Wall Street Journal

WSJ navodi da su ruske snage bile prisiljene da se povuku iz Kijeva i drugih regija na sjeveru Ukrajine u aprilu, kao i iz regije Donbas.

Wall Street Journal (WSJ) otkriva da su nedavni porazi ruskih snaga u Ukrajini otkrili važne slabosti u strategiji Rusije koje će negativno utjecati na njen imidž na domaćoj i vanjskoj sceni, imajući u vidu upozorenja da ruski lideri neće prihvatiti da izađu kao poražena strana.

WSJ navodi da su ruske snage bile prisiljene da se povuku iz Kijeva i drugih regija na sjeveru Ukrajine u aprilu, kao i iz regije Donbas, pored nedavnog povlačenja iz Harkiva na istoku pred ofanzivom ukrajinske vojske, i to u vrijeme kada su ruske vlasti počele dijeliti ruske pasoše i otvarati škole koje rade po ruskom nastavnom planu i programu u Harkivu.

List je citirao Thomasa Grahama, bivšeg direktora Odbora za Rusiju u Vijeću za nacionalnu sigurnost u vrijeme mandata predsjednika Georgea W. Busha, koji je rekao da je “ruski ugled pretrpio značajan udarac”. Dodao je da će rusko posrtanje u Ukrajini pokrenuti pitanja o vlastitom kapacitetu Rusije, o njenoj snazi u budućnosti i o tome hoće li biti u stanju igrati ulogu super sile na globalnoj sceni.

Kako je opozicionar Ilja Ponomarev objasnio, piše list, ono što se trenutno dešava na prvim linijama potvrđuje da Kremlj nije u stanju ostvariti velike pobjede. Štaviše, ne postoji mogući scenarij za postizanje bilo čega što se može nazvati pobjedom, kako je rekao.

Snažene karte

WSJ navodi da Rusija pod svojom kontrolom i dalje drži gotovo petinu površine Ukrajine, od čega je sedam posto okupirala 2014. godine. Također, nastavlja s gađanjem gradova, elektrana i mostova projektilima, te zadržava mogućnost značajnog povećanja broja svojih oružanih snaga kroz obaveznu mobilizaciju, što je potez koji nije toliko popularan, budući da je Kremlj ranije potvrdio da se ovaj korak ne razmatra.

List dodaje da Moskva, također, u svojim rukama drži kartu upotrebe taktičkog nuklearnog oružja, iako bi takva eskalacija bila prepuna nepredvidivih posljedica i za samu Rusiju.

WSJ kaže da su problemi s kojima se Rusija suočava u ratu protiv Ukrajine naveli pojedine stručnjake da pričaju o tome da će ruska vojna industrija platiti visoku cijenu za ovo što se dešava, prema riječima bivšeg komandanta američke vojske u Evropi Ben Hodgesa.

Kada su Sjedinjene Američke Države “lako” uništile vojnu opremu ruske proizvodnje u dva zaljevska rata, Moskva je to opravdala lošom obukom i organizacijom iračke vojske. “Sada imate rusko oružje kojim upravljaju ruski vojnici, piloti i mornari, a i ono se uništava”, rekao je.

Prema pisanju lista, nova percepcija ruske slabosti znači da će pronaći manji broj međunarodnih partnera i saveznika, u trenutku kada se ta država suočava s pooštravanjem zapadnih sankcija koje nesumnjivo postepeno utječu na njenu ekonomiju.

Saveznici

S druge strane, čini se da Kina želi pružiti samo verbalnu podršku Rusiji, dok napredno zapadno oružje ulazi u Ukrajinu.

WSJ citira Wanga Huiyaoa, osnivača istraživačkog Centra za Kinu i globalizaciju u Pekingu, koji je rekao da je današnji prioritet Kine okončati sukob u Ukrajini, koji je poremetio globalnu ekonomiju, a ne pomoći Rusiji. Također je podsjetio da je Peking više puta ponovio da podržava suverenitet i jedinstvo Ukrajine.

Također, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko nedavno je čestitao Ukrajini Dan nezavisnosti 24. avgusta i poželio joj “mirno nebo”.

Za Indiju, koja se suzdržala od kritiziranja Moskve zbog njenog rata protiv Ukrajine, glavni prioritet je zadržati pristup ruskim rezervnim dijelovima i municiji. Drugi cilj je osigurati da Moskva ne podrži Kinu u rastućem rivalstvu između dva azijska diva.

Isticanje uspjeha

S druge strane, Moskva se želi pohvaliti svojom vojnom industrijom i učinkom svoje vojske u Ukrajini. Putin se, objašnjava WSJ, više puta hvalio ruskim oružjem koje je omogućilo velike pobjede u Gruziji 2008. i na Krimu i Donbasu 2014. godine, kao i u Siriji.

List navodi da je vojna sila predstavljala glavni izvor domaćeg legitimiteta za Putinov režim, posebno nakon slabljenja ekonomije, koja je procvjetala u prvoj deceniji njegove vladavine, a zatim je pala u recesiju nakon vojne intervencije na Krimu i Donbasu 2014. godine.

Moskva tvrdi da se “specijalna operacija” u Ukrajini odvija strogo prema planovima koji su sačinjeni u tu svrhu, a “poraz u Harkivu” se opisuje kao planirano preraspoređivanje kako bi se olakšalo “oslobađenje Donbasa”.

Prema pisanju lista, oni koji prate ova dešavanja upozoravaju da Moskva neće prihvatiti da izgleda slabo i poraženo, imajući u vidu da rat još nije završen. Također, proruski borci u Donbasu pozivaju predsjednika Putina da smijeni svoje generale i lično preuzme komandu nad ”svetim ratom”, kao što je to učinio car Nikolaj II 1915. i Staljin 1941. Druge pristalice su čak pozvale Putina da proglasi opću mobilizaciju civila kako bi krenuli u rat ili da napadnu Ukrajinu taktičkim nuklearnim oružjem.