Londonski "Economist" u opsežnoj analizi o razlozima potpune propasti dugogodišnjeg američkog projekta u Afganistanu, posebno se osvrnuo na to kako funkcionišu "države klijenti SAD" i zašto propadaju, i u tom kontekstu naveo i Irak, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu i Haiti.
Ekonomija onlajn prenela je danas ovaj tekst londonskog portala "Economist" pod naslovom "Zašto Amerika nastavlja da gradi korumpirane, podređene države i Kosovo".
U tekstu se navodi da, čim je Amerika objavila da se povlači iz Afganistana, situacija je na terenu brzo eskalirala. Ukazuje se posebno na široko prisutnu korupciju u državama koje zavise od prisustva i uticaja SAD.
Tekst prenosimo uz neznatne redakcijske intervencije.
"Dok je neprijatelj zauzimao pokrajinu za pokrajinom, vladini vojnici su skinuli uniforme i pobjegli. Na papiru je vojska imala stotine hiljada dobro opremljenih boraca. U stvarnosti, nekoliko lojalnih komandanata moralo je da kupi municiju od korumpiranih oficira za snabdjevanje i da plati artiljerijsku pomoć. Specijalne snage su se dobro borile, ali regularne trupe su često imale nesposobne rođake političara za komandante. Vojnici nisu plaćeni, dok su oficiri proždirali vojni budžet.
Građani su ostali lojalni svojim porodicama i plemenima, a ne korumpiranoj vlasti.
Država je bila samo lijepa vitrina izgrađena da zadovolji svoje američke sponzore. Kad su otišli, država je pala.
To se dogodilo u Južnom Vijetnamu 1975. godine, a ponovilo se i prošle nedjelje u Afganistanu. Sličnosti između dva kolapsa su velike. Oni idu dalje od grešaka u obavještajnim podacima, lažnih govora i napuštenih saveznika. Na kraju, obe zemlje su propale jer ih je nagrizla korupcija, drevna bolest vlada, koja uvijek pogađa američke projekte izgradnje države (razmišljajte i o Iraku, Kosovu, Bosni i Hercegovini i Haitiju).
Korupcija se obično opisuje kao zloupotreba javne funkcije radi lične koristi. Najjednostavniji oblik je podmićivanje, koje je bilo rasprostranjeno širom Afganistana. Od izvoda iz matične knjige rođenih do svega što morate na neki način da platite, rekao je Ahmad Shah Katavazai, bivši afganistanski diplomata.
Carinici, policajci i službenici stalno su tražili napojnice. Kako su talibani napredovali posljednjih nedjelja, cijena pasoša je otišla u hiljade dolara.
Ali sitno podmićivanje je najmanja prijetnja. Ono što više zabrinjava je dobijanje vladinog odobrenja za velika ulaganja, što znači davanje dobrih ponuda vojnim ministrima ili komandantima. Položaj u vladi koji ima pristup mitu sam po sebi je dragocjena pogodnost.
Sarah Chees, stručnjak za korupciju, otrio je da kada je vodio nevladinu organizaciju u Afganistanu od 2002. do 2009. godine, lokalni zvaničnici su često kupovali radna mjesta.
"Morao sam da iznudim, da vratim ulaganje, a da dam i šefovima dio", rekao je Katavazai i dodao da je cijena za mjesto okružnog šefa policije porasla na 100.000 dolara.
Takva korupcija stvara zaštitničke mreže koje ugrožavaju integritet države. Glavni cilj zvaničnika nije da ispune svoju misiju, već da iznude novac.
Pa ipak, umjesto da demontira takve mreže, Amerika ih je osnažila i plaćala vojnim liderima da čuvaju mir.
Prema izvještajima Specijalnog generalnog inspektora za obnovu Afganistana i američkog nadzornog organa, Afganistanci su brzo postali nezadovoljni korupcijom u vladi i bliži talibanima.
U vrijeme posljednje ofanzive talibana, država je bila toliko korumpirana da su se mnogi guverneri dogovorili sa džihadistima da promjene stranu. Afganistanska vojska nije bila spremna za borbu, broj vojnika su naduvali "vojnici duhovi", imena koja su komandanti pisali na platnim spiskovima da bi uzeli još neku platu.
Amerikanci mogu da se sfete izraza "vojnici duhovi" iz vremena Vijetnama, kada su korumpirani komandanti koristili isti sistem. Vferovatno četvrtina imena vojske Južnog Vijetnama u delti reke Mekong 1975. bila je nepostojeća.
Neki oficiri bili su briljantni biznismeni. Pukovnik Južnog Vijetnama naredio je nepotrebne artiljerijske granate kako bi prodao čaure za otpad.
Kao i u Afganistanu, gdje su vojne i policijske snage imale koristi i od trgovine heroinom".
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
U tekstu se navodi da, čim je Amerika objavila da se povlači iz Afganistana, situacija je na terenu brzo eskalirala. Ukazuje se posebno na široko prisutnu korupciju u državama koje zavise od prisustva i uticaja SAD.
Tekst prenosimo uz neznatne redakcijske intervencije.
"Dok je neprijatelj zauzimao pokrajinu za pokrajinom, vladini vojnici su skinuli uniforme i pobjegli. Na papiru je vojska imala stotine hiljada dobro opremljenih boraca. U stvarnosti, nekoliko lojalnih komandanata moralo je da kupi municiju od korumpiranih oficira za snabdjevanje i da plati artiljerijsku pomoć. Specijalne snage su se dobro borile, ali regularne trupe su često imale nesposobne rođake političara za komandante. Vojnici nisu plaćeni, dok su oficiri proždirali vojni budžet.
Građani su ostali lojalni svojim porodicama i plemenima, a ne korumpiranoj vlasti.
Država je bila samo lijepa vitrina izgrađena da zadovolji svoje američke sponzore. Kad su otišli, država je pala.
To se dogodilo u Južnom Vijetnamu 1975. godine, a ponovilo se i prošle nedjelje u Afganistanu. Sličnosti između dva kolapsa su velike. Oni idu dalje od grešaka u obavještajnim podacima, lažnih govora i napuštenih saveznika. Na kraju, obe zemlje su propale jer ih je nagrizla korupcija, drevna bolest vlada, koja uvijek pogađa američke projekte izgradnje države (razmišljajte i o Iraku, Kosovu, Bosni i Hercegovini i Haitiju).
Korupcija se obično opisuje kao zloupotreba javne funkcije radi lične koristi. Najjednostavniji oblik je podmićivanje, koje je bilo rasprostranjeno širom Afganistana. Od izvoda iz matične knjige rođenih do svega što morate na neki način da platite, rekao je Ahmad Shah Katavazai, bivši afganistanski diplomata.
Carinici, policajci i službenici stalno su tražili napojnice. Kako su talibani napredovali posljednjih nedjelja, cijena pasoša je otišla u hiljade dolara.
Ali sitno podmićivanje je najmanja prijetnja. Ono što više zabrinjava je dobijanje vladinog odobrenja za velika ulaganja, što znači davanje dobrih ponuda vojnim ministrima ili komandantima. Položaj u vladi koji ima pristup mitu sam po sebi je dragocjena pogodnost.
Sarah Chees, stručnjak za korupciju, otrio je da kada je vodio nevladinu organizaciju u Afganistanu od 2002. do 2009. godine, lokalni zvaničnici su često kupovali radna mjesta.
"Morao sam da iznudim, da vratim ulaganje, a da dam i šefovima dio", rekao je Katavazai i dodao da je cijena za mjesto okružnog šefa policije porasla na 100.000 dolara.
Takva korupcija stvara zaštitničke mreže koje ugrožavaju integritet države. Glavni cilj zvaničnika nije da ispune svoju misiju, već da iznude novac.
Pa ipak, umjesto da demontira takve mreže, Amerika ih je osnažila i plaćala vojnim liderima da čuvaju mir.
Prema izvještajima Specijalnog generalnog inspektora za obnovu Afganistana i američkog nadzornog organa, Afganistanci su brzo postali nezadovoljni korupcijom u vladi i bliži talibanima.
U vrijeme posljednje ofanzive talibana, država je bila toliko korumpirana da su se mnogi guverneri dogovorili sa džihadistima da promjene stranu. Afganistanska vojska nije bila spremna za borbu, broj vojnika su naduvali "vojnici duhovi", imena koja su komandanti pisali na platnim spiskovima da bi uzeli još neku platu.
Amerikanci mogu da se sfete izraza "vojnici duhovi" iz vremena Vijetnama, kada su korumpirani komandanti koristili isti sistem. Vferovatno četvrtina imena vojske Južnog Vijetnama u delti reke Mekong 1975. bila je nepostojeća.
Neki oficiri bili su briljantni biznismeni. Pukovnik Južnog Vijetnama naredio je nepotrebne artiljerijske granate kako bi prodao čaure za otpad.
Kao i u Afganistanu, gdje su vojne i policijske snage imale koristi i od trgovine heroinom".
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
