Do danas je podrška Bjelorusije uglavnom bila ograničena isključivo na ustupanje teritorije i aerodroma, međutim u Ukrajini se trenutno govori o mogućnosti da se Minsk direktno uključi u sukob.
Rusija je, još od početka svog rata protiv Ukrajine, koristila teritoriju susjedne Bjelorusije za pokretanje napada i upad na teritoriju Ukrajine. S tog područja je lansirala projektile i izvela mnoge zračne napade na ciljeve u raznim centralnim i zapadnim regijama te zemlje.
Do danas je podrška Bjelorusije uglavnom bila ograničena isključivo na ustupanje teritorije i aerodroma. Međutim, u Ukrajini se trenutno govori o mogućnosti da se Minsk direktno uključi u sukob i da se njegove snage umiješaju u “Putinov rat”, kako ga Ukrajinci opisuju.
Ovakve priče potkrjepljuje činjenica da Bjelorusija poziva omladinu u vojnu službu, a prije nekoliko dana najavila je pokretanje “vojnih vježbi” na cijeloj južnoj granici s Ukrajinom, što je produžila do 9. jula. Takav scenarij podsjeća na “zajedničke vježbe” koje su pripremile put za raspoređivanje desetaka hiljada ruskih vojnika na tim granicama prije početka rata 24. februara.
Pored toga, Putin je obećao da će modernizirati bjeloruske zračne snage, te iznio svoju namjeru da rasporedi strateške raketne platforme “Iskander-M” i druge na teritoriji Bjelorusije. Također, u svom nedavnom govoru, nakon posjete Minsku, izjavio je da “zapadne sankcije ubrzavaju proces ujedinjenja dviju zemalja”.
Možda su upravo ovi strahovi razlog zbog kojih je Kijev najavio jačanje odbrane zemlje na cijeloj sjevernoj granici, te formiranje barikada koje će spriječiti civile da im se približe, posebno na područjima pod gustim šumama na sjeveru zemlje. Uprave sjeverozapadnih oblasti Žitomir, Rivne, Volin i Lavov također su najavile planove da se suprotstave “mogućoj bjeloruskoj invaziji”.
Naime, ukrajinska obavještajna služba objavila je da je sedam bataljona Oružanih snaga Republike Bjelorusije raspoređeno (u okviru vježbi) na granici s Ukrajinom, te kako je, s vojnog gledišta, prijetnja od invazije bjeloruske vojske na teritorij Ukrajine i dalje prisutna.
Prema ukrajinskom Centru za borbu protiv dezinformacija pri Ministarstvu odbrane, “ruski propagatori su povećali broj lažnih vijesti i izvještaja o spremnosti bjeloruskih snaga da napadnu Ukrajinu sa ciljem stvaranja panike unutar zemlje i destabiliziranja unutrašnje situacije”.
Štaviše, Oleksij Aristovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika, osvrnuo se podrugljivo na ovu sasvim “dosadnu stvar”, ističući da je situacija u “Bjelorusiji potpuno transparentna za ukrajinske obavještajne službe”, kako je rekao.
General Sergej Krivonos, bivši zamjenik sekretara Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine, smatra da se “bjeloruske snage mogu uključiti u napad sa svojim ruskim kolegama ako potonji odluče pokušati ponovo, ali to neće učiniti samostalno, jer jednostavno nisu u stanju”.
“Situacija Bjelorusa se razlikuje od situacije Rusa kada je u pitanju Ukrajina. Oni su nam bliži, s njima dijelimo društvene i druge veze. Mislim da će mnogi od njih brzo odgovoriti ako Lukašenko naredi. Oni znaju da odluka nije u njegovim rukama, već dolazi iz Kremlja, koji osposobljava dužnosnike u toj zemlji”, ukazuje Krivonos.
Sergej Bulba, predsjednik organizacije za vojnu analizu “Bijela legija”, izjavio je za Al Jazeeru da “Putin ima potpunu kontrolu nad Lukašenkom i vjeruje se da može upotrijebiti tri brigade specijalnih snaga u Bjelorusiji jer su one spremne i stalno provode vježbe s Rusima”.
“Broj tih snaga u Bjelorusiji iznosi više od devet hiljada osoba, a Lukašenko može staviti u službu i 120. gardijsku mehaniziranu brigadu, tako da se broj tih snaga kreće između 12 i 15 hiljada”, dodao je.
Prema riječima stručnjaka, “ove brojke zahtijevaju pripravnost, posebno ako dođe do učešća ruskih snaga”.
“Pripreme se provode, po mom mišljenju, ali bez izazivanja straha u društvu, kao što je to bio slučaj prije početka rata”, zaključuje Bulba.
Do danas je podrška Bjelorusije uglavnom bila ograničena isključivo na ustupanje teritorije i aerodroma. Međutim, u Ukrajini se trenutno govori o mogućnosti da se Minsk direktno uključi u sukob i da se njegove snage umiješaju u “Putinov rat”, kako ga Ukrajinci opisuju.
Ovakve priče potkrjepljuje činjenica da Bjelorusija poziva omladinu u vojnu službu, a prije nekoliko dana najavila je pokretanje “vojnih vježbi” na cijeloj južnoj granici s Ukrajinom, što je produžila do 9. jula. Takav scenarij podsjeća na “zajedničke vježbe” koje su pripremile put za raspoređivanje desetaka hiljada ruskih vojnika na tim granicama prije početka rata 24. februara.
Pored toga, Putin je obećao da će modernizirati bjeloruske zračne snage, te iznio svoju namjeru da rasporedi strateške raketne platforme “Iskander-M” i druge na teritoriji Bjelorusije. Također, u svom nedavnom govoru, nakon posjete Minsku, izjavio je da “zapadne sankcije ubrzavaju proces ujedinjenja dviju zemalja”.
Ponavlja li se scenarij invazije?
Iako su glavne bitke usmjerene na istočni i južni front Ukrajine, strah od invazije ponovo se pojavio u Kijevu i ostalim područjima sjeverne Ukrajine, i to mjesecima nakon što su se iz njih povukle ruske snage, s tim da ovog puta prijetnje dolaze od Bjelorusije i njenih snaga.Možda su upravo ovi strahovi razlog zbog kojih je Kijev najavio jačanje odbrane zemlje na cijeloj sjevernoj granici, te formiranje barikada koje će spriječiti civile da im se približe, posebno na područjima pod gustim šumama na sjeveru zemlje. Uprave sjeverozapadnih oblasti Žitomir, Rivne, Volin i Lavov također su najavile planove da se suprotstave “mogućoj bjeloruskoj invaziji”.
Naime, ukrajinska obavještajna služba objavila je da je sedam bataljona Oružanih snaga Republike Bjelorusije raspoređeno (u okviru vježbi) na granici s Ukrajinom, te kako je, s vojnog gledišta, prijetnja od invazije bjeloruske vojske na teritorij Ukrajine i dalje prisutna.
Lažno promoviranje drugih ciljeva
Međutim, ukrajinska obavještajna služba zasad isključuju ovaj scenarij. Kažu da “ovi bataljoni još nisu spremni za invaziju velikih razmjera, a cilj njihovih kontinuiranih aktivnosti je skretanje pažnje s istočnih frontova (regija Harkov i regija Donbas)”.Prema ukrajinskom Centru za borbu protiv dezinformacija pri Ministarstvu odbrane, “ruski propagatori su povećali broj lažnih vijesti i izvještaja o spremnosti bjeloruskih snaga da napadnu Ukrajinu sa ciljem stvaranja panike unutar zemlje i destabiliziranja unutrašnje situacije”.
Štaviše, Oleksij Aristovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika, osvrnuo se podrugljivo na ovu sasvim “dosadnu stvar”, ističući da je situacija u “Bjelorusiji potpuno transparentna za ukrajinske obavještajne službe”, kako je rekao.
Samo diverzantsko-izviđačke grupe
Generalštab Oružanih snaga Ukrajine ne isključuje mogućnost da će Bjelorusija u Ukrajinu poslati svoje “diverzantsko-izviđačke grupe”, stoga poziva na jačanje sigurnosnih mjera i ponovno pooštravanje provjera na ulazima i izlazima iz gradova i drugih stambenih naselja.General Sergej Krivonos, bivši zamjenik sekretara Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine, smatra da se “bjeloruske snage mogu uključiti u napad sa svojim ruskim kolegama ako potonji odluče pokušati ponovo, ali to neće učiniti samostalno, jer jednostavno nisu u stanju”.
“Situacija Bjelorusa se razlikuje od situacije Rusa kada je u pitanju Ukrajina. Oni su nam bliži, s njima dijelimo društvene i druge veze. Mislim da će mnogi od njih brzo odgovoriti ako Lukašenko naredi. Oni znaju da odluka nije u njegovim rukama, već dolazi iz Kremlja, koji osposobljava dužnosnike u toj zemlji”, ukazuje Krivonos.
Pripreme se provode, bez objave
Sva ta kontradiktornost između djelovanja države i izjava njenih dužnosnika otvara pitanje o politici koja se vodi i činjenici da se predosjeća opasnost koja dolazi iz Bjelorusije.Sergej Bulba, predsjednik organizacije za vojnu analizu “Bijela legija”, izjavio je za Al Jazeeru da “Putin ima potpunu kontrolu nad Lukašenkom i vjeruje se da može upotrijebiti tri brigade specijalnih snaga u Bjelorusiji jer su one spremne i stalno provode vježbe s Rusima”.
“Broj tih snaga u Bjelorusiji iznosi više od devet hiljada osoba, a Lukašenko može staviti u službu i 120. gardijsku mehaniziranu brigadu, tako da se broj tih snaga kreće između 12 i 15 hiljada”, dodao je.
Prema riječima stručnjaka, “ove brojke zahtijevaju pripravnost, posebno ako dođe do učešća ruskih snaga”.
“Pripreme se provode, po mom mišljenju, ali bez izazivanja straha u društvu, kao što je to bio slučaj prije početka rata”, zaključuje Bulba.
