Više od 100 svjetskih čelnika obećalo je da će do kraja decenije zaustaviti krčenje šuma i degradaciju tla, što će biti podržano i s 19 milijardi dolara javnih i privatnih sredstava.
Više od 100 svjetskih čelnika kasno navečer u ponedjeljak obećalo je da će do kraja decenije zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma i degradaciji tla, a što će biti podržano i s 19 milijardi dolara javnih i privatnih sredstava.
Deklaracija o korištenju šuma i zemljišta pokrivat će šume ukupne površine veće od 13 miliona četvornih milja, a zajedničku izjavu na konferenciji o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (COP26) koja se održava u Glasgowu između ostalih su podržali i Brazil, Indonezija i Demokratska Republika Kongo, na čijim teritorijima se nalaze velika prostranstva tropskih kišnih šuma.
U ime čelnika zemalja o deklaraciji je izvijestio ured britanskog premijera Borisa Johnsona, koji je ustvrdio da je ovo sporazum bez presedana.
“Imat ćemo priliku okončati dugu historiju čovječanstva kao osvajača prirode i umjesto toga postati njen čuvar”, izjavio je Johnson.
Ipak, ovaj “prirodni klimatski tampon” brzo nestaje, a prema podacima WRI-ja, svijet je u 2020. izgubio 258.000 četvornih kilometara šume, što je područje veće od Ujedinjenog Kraljevstva.
Sporazum od ponedjeljka uvelike proširuje sličnu obavezu koju je ranije preuzelo 40 zemalja u sklopu Njujorške deklaracije o šumama iz 2014. i ide dalje nego ikad prije u određivanju resursa za postizanje tog cilja, piše Reuters, prenosi Hina.
Prema sporazumu se tako 12 zemalja, uključujući Britaniju, obavezalo osigurati 8,75 milijardi funti (12 milijardi američkih dolara) javnog finansiranja između 2021. i 2025. za pomoć zemljama u razvoju, uključujući napore za obnovu degradiranog tla i suzbijanje požara.
Ulagači, koji ukupno upravljaju imovinom vrijednom oko 8.700 milijardi dolara, također su se obavezali da će do 2025. prestati ulagati u aktivnosti povezane s krčenjem šuma, što se odnosi i na proizvodnju govedine, palminog ulja, soje i pulpe.
Pet zemalja, uključujući Britaniju i Sjedinjene Američke Države, te grupe globalnih dobrotvornih organizacija, obavezali su se i osigurati 1,7 milijardi dolara za podršku autohtonom stanovništvu u očuvanju šuma i jačanju njihovih prava na zemljište.
Najvažniji cilj konferencije u Glasgowu je donijeti odluke kojima bi se rast temperature zadržao na maksimalno 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski period, pri čemu naučnici kažu da će šume i takozvana “rješenja zasnovana na prirodi” biti od vitalnog značaja za postizanje tog cilja.
Prema podacima projekta Biomass Carbon Monitor, šume su od 2011. svake godine uklonile oko 760 miliona tona ugljika, kompenzirajući oko osam posto emisija ugljen-dioksida iz fosilnih goriva i cementa.
Deklaracija o korištenju šuma i zemljišta pokrivat će šume ukupne površine veće od 13 miliona četvornih milja, a zajedničku izjavu na konferenciji o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (COP26) koja se održava u Glasgowu između ostalih su podržali i Brazil, Indonezija i Demokratska Republika Kongo, na čijim teritorijima se nalaze velika prostranstva tropskih kišnih šuma.
U ime čelnika zemalja o deklaraciji je izvijestio ured britanskog premijera Borisa Johnsona, koji je ustvrdio da je ovo sporazum bez presedana.
“Imat ćemo priliku okončati dugu historiju čovječanstva kao osvajača prirode i umjesto toga postati njen čuvar”, izjavio je Johnson.
‘Prirodni klimatski tampon’
Prema neprofitnoj organizaciji World Resources Institute (WRI), šume apsorbiraju otprilike 30 posto emisije ugljen-dioksida.Ipak, ovaj “prirodni klimatski tampon” brzo nestaje, a prema podacima WRI-ja, svijet je u 2020. izgubio 258.000 četvornih kilometara šume, što je područje veće od Ujedinjenog Kraljevstva.
Sporazum od ponedjeljka uvelike proširuje sličnu obavezu koju je ranije preuzelo 40 zemalja u sklopu Njujorške deklaracije o šumama iz 2014. i ide dalje nego ikad prije u određivanju resursa za postizanje tog cilja, piše Reuters, prenosi Hina.
Prema sporazumu se tako 12 zemalja, uključujući Britaniju, obavezalo osigurati 8,75 milijardi funti (12 milijardi američkih dolara) javnog finansiranja između 2021. i 2025. za pomoć zemljama u razvoju, uključujući napore za obnovu degradiranog tla i suzbijanje požara.
Podrška autohtonom stanovništvu
Najmanje dodatnih 5,3 milijardi funti osiguralo bi više od 30 ulagača iz privatnog sektora, uključujući kompanije Aviva, Schroders i AXA.Ulagači, koji ukupno upravljaju imovinom vrijednom oko 8.700 milijardi dolara, također su se obavezali da će do 2025. prestati ulagati u aktivnosti povezane s krčenjem šuma, što se odnosi i na proizvodnju govedine, palminog ulja, soje i pulpe.
Pet zemalja, uključujući Britaniju i Sjedinjene Američke Države, te grupe globalnih dobrotvornih organizacija, obavezali su se i osigurati 1,7 milijardi dolara za podršku autohtonom stanovništvu u očuvanju šuma i jačanju njihovih prava na zemljište.
Najvažniji cilj konferencije u Glasgowu je donijeti odluke kojima bi se rast temperature zadržao na maksimalno 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski period, pri čemu naučnici kažu da će šume i takozvana “rješenja zasnovana na prirodi” biti od vitalnog značaja za postizanje tog cilja.
Prema podacima projekta Biomass Carbon Monitor, šume su od 2011. svake godine uklonile oko 760 miliona tona ugljika, kompenzirajući oko osam posto emisija ugljen-dioksida iz fosilnih goriva i cementa.
