Uprkos pandemiji koronavirusa i ekonomskim problemima koje je ona donijela sa sobom, čini se kako se svijet i dalje nije riješio starih navika ratovanja, a pogled na kartu svijeta pokazuje kako je Zemlja nikada užarenija, bar kada je riječ o sukobima.

Gotovo svakodnevno možemo svjedočiti vijestima o sukobima na skoro svim stranama svijeta. Mjesec ili dva pažnju svjetske javnosti zaokupirao je Afganistan, a prije njega u medijskom prostoru dominirao je izraelsko-palestinski sukob.

Ukoliko nije riječ o Aziji, tlo Afrike, bar kada je riječ o ratnim dešavanjima, gotovo nikada ne miruje pa se tako i danas mogu nabrojati brojni sukobi koji su aktivni na afričkom tlu, a u kojima stradaju djeca, žene i svi ostali nevini građani koji postaju kolateralna šteta viših, nekada i neshvatljivih ciljeva.

Ugledna njemačka organizacija Statista u saradnji s organizacijom koja proučava i bilježi sve konflikte na svijetu ACLED, na jednom mjestu prikupila je sve podatke vezane za sukobe u svijetu.

Podaci obuhvataju period od 3. septembra 2020. pa sve do 3. septembra 2021. godine i ono što se može primijetiti jeste da organizacije nude brojne mogućnosti za samo definiranje sukoba. Tako se na stranici bilježe podaci i za demonstracije građana, nasilje policije i vojske nad građanima, ali i "klasični" sukobi u kojima učestvuju dvije vojne sile.


Broj sukoba u trećem kvartalu 2021. godine

Također, u sukobe koji će neku zemlju označiti crvenom bojom mogu se uvrstiti i brojne eksplozije, napadi dronovima i drugi načini ratovanja. Ipak, za potrebe ovog teksta sukobi su izdvojeni prema tome gdje su zabilježene borbe između državne vojske i pobunjenika, između dvije vojske, ali i sukobi vojske i civila.

Prema stanju na kontinentima, trenutno je najstabilnija situacija u većem dijelu Evrope, Sjevernoj Americi, Australiji i istočnoj Aziji.

Ukoliko se pogleda karta, u Evropi možemo izdvojiti samo sukobe koji su trenutno aktuelni na istoku, a koji se tiču odnosa Rusije i Ukrajine, gdje su sukobi oko istočnog dijela Ukrajine, tačnije regija Donjeck i Luhansk i dalje aktuelni.

Dok s jedne strane ukrajinsku vojsku podržava zvanični Kijev i zapadne snage, paravojne i separatističke formacije na istoku Ukrajine i na Krimu imaju podršku Rusije koja se ne želi tek tako lako odreći utjecaja na ukrajinskom tlu.

Linija sukoba u Aziji


Za razliku od Evrope, pa i Sjeverne Amerike, područje Azije i Afrike obiluje brojnim sukobima koji traju već decenijama i kojima se još uvijek ne nazire kraj.

Turska je tako, kao i Rusija, uključena u dešavanja u Siriji koja se nalazi u desetogodišnjem sukobu između brojnih frakcija uključujući Kurde na sjeveru zemlje, snage odane centralnoj vlasti odnosno Basharu Al Assadu te pobunjenika na zapadu zemlje.

Također, i dalje su prisutne brojne frakcije tzv. Islamske države, koje prave probleme na istoku zemlje, zbog čega se ova zemlja nalazi u konstantnom stanju sukoba.

Slična je situacija i u okolnim državama Bliskog istoka gdje konstantno tinjaju borbe u Libanu i Izraelu. Izraelsko-palestinski sukob ponovo je eskalirao u maju 2021. godine, a tenzije se ne smiruju ni danas, gdje se uz granicu između Gaze i Izraela bilježe "trzavice" između izraelske vojske i palestinskih demonstranata, ali i pripadnika Hamasa.

Također, nestabilna situacija dominira i u Iraku gdje borbe traju na sjeveru zemlje tačnije oko Erbila. Posljednji incidenti zabilježeni su 12. septembra kada su prema informacijama medija pripadnici tzv. Islamske države izvršili napad dronovima na Međunarodni aerodrom u Erbilu, koji je ujedno i baza koalicionih snaga predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama.

Na prostoru Bliskog istoka već 10 godina aktuelan je i "vječni rat" u Jemenu, koji se pretvorio u najveću humanitarnu krizu 21. stoljeća.

Linija sukoba proteže se i dalje prema centralnim i južnim dijelovima Azije pa su tako zabilježene brojne "misteriozne" eksplozije u Iranu, posebno na vojnim, nuklearnim i industrijskim lokacijama, što su zvaničnici ove zemlje opisali kao sabotaže.

Također, iranski ratni avioni pokrenuli su i nekoliko vojnih operacija usmjerenih prema sjeveru Iraka koji predstavlja autonomnu kurdsku regiju u kojoj su smještene određene opozicione grupe koje su usmjerene protiv iranskog režima.

Situacija u Afganistanu vjerovatno je već svima dobro poznata, a borbe između talibana i afganistanske vojske proteklih nekoliko mjeseci iznjedrile su veliki broj žrtava.

Stanje oko regije Kašmir izaziva konstantne tenzije između Pakistana i Indije, koji su u prošlosti vodili nekoliko ratova oko ovog dijela teritorije, a pojedinačni sukobi aktuelni su i danas gdje se bilježe i pojedinačni teroristički napadi kako u Indiji tako i u Pakistanu.

Vojni okršaji na području Indokine i dalje su aktuelni. Vojni udar koji su snage Mijanmara izvršile u ovoj državi izazvao je brojne reakcije građana koji su ušli u otvoreni sukob s vojskom. Neredi i nasilje nad građanima aktuelni su već mjesecima, a bivša liderka ove države Aung Saan Suu Kyi pritvorena je i očekuje suđenje za niz djela za koje je vojska tereti.

Područje Tajlanda posljednjih nekoliko mjeseci također su obilježili brojni neredi. Na Tajlandu su aktuelne tenzije između građana i vlade koja ima podršku policije i vojske.

Građani smatraju kako bi se dio budžeta koji se izdvaja za monarhiju i vojsku trebao preusmjeriti na borbu protiv koronavirusa, a stanovnici ove zemlje također krive vladu za veliki rast broja novozaraženih u ovoj azijskoj zemlji.

Osim toga, i dalje je aktuelan sukob između vlasti i Nacionalnog revolucionarnog fronta kojim rukovodi pokret za nezavisnost Patani, koji predvodi pobunu kako na jugu Tajlanda tako i na sjeveru Malezije.


Crvene zone u Africi


Borbe između brojnih frakcija nisu ništa manje intenzivne u Africi. Stanje na sjeveru ovog kontinenta, tačnije u regiji Magreb, nestabilno je od početka Arapskog proljeća, a do danas dominiraju brojni sukobi između centralnih vlasti, pobunjenika i ogranaka Islamske države.

Alžir, Maroko i Polisario Front obnovili su sukobe proteklog mjeseca zbog čega je uslijedio prekid diplomatskih odnosa između Maroka i Alžira. Ništa stabilnija situacija nije ni u Tunisu i Libiji, gdje dominiraju sukobi kako između pobunjenika i centralne vlasti tako i između građana i vlasti.

Regija Sahel, odnosno područje centralne Afrike, iz dana u dan pokazuje sve veću nestabilnost. Dok u Gvineji i Čadu dominiraju državni udari, gdje vojne i sigurnosne snage hapse i ubijaju predsjednike država, na području Nigerije, Nigera i drugih država vlasti imaju veliki problem s pripadnicima Islamske države, Boko Harama i drugih terorističkih organizacija koje imaju zajednički cilj sijanja straha među stanovnicima.

Posljednjih nekoliko mjeseci zabilježeni su brojni upadi u sela i manja mjesta gdje su teroristi ubijali stotine mještana i kidnapovali djecu koju su odvodili u kampove za obučavanje.

Sukobi se ne smiruju ni na području Etiopije, gdje je od kraja 2020. godine aktuelan rat između centralne vlasti i Narodnooslobodilačkog fronta Tigraja na sjeveru zemlje.

Sukob je pokrenuo i veliku humanitarnu krizu koja je izazvala nestabilnosti u cijelog regiji, a izvještaji koji svakodnevno dolaze iz ove zemlje pokazuju kako i jedna i druga strana čine brojne ratne zločine uključujući i ubijanja nevinih građana i silovanja.

Situacija je nestabilna i u Demokratskoj Republici Kongo, kao i u Mozambiku, državama koje se suočavaju s borbom protiv pobunjenika, ali i pripadnicima grupe Al-Shabab, koja se povezuje s tzv. Islamskom državom.

"Ludo tlo" Latinske Amerike


Brojni sukobi, demonstracije i okršaji između centara moći i pobunjenika nisu mimoišli ni područje Latinske Amerike, gdje su posljednju godinu zabilježene brojne demonstracije koje su iz mirnih događaja prerasle u krvave okršaje.

Protesti protiv vlasti, koji su se pretvorili u sukob policije i demonstranata, obilježili su Brazil, Kolumbiju i Paragvaj. Također, u Paragvaju je i dalje aktuelan sukob na sjeveroistoku zemlje u kojem učestvuju gerilski komunistički pokreti koji se već godinama sukobljavaju s centralnom vlasti.

Samo u toku 2021. godine dogodio se niz napada u kojima su pripadnici gerilskih pokreta kidnapovali određene mještane i tražili novac za njihovo puštanje. Također, gerilci su nekoliko puta izvršili napade na vojne konvoje u kojima je poginulo nekoliko vojnika paragvajske vojske.

Slična situacija je i u Peruu, zemlji koja se također suočava s borbama vlasti i gerilskih skupina. Tokom maja ove godine najmanje četrnaest osoba ubijeno je u napadu koji je izvela peruanska komunistička organizacija Sjajni put u okolini grada San Miguel del Ene.

Stravičan zločin dogodio se samo nekoliko sedmica prije predsjedničkih izbora u ovoj državi, a mediji su prenijeli informacije kako masakr predstavlja jedan od najgorih zločina u posljednjih nekoliko desetljeća na području Perua.

I na kraju, ništa manje loša situacija nije ni u Meksiku, gdje su već godinama na snazi ratovi između policije, vojske i vlasti s jedne strane i brojnih narko kartela s druge strane.

Posljednju deceniju obilježila su brojna hapšenja, uključujući i privođenje jednog od najmoćnijih ljudi meksičkog podzemlja Joaquina El Chapa Guzmana.

U Meksiku je trenutno aktivno desetine kartela, a tokom ratova kartela i države samo tokom 2020. godine smrtno je stradalo 34.515 građana Meksika.