Prošlo je 20 godina od napada 11. septembra 2001. na Sjedinjene Države a neka pitanja još su otvorena.

Prije 20 godina, 19 pripadnika mreže Al Kaida izveli su najveći teroristički napad na teritoriji Sjedinjenih Država. Za svega nekoliko sati napadači su pogodili mete od ključnog značaja za ekonomiju i vladu SAD ubivši gotovo 3.000 civila. Evo kako su se odvijali ovi zastrašujući događaji koji su zauvijek promijenili tok istorije za Ameriku ali i cijeli svijet.


Koliko je Al Kaidu koštao napad 9/11?




Kako je utvrdila istraga američkih obavještajnih agencija zavjerenici koji su izveli napad 11. septembra 2001. na ovu terorističku akciju potrošili su između 400.000 i 500.000 američkih dolara. Najveći dio novca je obezbijedila Al Kaida. Prema  navodima komisije koja je izvodila istragu  u vezi 9/11 nije poznato porijeklo novca, ali ipak je otkriveno dosta toga o tokovima novca i finansijskim transakcijama.

Otmičari i njihovi finansijeri iskoristili su anonimnost koju pruža ogromni međunarodni, ali i američki bankovni sistem kako bi prebacivali i polagali novac kroz seriju uobičajenih transakcija.

Al Kaida je otmičarima platila obuku za pilotiranje avionima, putovanja i boravak u Sjedinjenim Državama bez podizanja alarma zbog nedozvoljenih bankovnih aktivnosti.

Mustafa Al Havsavi, državljanin Saudijske Arabije je bio jedan od dvojice glavnih finansijskih posrednika između otmičara i planera, dok je drugi bio Ali Abdul Aziz Ali koji se najviše bavio pilotima iz Hamburga.

Prema navodima istražne komisije nisu nađeni dokazi da je ćelija u Hamburgu primala finansijska sredstva od Al Kaide prije 1999. godine.

Članovi ove ćelije su bili četvorica pilota Muhamad Ata, Marvan al Šehi, Ziad Džarah i Ramzi Binalšibh od kojih je svaki primio po 5.000 dolara za povratak iz Afganistana u Njemačku krajem 1999. i početkom 2000. kada su izabrani da izvedu terorističku operaciju. Trojica pilota su takođe primili dodatna sredstva za putovanje iz Njemačke u SAD. Drugi otmičari bili su obučavani i primili su po 2.000 dolara za put do Saudijske Arabije kako bi dobili nove pasoše i vize. Na kraju, prema navodima Kalida Šeiha Muhamada, jednog od centralnih figura planiranja napada, dobili su i 10.000 dolara za odlazak u Ameriku.

Dostupni dokazi ukazuju na to da je otprilike 300.000 američkih dolara deponovano na bankovne račune otmičara u Sjedinjenim Državama na različite načine. Neposredno prije letova, otmičari su vratili oko 26.000 dolara jednom od svojih pomagača u Al Kaidi i pokušali da vrate još 10.000 dolara, što je Federalni istražni biro (FBI) presreo nakon 11. septembra.

Njihovi primarni troškovi sastojali su se od troškova za letačku obuku, troškova života i putovanja (za letove, sastanke i same letove 11. septembra. FBI vjeruje da su sredstva na bankovnim računima koji su pripadali otmičarima dovoljna za podmirivanje njihovih troškova, zbog čega se smatra da su identifikovani svi izvori finansiranja. “Istraga nije otkrila ništa što bi ukazivalo na suprotno, iako je moguće da se u procjeni od 300.000 dolara izostavlja dio gotovine koju su otmičari unijeli u Sjedinjene Države i potrošili bez polaganja na bankovne račune ili na drugi način ostavili trag koji se može pratiti", navodi se u izvještaju o finansijskim sredstvima.

Al Kaida je finansirala otmičare u Sjedinjenim Državama na tri primarna i anonimna načina:

- Bankovnim transferom iz inostranstva u Sjedinjene Države,

- Fizičkim prijenosom gotovine ili čekova u Sjedinjene Države,

- Upotrebom debitnih ili kreditnih kartica za pristup sredstvima u stranim finansijskim institucijama.

Mustafu al Havsavija je uhapsila CIA 2003. godine u Pakistanu i trenutno se nalazi u zatvoru Gvantanamo. Ali Abdul Aziz Ali ili Amar al-Baluči, Kuvajćanin takođe je uhapšen 2003. u Pakistanu i prebačen u zatvor Gvantanamo. Amar al-Baluči je rođak Kalida Šeika Mohameda kojeg smatraju mozgom operacije.

Suđenje “ključnom arhitekti napada”




Osama bin Laden, tadašnji vođa Al Kaide je čovjek koji se najuže povezuje sa napadom 11. septembra, ali zapravo Kalid Šeik Mohamad ili KSM je postao poznat kao “ključni arhitekta” prema navodima komisije koja je istraživala najveći izvedeni teroristički napad na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država. On je čovjek koji je došao na tu ideju i predložio je Al Kaidi.

Dvadeset godina nakon napada suđenje navodnom idejnom tvorcu napada Kalidu Šeiku Mohamadu i četvorici fasilitatora – Mustafi al Havsaviju, Ali Abdul Aziz Ali ili Amar al-Baluči, Validu bin Atašu i Ramziju bin Šibhu – nastavljeno je u američkom vojnom zatvoru Guantanamo na Kubi u utorak, 7. septembra.

Ako budu proglašeni krivim, može ih očekivati smrtna kazna.

Pet zatvorenika se pojavilo na sudu prvi put od februara 2020. godine, nakon dugotrajnog prekida zbog pandemije COVID-19.

Kalid Šeik Mohamed, mozak operacije, rođen je u Pakistanu, koji je preuzeo odgovornost za nadgledanje napada otetim avionima 11. septembra 2001. Naime, tokom saslušanja 2007. u zatvoru Guantanamo na Kubi KSM je rekao da je organizovao napade od “A do Ž”.  


Kalid Šeih Mohamed odveden je u julu 2009. u zatvor Guantanamo

SAD su formirale zatvor Guantanamo nakon što je pod njihovim vođstvom izvršena invazija na Afghanistan s ciljem da se uništi teroristička mreža Al Kaide koja je stajala iza napada 11. septembra.  

Od zatvorenika koji se još nalaze u ovom zatvoru devet je optuženo ili osuđeno. Kalid Šeih Mohamed najozloglašeniji je među njima. KSM je takođe priznao odgovornost za više od 30 napada i planiranih zavjera pored 11. septembra kao i odgovornost za ubistvo američkog novinara Daniela Pearla kojem je odrubljena glava.

Povjerljivost dokumenata u tužba porodica žrtava




Američki predsjednik Joe Biden je 3. septembra  potpisao izvršnu naredbu  kojim se ukazuje na skidanje oznake  povjerljivo sa određenih dokumenata povezanih sa 9/11. Dokumenti bi mogli biti dostupni u narednih šest mjeseci.


Razglednice izložene u Muzeju 9/11 u New Yorku, 6. avgust 2021.

“Kako se približava 20 godišnjica 9/11, američki narod zaslužuje da ima punu sliku o saznanjima njihove vlade o napadima. Iako bi neselektivno objavljivanje povjerljivih podataka moglo da ugrozi nacionalnu sigurnost - uključujući napore Vlade Sjedinjenih Država da se zaštiti od budućeg terorističkog djelovanja - informacije ne bi trebale da ostanu povjerljive kada javni interes prevazilazi svaku moguću štetu nacionalnoj sigurnosti koja bi se razumno mogla očekivati od objavljivanja dokumenata. Navedeni značajni događaji dogodili su se prije dvije decenije ili duže, a tiču se tragičnog trenutka koji i dalje odjekuje u američkoj istoriji i u životima velikog broja Amerikanaca. Stoga je ključno da se osigura da Vlada Sjedinjenih Država poveća transparentnost, oslanjajući se na povjerljivost samo kad je ona prijeko potrebna. Stoga bi se podaci prikupljeni tokom istrage Vlade Sjedinjenih Država o terorističkim napadima 11. septembra sada trebali objaviti, osim ako postoje fundamentalni razlozi koji navode na drugačije”, piše u izvršnoj naredbi američkog predsjednika.

Ova naredba dolazi u trenutku velikog pritisak porodica žrtava koje traže da saznaju da li je Saudijska Arabija pomogla otmičarima aviona.

Porodice žrtava terorističkog napada 11. septembra zatražile su dan prije izdavanja izvršne naredbe, 2. septembra od Ministarstva pravde da istraže njihove sumnje da je FBI "lagao ili uništio dokaze" koji povezuju Saudijsku Arabiju sa otmičarima.

Ministarstvo pravde SAD je najavilo da je Federalni istražni biro (FBI) nedavno zaključio jedan dio svoje istrage o napadima i da radi reviziju nekih od dokumenata koji su dugo vremena nosili oznaku povjerljivo kako bi se utvrdilo da li oni sada mogu biti otkriveni.