Stalni umor

Studija bazirana na upitniku pokazala je da su njezini sudionici najčešće prijavljivali dugotrajne simptome poput promjene čula mirisa i okusa, ali i stalni umor.

Gotovo trećina osoba koje su preboljele covid prijavila je barem jedan perzistirajući simptom 6 do 12 mjeseci nakon zaraze korona virusom, pokazalo je dansko istraživanje provedeno na 152.000 osoba.

Studijom je obuhvaćena jedna od dosad najvećih grupa koju su činili oboljeli od covida, a važno je naglasiti da ispitanici nisu bili hospitalizirani zbog posljedica te bolesti, prenosi Hina.

Njihovo stanje praćeno je duže u odnosu na ostale, ranije provedene veće studije, objavili su naučnici s danskoga State Serum Instituta (SSI), vodećeg naučnog tijela u području zaraznih bolesti.

Studija bazirana na upitniku pokazala je da su njezini sudionici najčešće prijavljivali dugotrajne simptome poput promjene čula mirisa i okusa, ali i stalni umor.

Istraživanje je provedeno između septembra 2020. i aprila 2021., znatno prije pojave varijante omikron. Anketom su uspoređeni odgovori 61.000 osoba koje su bile pozitivne na korona virus šest, devet ili 12 mjeseci ranije, s odgovorima osoba iz grupe od 91.878 ispitanika, negativnih na testiranju.

Sveukupno je 29,6 posto ispitanika koji su na testiranju bili pozitivni na covid prijavilo barem jedan trajni fizički simptom 6 do 12 mjeseci nakon infekcije, u usporedbi s 13 posto osoba u kontrolnoj grupi.

Više od polovine pozitivnih na covid osjeća dugotrajne simptome

Nešto više od polovine (53,1 posto) osoba s pozitivnim rezultatima testiranja na covid kazalo je da su unutar šest do 12 mjeseci nakon početka infekcije osjećali mentalnu i/ili fizičku iscrpljenost, da imaju probleme sa spavanjem ili su navodili razne kognitivne probleme. U kontrolnoj grupi takve je probleme prijavilo 11,5 posto ispitanih.

Studija koja još nije prošla recenziju, pokazala je da su među osobama koje su preboljele covid češći i novodijagnosticirani slučajevi anksioznosti i depresije.

Autor studije Anders Peter Hviid, profesor epidemiologije na SSI-ju, kazao je da su rezultati studije još jedan pokazatelj da bi kreatori politika morali uzeti u obzir spomenute dugotrajne posljedice covida o kojima se sve više govori.

“To bi trebalo uzeti u obzir kada važete rizike i koristi od medicinskih intervencija i cijepljenja”, rekao je, dodavši da je potrebno provesti i dodatna istraživanja.

Dosadašnje procjene o prevalenciji dugotrajnog covida variraju.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) novonastali sindrom naziva post-covid stanjem koje karakteriziraju neki trajni simptomi, poput umora ili nedostatka daha, a javljaju se tri mjeseca nakon početka infekcije i traju najmanje dva mjeseca.

WHO procjenjuje da ovakvi simptomi zahvaćaju između 10 i 20 posto oboljelih.

David Strain, predavač na Medicinskom fakultetu sveučilišta Exeter u Velikoj Britaniji, koji nije sudjelovao u studiji, rezultate izvješća ocijenio je “prilično zabrinjavajućima”.

“Bude li omikron uzrokovao dugi covid u jednakom postotku kao i ranije varijante korona virusa, u idućih bismo 12 mjeseci mogli imati veliku krizu pacijenata narušenog zdravlja, osobito s obzirom na broj ljudi koji su bili izloženi ovome podtipu korona virusa”, rekao je.