Birači će imati mogućnost izjasniti se između centrističkog predsjednika Emmanuela Macrona i krajnje desno orijentirane političarke Marine Le Pen. Nakon zatvaranja birališta očekuju se projekcije kojima se obično predviđaju rezultati s priličnim stupnjem točnosti. U prvom krugu izbora Macron je osvojio malo manje od 28% glasova, a Le Pen 23%.
Macron je favorit u izborima, a ima i naznaka da je dosadašnju prednost povećao borbenim nastupom u izbornoj debati s Le Pen. Ankete su pokazale da Macron vodi za oko 10 postotnih bodova. Analitičari predviđaju da bi rezultat mogao biti tješnji nego 2017., kada su se u drugome krugu našli isti kandidati, a Macron je pobijedio sa 66 prema 34 posto osvojenih glasova.
Prošloga tjedna Macron je isticao da je snažan odaziv birača ključan kako bi se u Francuskoj izbjegao šok sličan rezultatima anketa iz 2016. koje su u Britaniji rezultirale brexitom, a u SAD-u dolaskom na vlast Donalda Trumpa.
Le Pen bi u slučaju izbora postala prva žena na čelu Francuske i prva krajnje desno orijentirana predsjednica te zemlje. Ako pobijedi Macron, postat će prvi francuski predsjednik koji u zadnjih 20 godina ponovno odnosi pobjedu na izborima, javlja HRT.
Macron i Le Pen su se zadnji put prije izbora biračima obratili u petak. Le Pen smatra da će se pokazati kako su istraživanja javnog mnijenja koja Macronu daju prednost pogrešna te je podsjetila na plan svojega suparnika po kojemu bi se dob za umirovljenje sa 62 godine povećala na 65.
Macron je rekao da Le Pen pokušava prikriti autoritarnu platformu svoje "ekstremne desnice" koja stigmatizira muslimane te planira zabraniti nošenje hidžaba, marama, jarmulka i ostalih vjerskih obilježja.
Analitičari smatraju da bi se od izlaska na izbore moglo suzdržati između 25 i 30 posto građana, posebno glasača ljevice, koji su nezadovoljni Macronovom poslovnom agendom.
Na slabiji izlazak na birališta mogli bi utjecati i školski proljetni praznici koji traju u većem dijelu zemlje.
Lider krajnje ljevice Jean-Luc Melenchon, koji je u prvom krugu glasanja 10. travnja osvojio treće mjesto, odlučio je ne pridonijeti Macronovoj pobjedi u drugome krugu tako što je odbio potaknuti milijune svojih pristaša da podrže aktualnog predsjednika. Istodobno je inzistirao na tomu da Marine Le Pen ne smiju dati niti jedan glas.
Prošloga tjedna Macron je isticao da je snažan odaziv birača ključan kako bi se u Francuskoj izbjegao šok sličan rezultatima anketa iz 2016. koje su u Britaniji rezultirale brexitom, a u SAD-u dolaskom na vlast Donalda Trumpa.
Le Pen bi u slučaju izbora postala prva žena na čelu Francuske i prva krajnje desno orijentirana predsjednica te zemlje. Ako pobijedi Macron, postat će prvi francuski predsjednik koji u zadnjih 20 godina ponovno odnosi pobjedu na izborima, javlja HRT.
Macron i Le Pen su se zadnji put prije izbora biračima obratili u petak. Le Pen smatra da će se pokazati kako su istraživanja javnog mnijenja koja Macronu daju prednost pogrešna te je podsjetila na plan svojega suparnika po kojemu bi se dob za umirovljenje sa 62 godine povećala na 65.
Macron je rekao da Le Pen pokušava prikriti autoritarnu platformu svoje "ekstremne desnice" koja stigmatizira muslimane te planira zabraniti nošenje hidžaba, marama, jarmulka i ostalih vjerskih obilježja.
Analitičari smatraju da bi se od izlaska na izbore moglo suzdržati između 25 i 30 posto građana, posebno glasača ljevice, koji su nezadovoljni Macronovom poslovnom agendom.
Na slabiji izlazak na birališta mogli bi utjecati i školski proljetni praznici koji traju u većem dijelu zemlje.
Lider krajnje ljevice Jean-Luc Melenchon, koji je u prvom krugu glasanja 10. travnja osvojio treće mjesto, odlučio je ne pridonijeti Macronovoj pobjedi u drugome krugu tako što je odbio potaknuti milijune svojih pristaša da podrže aktualnog predsjednika. Istodobno je inzistirao na tomu da Marine Le Pen ne smiju dati niti jedan glas.
