Stvari ne funkcionišu dobro

Program COVAX, iza kojeg stoje Ujedinjene Nacije, još na početku pandemije zamišljen je kao najambiciozniji projekat globalne vakcinacije. Međutim, brzo postalo jasno da stvari tu ne funkcionišu dobro, a sada se suočava s novim nepremostivim problemom – naletom delta soja koronavirusa.

Broj smrtnih slučajeva od Kovida-19 porastao je širom Afrike u junu kada je 100.000 doza vakcine BioNTech stiglo u Čad. Tada je izgledalo da bi program imunizacije uz podršku Ujedinjenih nacija mogao doneti najpoželjnije vakcine u najnerazvijenije zemlje, ali pet nedjelja kasnije, po riječima ministra zdravlja Čada, 94.000 doza ostalo je neiskorišćeno.

Širom Afrike, prema podacima iz jula, program je obuhvatio minimum devet zemalja, ali imunizacija ide toliko sporo da postoji velika mogućnost da se vakcine „pokvare“ tokom ljeta.

COVAX je trebalo da predstavlja fantastičan program Fondacije Gates u koji je uloženo nekoliko milijardi dolara, zahvaljujući kojem će siromašne zemlje primiti vakcine jednako brzo kao i bogate. Umjesto toga, COVAX zaostaje pola milijardi doza planiranih vakcina i teško će uspjeti da spreči širenje epidemije delta varijante virusa.

Još nije propao, ali…

„COVAX još uvijek nije propao, ali je na dobrom putu ka propasti. On nam je jedina opcija i zbog dobrobiti čovječanstva moramo da ga ostvarimo“, izjavio je afrički doktor Ajoade Alakija.

Jedan od glavnih problema s kojim se program suočio jeste kašnjenje priliva novčanih sredstava koja bi se koristila za nabavku vakcina. Svi su složni da se program mora poboljšati u što bržem roku. Ne ide mu u prilog ni činjenica da su 22 zemlje sa najvećim brojem smrtnih slučajeva u posljednjih godinu dana bile potpuno van njegovog dometa.

COVAX je „zakazao“ i zbog nesuglasica koje su nastupile sa farmaceutskom kompanijom koja proizvodi Pfizer-BioNTech vakcine. Dok su čelnici farmaceutskog giganta želeli da vakcine odu siromašnijim zemljama, iz COVAX-a su insistirali da i bogate zemlje koje su vakcinu plaćale po višim cijenama dobiju unaprijed naručene kontigente.

Bogatima prednost

Da bi se ublažio disbalans između broja vakcina bogatih zemalja, na prvom mjestu SAD, Bidenova administracija je izašla s predlogom da donira vakcine najsiromašnijim zemljama obuhvaćenim programom, uključujući i afričke zemlje koje su među najpogođenijim. Ovaj dogovor je najbolje rješenje i za Pfizer, ali i za američku Vladu koja bi se na taj način etablirala kao lider u borbi protiv epidemije.

CEPI, jedna od neprofitnih organizacija iza COVAX-a, napravila je kritična ulaganja za proširenje prizvodnje nekoliko vakcina. Međutim, problemi u proizvodinji zagušili su isporuke u junu od COVAX-ovog glavnog dobavaljača, AstraZenece, koji je rekao da su pošiljke od tada preuzete. Johnson&Johnson koji je takođe imao problema u proizvodnji, još nije ispororučio doze koje je naredio COVAX. Nekoliko velikih proizvođača se nedavno složilo da doprinese programu, uključujući i Modernu i dvije kineske kompanije.

„Svijet proizvodi nekoliko stotina miliona doza nedjeljno, tako da nema problema sa snabdjevanjem“, rekao je Bruce Ajlvard, viši savjetnik Svjetske zdravstve organizacije. Umjesto toga, rekao je on, proizvođači vakcina i svjetski lideri birali su da stave bogate zemlje na prvo mjesto.

S ozbirom na to da se do decembra očekuje još oko 1,7 milijardi doza, zvaničnici COVAX-a zabrinuti su da će se neke zemlje imati problem da dođu do iznenada dostupnih vakcina. Suočene sa sporom isporukom i neizvjesnim porukama, neke zemlje su odložile velike pripreme.

Za kupovinu zamrzivača COVAX planira da iskoristi 220 miliona dolara koje je Njemačka obećala u februaru. Ali birokratski zastoj je sprečio trošenje, odražavajući se na kašnjenje finansiranja isporuka.

Nova.rs