Kineski stav prema ratu u Ukrajini u idućim mjesecima izmijenit će iz temelja globalne tokove novca i trgovine, koji bi velikim dijelom mogli izaći iz sistema dolara, smatraju analitičari.
U februaru, malo prije no što je u Ukrajinu poslao vojne jedinice, ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je u Pekingu s domaćinom, kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom, partnerstvo "bez ograničenja" i pojačanu saradnju nasuprot Zapadu.
Nakon početka invazije Peking je otklonio pozive zapadnih zemalja da osudi ono što Rusija naziva „specijalnom vojnom operacijom” i pozvao sve strane na suzdržanost.
Kinesko-ruska trgovinska razmjena porasla je prošle godine 35 posto, na 146,9 milijardi dolara, pokazuju podaci kineske carine, a sankcije koje su Rusiju odvojile od zapadnih tržišta vjerojatno će pojačati taj trend.
Upitano o mogućim rizicima koje donosi eventualna pomoć Rusiji, kinesko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je za Reuters: "Kina i Rusija nastavit će normalnu ekonomsku i trgovinsku saradnju u duhu uzajamnog poštovanja i jednakosti i na obostranu korist".
Prvi izdanci
Rat u Ukrajini već je izazvao potres u globalnoj trgovini, koji se očituje u zabranama izvoza i problemima u nabavnim lancima, ističe Reuters.
Indonezija je zabranila izvoz uglja, a egipatske kompanije ne smiju izvoziti biljna ulja.
Kupci pokušavaju naći zamjenu za ukrajinsku i rusku pšenicu, a poljoprivredi prijeti nestašica gnojiva, budući da je blokirana opskrba ruskom potašom, ključnim sastojkom.
Čini se da se niko previše ne trudi popraviti globalizirani sustav trgovine, ali počeli su se pojavljivati prvi izdanci novog sistema u kojem će ruske sirovine i energenti završavati u Kini i Indiji dok će australski minerali i plin biti preusmjereni u Europu.
"Svi gledaju"
Promjene su zapravo počele još nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, ističe Tom James iz singapurskog TradeFlow Capital Managementa.
"Rusija s Kinom već trguje u renminbijima", objašnjava James, dodajući da banke mogu poslovati jedna s drugom i izvan globalnog sustava plaćanja SWIFT, iz kojeg je Rusija u međuvremenu isključena, a Peking bi mogao puno profitirati, doduše uz rizik.
Dvije zemlje nastoje smanjiti upotrebu dolara i Rusija je u prvoj polovini prošle godine nešto više od četvrtine uvoza iz Kine platila u juanima, prenosi Jutarnji.hr.
Nakon početka invazije Peking je otklonio pozive zapadnih zemalja da osudi ono što Rusija naziva „specijalnom vojnom operacijom” i pozvao sve strane na suzdržanost.
Kinesko-ruska trgovinska razmjena porasla je prošle godine 35 posto, na 146,9 milijardi dolara, pokazuju podaci kineske carine, a sankcije koje su Rusiju odvojile od zapadnih tržišta vjerojatno će pojačati taj trend.
Upitano o mogućim rizicima koje donosi eventualna pomoć Rusiji, kinesko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je za Reuters: "Kina i Rusija nastavit će normalnu ekonomsku i trgovinsku saradnju u duhu uzajamnog poštovanja i jednakosti i na obostranu korist".
Prvi izdanci
Rat u Ukrajini već je izazvao potres u globalnoj trgovini, koji se očituje u zabranama izvoza i problemima u nabavnim lancima, ističe Reuters.
Indonezija je zabranila izvoz uglja, a egipatske kompanije ne smiju izvoziti biljna ulja.
Kupci pokušavaju naći zamjenu za ukrajinsku i rusku pšenicu, a poljoprivredi prijeti nestašica gnojiva, budući da je blokirana opskrba ruskom potašom, ključnim sastojkom.
Čini se da se niko previše ne trudi popraviti globalizirani sustav trgovine, ali počeli su se pojavljivati prvi izdanci novog sistema u kojem će ruske sirovine i energenti završavati u Kini i Indiji dok će australski minerali i plin biti preusmjereni u Europu.
"Svi gledaju"
Promjene su zapravo počele još nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, ističe Tom James iz singapurskog TradeFlow Capital Managementa.
"Rusija s Kinom već trguje u renminbijima", objašnjava James, dodajući da banke mogu poslovati jedna s drugom i izvan globalnog sustava plaćanja SWIFT, iz kojeg je Rusija u međuvremenu isključena, a Peking bi mogao puno profitirati, doduše uz rizik.
Dvije zemlje nastoje smanjiti upotrebu dolara i Rusija je u prvoj polovini prošle godine nešto više od četvrtine uvoza iz Kine platila u juanima, prenosi Jutarnji.hr.
