Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Boris Johnson ima podršku ukrajinskih i torijevskih poslanika da bude sljedeći generalni sekretar NATO-a kada ova uloga visokog profila postane slobodna, prenosi britanski Telegraph.
Iako skeptici sugerišu da bi Johnsona vjerovatno dočekao francuski veto, njega podržavaju visoki torijevci da bude sjledeći generalni sekretar NATO-a.
Premijer će se kandidovati da popuni ključnu odbrambenu funkciju umesto Jensa Stoltenberga za kojeg se očekuje da će se povući u septembru sljedeće godine.
Johnson je za tu funkciju odabran poslije Bena Walaca ministra odbrane i Tereze May i Davida Camerona bivših premijera.
Tajming funkcije bi Johnsonu omogućio neko vrijeme da napuni baterije nakon što se povuče sa mjesta premijera 6. septembra.
On bi morao da da ostavku kao poslanik da bi preuzeo tu ulogu, koju jednoglasno imenuju zemlje članice NATO-a.
Britanski kandidat je već dugo predlagan za tu ulogu zbog nepoverenja SAD u druge ličnosti iz Evropske unije, s obzirom na ponovljene prijedloge planova za novu vojsku EU.
Velikoj Britaniji takođe vjeruju baltičke države, a Johnson je lično dobio međunarodne kredite za pomoć u izgradnji međunarodne koalicije protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Poslanik Richard Drax, visoki konzervativni član biračkog odbora za odbranu, rekao je da bi podržao premijera za tu ulogu ako to želi.
Bivši ministar za Bregzit David Jones kazao je da je Johnson predvodio zapadni odgovor Putinu.
"Boris je bio taj koji je otišao u Švedsku i Finsku i pozvao lidere obe zemlje da podnesu zahtjeve za članstvo u NATO, što su, naravno, i uradili", istakao je Jones.
Međutim, među najvišim zvaničnicima postoji zabrinutost, a lord Denat, bivši šef britanske vojske, rekao je da ne može da podrži Johnsona zbog njegovog karaktera.
„Nesumnjivo je učinio mnogo dobrih stvari i naša puna podrška Ukrajini je fantastična. Ali bojim se da su to lične stvari, nedostatak integriteta, nedostatak povjerenja. Iskreno, ne želimo da izlažemo Borisa Johnsona na međunarodnoj sceni za još podsmjeha. On je nacionalna sramota", naglasio je on.
Sljedeći šef NATO-a treba biti imenovan ovog septembra, ali je odloženo za sljedeću godinu zbog krize u Ukrajini.
Posljednji britanski političar koji je postao generalni sekretar NATO-a, jedan od najviših svjetskih imenovanja za odbranu, bio je lord Robertson iz Port Elena koji je u to vrijeme bio sekretar za radnu odbranu 1999.godine.
Ukrajinski poslanik Oleksij Gončarenko bio je na čelu poziva da Johnson preuzme tu funkciju kada sadašnji generalni sekretar Jens Stoltenberg ode sljedeće godine.
„Vodstvo Borisa Johnsona tokom ovog rata je obezbjedilo da su vitalne vojne, ekonomske i humanitarne zalihe bile obezbjeđene Ukrajini. Velika Britanija je bila jedan od naših najvažnijih pristalica i uvela je značajne sankcije Rusiji. On bi bio prava osoba da preuzme dužnost od Jensa Stoltenberga, jer razumije izazove sa kojima se suočavaju NATO i Zapad. On će uvijek podržavati Ukrajinu u našoj borbi protiv Hitlera 21. vijeka i podržavaće članice NATO-a i NATO ciljeve sa istim nivoom neprekidne podrške", rekao je Gončarenko.
Izvor: Kosovo online/Telegraph
Premijer će se kandidovati da popuni ključnu odbrambenu funkciju umesto Jensa Stoltenberga za kojeg se očekuje da će se povući u septembru sljedeće godine.
Johnson je za tu funkciju odabran poslije Bena Walaca ministra odbrane i Tereze May i Davida Camerona bivših premijera.
Tajming funkcije bi Johnsonu omogućio neko vrijeme da napuni baterije nakon što se povuče sa mjesta premijera 6. septembra.
On bi morao da da ostavku kao poslanik da bi preuzeo tu ulogu, koju jednoglasno imenuju zemlje članice NATO-a.
Britanski kandidat je već dugo predlagan za tu ulogu zbog nepoverenja SAD u druge ličnosti iz Evropske unije, s obzirom na ponovljene prijedloge planova za novu vojsku EU.
Velikoj Britaniji takođe vjeruju baltičke države, a Johnson je lično dobio međunarodne kredite za pomoć u izgradnji međunarodne koalicije protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Poslanik Richard Drax, visoki konzervativni član biračkog odbora za odbranu, rekao je da bi podržao premijera za tu ulogu ako to želi.
Bivši ministar za Bregzit David Jones kazao je da je Johnson predvodio zapadni odgovor Putinu.
"Boris je bio taj koji je otišao u Švedsku i Finsku i pozvao lidere obe zemlje da podnesu zahtjeve za članstvo u NATO, što su, naravno, i uradili", istakao je Jones.
Međutim, među najvišim zvaničnicima postoji zabrinutost, a lord Denat, bivši šef britanske vojske, rekao je da ne može da podrži Johnsona zbog njegovog karaktera.
„Nesumnjivo je učinio mnogo dobrih stvari i naša puna podrška Ukrajini je fantastična. Ali bojim se da su to lične stvari, nedostatak integriteta, nedostatak povjerenja. Iskreno, ne želimo da izlažemo Borisa Johnsona na međunarodnoj sceni za još podsmjeha. On je nacionalna sramota", naglasio je on.
Sljedeći šef NATO-a treba biti imenovan ovog septembra, ali je odloženo za sljedeću godinu zbog krize u Ukrajini.
Posljednji britanski političar koji je postao generalni sekretar NATO-a, jedan od najviših svjetskih imenovanja za odbranu, bio je lord Robertson iz Port Elena koji je u to vrijeme bio sekretar za radnu odbranu 1999.godine.
Ukrajinski poslanik Oleksij Gončarenko bio je na čelu poziva da Johnson preuzme tu funkciju kada sadašnji generalni sekretar Jens Stoltenberg ode sljedeće godine.
„Vodstvo Borisa Johnsona tokom ovog rata je obezbjedilo da su vitalne vojne, ekonomske i humanitarne zalihe bile obezbjeđene Ukrajini. Velika Britanija je bila jedan od naših najvažnijih pristalica i uvela je značajne sankcije Rusiji. On bi bio prava osoba da preuzme dužnost od Jensa Stoltenberga, jer razumije izazove sa kojima se suočavaju NATO i Zapad. On će uvijek podržavati Ukrajinu u našoj borbi protiv Hitlera 21. vijeka i podržavaće članice NATO-a i NATO ciljeve sa istim nivoom neprekidne podrške", rekao je Gončarenko.
Izvor: Kosovo online/Telegraph
