Kremlj ima namjeru pokazati da napad na Krimski most nije bio tako ozbiljan i da će ključna poveznica od ruskog kopna do nezakonito pripojenog Krimskog poluotoka uskoro najnormalnije funkcionirati, piše u svojoj analizi CNN.
U nastavku prenosimo analizu.
Fizička šteta se može popraviti, Rusija je odmah poslala veliki tim za hitne slučajeve na lice mjesta, ali štetu ruskom ugledu i, što je još važnije, imidžu Vladimira Putina, neće biti tako lako popraviti.
Ovo je njegov most, njegov projekt, izgrađen s protuvrijednošću od gotovo 4 milijarde dolara iz ruskog budžeta. To je simbolični “vjenčani prsten” koji ujedinjuje Majku Rusiju i Ukrajinu, ili barem regiju koja još uvijek zakonski pripada Ukrajini, ključnu ne samo za Putinove ratne napore već i za njegovu opsjednutost vraćanjem Ukrajine pod kontrolu Rusije.
PUTINOV ISKRIVLJEN POGLED NA SVIJET
Putinovo obraćanje ruskom narodu od 21. februara, izrečeno neposredno prije nego što je naredio invaziju na Ukrajinu, razotkrilo je njegov iskrivljen pogled na povijest. Ukrajina, inzistira, zapravo nije nezavisna država:
“Ukrajina za nas nije samo susjedna država”, ustvrdio je. “To je neotuđivi dio vlastite historije, kulture i duhovnog prostora.”
Taj govor, jedan od najizravnijih tokom njegova predsjedničkog mandata, jasno pokazuje da je ovaj bratoubilački rat protiv Ukrajine vrlo ličan za njega. Godinama je fiksiran na Petra Velikog, ruskog cara koji je utemeljio Sankt-Peterburg, grad u kojem je Putin rođen i odrastao.
U junu ove godine, kad je žestoki rat u Ukrajini ušao u četvrti mjesec, Putin se ponovno usporedio s Petrom Velikim, inzistirajući na tome da Petar, koji je osvojio zemlju od Švedske, “vraća” Rusiji ono što joj zapravo pripada.
NAPAD NA MOST PUTIN VIDI KAO LIČNU UVREDU
Putin sada, očito, vjeruje da je povratak Ukrajine Rusiji njegova historijska sudbina. Vjerovatno vidi napad na Krimski most ne samo kao napad na rusku domovinu već i kao osobnu uvredu. I vjerovatno će reagirati žestoko.
Već dan nakon napada ruske snage bombardiraju civilne stambene zgrade u Ukrajini. Tvrdolinijaški pristaše Putina pozivaju na nove napade na ukrajinsku infrastrukturu. Zapadni čelnici upozoravaju da bi sve više frustrirani Putin mogao pribjeći uporabi taktičkog nuklearnog oružja. Vojni stručnjaci kažu da bi mogao uzvratiti asimetrično, gađajući neočekivane ciljeve.
Godinama je Putin imao još jednu opsesiju: kažnjavanje izdajica. Mjesec dana nakon što su njegove snage napale Ukrajinu, zaprijetio je osvetom svim Rusima koji se protive ratu, nazivajući ih “petom kolonom i nacionalnim izdajicama” u ropstvu Zapada.
Ove nedjelje, dan nakon napada na most, nazvao ga je “terorističkim napadom” čiji su “autori, izvršitelji i nalogodavci tajne službe Ukrajine..” i “državljani Rusije iz stranih zemalja”.
Jedno je jasno: kako se borbe približavaju Rusiji, Vladimir Putin vidi svoju “historijsku misiju” u opasnosti. A to znači da bi emocije mogle nadjačati razum. Za Ukrajinu, za Ruse koji se protive ratu i za svijet ovo je opasan trenutak, prenosi Index.
Fizička šteta se može popraviti, Rusija je odmah poslala veliki tim za hitne slučajeve na lice mjesta, ali štetu ruskom ugledu i, što je još važnije, imidžu Vladimira Putina, neće biti tako lako popraviti.
Ovo je njegov most, njegov projekt, izgrađen s protuvrijednošću od gotovo 4 milijarde dolara iz ruskog budžeta. To je simbolični “vjenčani prsten” koji ujedinjuje Majku Rusiju i Ukrajinu, ili barem regiju koja još uvijek zakonski pripada Ukrajini, ključnu ne samo za Putinove ratne napore već i za njegovu opsjednutost vraćanjem Ukrajine pod kontrolu Rusije.
PUTINOV ISKRIVLJEN POGLED NA SVIJET
Putinovo obraćanje ruskom narodu od 21. februara, izrečeno neposredno prije nego što je naredio invaziju na Ukrajinu, razotkrilo je njegov iskrivljen pogled na povijest. Ukrajina, inzistira, zapravo nije nezavisna država:
“Ukrajina za nas nije samo susjedna država”, ustvrdio je. “To je neotuđivi dio vlastite historije, kulture i duhovnog prostora.”
Taj govor, jedan od najizravnijih tokom njegova predsjedničkog mandata, jasno pokazuje da je ovaj bratoubilački rat protiv Ukrajine vrlo ličan za njega. Godinama je fiksiran na Petra Velikog, ruskog cara koji je utemeljio Sankt-Peterburg, grad u kojem je Putin rođen i odrastao.
U junu ove godine, kad je žestoki rat u Ukrajini ušao u četvrti mjesec, Putin se ponovno usporedio s Petrom Velikim, inzistirajući na tome da Petar, koji je osvojio zemlju od Švedske, “vraća” Rusiji ono što joj zapravo pripada.
NAPAD NA MOST PUTIN VIDI KAO LIČNU UVREDU
Putin sada, očito, vjeruje da je povratak Ukrajine Rusiji njegova historijska sudbina. Vjerovatno vidi napad na Krimski most ne samo kao napad na rusku domovinu već i kao osobnu uvredu. I vjerovatno će reagirati žestoko.
Već dan nakon napada ruske snage bombardiraju civilne stambene zgrade u Ukrajini. Tvrdolinijaški pristaše Putina pozivaju na nove napade na ukrajinsku infrastrukturu. Zapadni čelnici upozoravaju da bi sve više frustrirani Putin mogao pribjeći uporabi taktičkog nuklearnog oružja. Vojni stručnjaci kažu da bi mogao uzvratiti asimetrično, gađajući neočekivane ciljeve.
Godinama je Putin imao još jednu opsesiju: kažnjavanje izdajica. Mjesec dana nakon što su njegove snage napale Ukrajinu, zaprijetio je osvetom svim Rusima koji se protive ratu, nazivajući ih “petom kolonom i nacionalnim izdajicama” u ropstvu Zapada.
Ove nedjelje, dan nakon napada na most, nazvao ga je “terorističkim napadom” čiji su “autori, izvršitelji i nalogodavci tajne službe Ukrajine..” i “državljani Rusije iz stranih zemalja”.
Jedno je jasno: kako se borbe približavaju Rusiji, Vladimir Putin vidi svoju “historijsku misiju” u opasnosti. A to znači da bi emocije mogle nadjačati razum. Za Ukrajinu, za Ruse koji se protive ratu i za svijet ovo je opasan trenutak, prenosi Index.
