U PRVE DVIJE GODINE

Usred ruske invazije na Ukrajinu i rastućih geopolitičkih tenzija, oživljeni strahovi od nuklearnog rata naveli su mnoge da se zapitaju šta bi nuklearni sukob značio za čovječanstvo i planetu.

Svaki nuklearni sukob imao bi ogroman raspon razornih posljedica, od početnih smrti u direktnim eksplozijama do dugotrajnih efekata radijacije i zagađenja okoliša, piše Euronews.

Ipak, neposredne žrtve mogle bi biti manje od smrti uslijed globalne gladi, uzrokovane ogromnim količinama čađi koja blokira Sunce i ometa klimatske sisteme i proizvodnju hrane, prema novom istraživanju objavljenom u ponedjeljak u časopisu Nature Food.

Klimatski naučnici sa Univerziteta Rutgers mapirali su efekte šest mogućih scenarija nuklearnog rata.

Nuklearni rat punih razmjera između SAD-a i Rusije, najgori scenarij koji je modeliran, mogao bi dovesti do toga da više od pet milijardi ljudi umre od gladi nakon dvije godine. Čak i relativno mali sukob između Indije i Pakistana mogao bi dovesti do gladi širom svijeta.

U nuklearnom ratu, bombe usmjerene na gradove i industrijska područja izazvale bi vatrene oluje, ubrizgavajući velike količine čađi u gornju atmosferu koja bi se proširila globalno i brzo ohladila planet, kažu istraživači.

Ovo bi poremetilo klimu na Zemlji, što bi uticalo na sisteme proizvodnje hrane na kopnu i u okeanima.

Istraživači su koristili alat za klimatske prognoze kako bi procijenili produktivnost glavnih usjeva od zemlje do zemlje.

Analizirali su šta bi se dogodilo u šest mogućih scenarija nuklearnog sukoba, od kojih bi svaki rezultirao različitim količinama čađi u atmosferi, a temperatura bi mogla pasti između jedan i 16 stepeni Celzijusa.

Čak i relativno mala bitka između Indije i Pakistana mogla bi rezultirati smanjenjem prinosa za oko 7 posto u roku od pet godina od sukoba.

Obje zemlje posjeduju nuklearne arsenale uporedive veličine, a od devet svjetskih zemalja s nuklearnim oružjem, dvije su također među šačicom koja povećava svoje zalihe nuklearnih bojevih glava, prema Federaciji američkih znanstvenika (FAS).

U međuvremenu, nuklearni rat punog razmjera između SAD-a i Rusije, za koje se procjenjuje da zajedno čine 90 posto svjetskih nuklearnih zaliha, mogao bi dovesti do pada proizvodnje za oko 90 posto u tri do četiri godine nakon borbi.

Pad prinosa bio bi najteži u zemljama srednje i visoke geografske širine, uključujući velike zemlje izvoznice kao što su Rusija i SAD, što bi moglo pokrenuti ograničenja izvoza i uzrokovati ozbiljne poremećaje u zemljama zavisnim od uvoza u Africi i na Bliskom istoku.

"Na primjer, ozonski omotač bi bio uništen zagrijavanjem stratosfere, proizvodeći više ultraljubičastog zračenja na površini, i moramo razumjeti taj utjecaj na zalihe hrane", rekla je Lili Xia, vodeći autor studije i pomoćnik profesora istraživanja na Školi za okolišne i biološke nauke na Univerzitetu Rutgers.

Koautor studije i profesor nauke o klimi na Odsjeku za nauke o okolišu na Univerzitetu Rutgers Alan Robock rekao je da je zabrana nuklearnog oružja jedino dugoročno rješenje.

"Ako nuklearno oružje postoji, ono se može koristiti, a svijet se nekoliko puta približio nuklearnom ratu", dodao je.