Općoj skupštini prije glasanja kako je rezolucija “politizirana i otvoreno provokativna”, dodajući da bi “mogla uništiti sve napore u korist diplomatskog rješenja krize”.BREAKING
— UN News (@UN_News_Centre) October 12, 2022
The UN General Assembly adopted a resolution that condemns #Russia's "illegal so-called referendums" in regions within #Ukraine's internationally-recognized borders, and demands it reverses its annexation declaration.
In favour: 143
Against: 5
Abstentions: 35 pic.twitter.com/MDDIapqTGv
Potezi u UN-u odražavaju ono što se dogodilo 2014. nakon što je Rusija anektirala ukrajinski Krim. Generalna skupština potom je usvojila rezoluciju kojom se referendum proglašava nevažećim sa 100 glasova “za”, 11 “protiv” i 58 formalno suzdržanih.
Kina je bila suzdržana u srijedu jer nije vjerovala da će rezolucija biti od pomoći, rekao je zamjenik kineskog ambasadora pri UN-u Geng Shuang.
“Svaka akcija koju poduzima Opća skupština trebala bi pridonijeti deeskalaciji situacije, nastavku dijaloga i promicanju političkog rješenja ove krize”, rekao je.
Sjedinjene Američke Države i druge zapadne zemlje lobirale su uoči glasanja u srijedu. Američki državni sekretar Antony Blinken u utorak je sazvao virtuelni sastanak s diplomatima iz više od 100 zemalja. Osvojili su desetine glasova više u poređenju s rezultatom iz 2014. i poboljšali se u odnosu na 141 zemlju koja je glasala za osudu Rusije i zatražila od nje da povuče svoje trupe iz Ukrajine nakon invazije 24. februara.
Moskva je tada pokušavala ublažiti svoju međunarodnu izolaciju. Dok su se Rusija i Zapad takmičili za diplomatski utjecaj, neke države – posebno na globalnom jugu – postale su zabrinute oko plaćanja cijene zbog toga što su se našle stisnute usred intenzivnog geopolitičkog rivalstva.
“Osuđujemo politiku dvostrukih standarda moćnika ovoga svijeta kada je riječ o Africi”, rekao je ambasador Demokratske Republike Kongo pri UN-u Georges Nzongola-Ntalaja Generalnoj skupštini u srijedu. “Podržavamo Ukrajinu. Želimo vidjeti kraj rata, ali voljeli bismo vidjeti kako međunarodna zajednica poduzima slične mjere protiv drugih situacija u svijetu u kojima su zemlje napadnute i okupirane”, rekao je.
