Populacijski odjel Ujedinjenih nacija procijenio je da na našoj planeti trenutno živi oko 7,87 milijardi stanovnika, da će nas do 2030. godine biti oko 8,55 milijardi, a do 2050. godine planeta će imati skoro deset milijardi stanovnika, preciznije 9,74 milijarde.
Očekuje se da će se za nepunih 30 godina stanovništvo Afrike uvećati za čak 81,2 posto, a Evrope smanjiti za pet posto.
Interesantno je da će, prema procjeni, Indija zamijeniti Kinu do 2050. godine i postati najmnogoljudnija zemlja svijeta sa nešto više od 1,6 milijardi ljudi. Kina je ovaj epitet nosila kako 1950. godine, tako i ove godine, ali će, procjena je, 2050. godine biti druga u svijetu po broju stanovništva. Na trećem mjestu će biti Nigerija, koje 1950. godine nije bilo među deset najmnogoljudnijih, a ove je godine na sedmoj poziciji.
Tabela 10 najmnogoljudnijih zemalja
Globalno, u svijetu ima malo više muškaraca nego žena. Djece do 15 godina starosti ima duplo više nego starijih od 60. Međutim, uslijed procesa starenja svjetskog stanovništva očekuje se da do 2050. godine bude podjednak broj djece do 15 godina i starih.
Procjenjeni očekivani životni vijek pri rođenju za svjetsku populaciju iznosi 71,7 godina. Pri tome žene duže žive. Životni vijek za žene je 74, a za muškarce 69,4 godina. Najniži životni vijek je u Sijera Leoneu (51,8), Centralnoafričkoj Republici (52,2), Čadu (52,9), Nigeriji (53,4).
S druge strane, ljudi najduže žive u Japanu (83,8 godine), Švajcarskoj (83,3), Španiji (83,1) i Singapuru (83). U Bosni i Hercegovini životni vijek je za skoro deceniju kraći nego u ovim zemljama i iznosi 76,9 godina (74,4 godine za muškarce i 79,4 godina za žene).
U svijetu se godišnje rodi oko 141 milion beba, a umre oko 58 miliona stanovnika. Poređenja radi, svjetsko stanovništvo se mjesečno uveća za oko dvije populacije Bosne i Hercegovine.
Najviše ljudi trenutno živi u Aziji (59 posto), zatim u Africi (17 posto) i u Evropi (devet posto). U prošlom vijeku, tačnije 1950. godine, u Evropi je živjelo najviše stanovnika, 21,7 posto svjetske populacije.
Svjetski dan stanovništva obilježava se 11. jula, a inicijativu za obilježavanje pokrenuo je 1989. godine Upravni savjet Razvojnog programa Ujedinjenih nacija.
Obilježavanje je inspirisano velikim interesom za "Dan pet milijardi" (11. juli 1987.), što je približno dan kada je svjetsko stanovništvo dostiglo 5 milijardi. Procjenjuje se da je broj ljudi na Zemlji dostigao milijardu u 1804. godini, dvije milijarde u 1927., tri milijarde u 1960., četiri milijarde 1974. godine, pet milijardi u 1987., šest milijardi u 1999. godini te sedam milijardi u 2011. godini.
Faktor
Interesantno je da će, prema procjeni, Indija zamijeniti Kinu do 2050. godine i postati najmnogoljudnija zemlja svijeta sa nešto više od 1,6 milijardi ljudi. Kina je ovaj epitet nosila kako 1950. godine, tako i ove godine, ali će, procjena je, 2050. godine biti druga u svijetu po broju stanovništva. Na trećem mjestu će biti Nigerija, koje 1950. godine nije bilo među deset najmnogoljudnijih, a ove je godine na sedmoj poziciji.
Tabela 10 najmnogoljudnijih zemalja
Globalno, u svijetu ima malo više muškaraca nego žena. Djece do 15 godina starosti ima duplo više nego starijih od 60. Međutim, uslijed procesa starenja svjetskog stanovništva očekuje se da do 2050. godine bude podjednak broj djece do 15 godina i starih.
Procjenjeni očekivani životni vijek pri rođenju za svjetsku populaciju iznosi 71,7 godina. Pri tome žene duže žive. Životni vijek za žene je 74, a za muškarce 69,4 godina. Najniži životni vijek je u Sijera Leoneu (51,8), Centralnoafričkoj Republici (52,2), Čadu (52,9), Nigeriji (53,4).
S druge strane, ljudi najduže žive u Japanu (83,8 godine), Švajcarskoj (83,3), Španiji (83,1) i Singapuru (83). U Bosni i Hercegovini životni vijek je za skoro deceniju kraći nego u ovim zemljama i iznosi 76,9 godina (74,4 godine za muškarce i 79,4 godina za žene).
U svijetu se godišnje rodi oko 141 milion beba, a umre oko 58 miliona stanovnika. Poređenja radi, svjetsko stanovništvo se mjesečno uveća za oko dvije populacije Bosne i Hercegovine.
Najviše ljudi trenutno živi u Aziji (59 posto), zatim u Africi (17 posto) i u Evropi (devet posto). U prošlom vijeku, tačnije 1950. godine, u Evropi je živjelo najviše stanovnika, 21,7 posto svjetske populacije.
Svjetski dan stanovništva obilježava se 11. jula, a inicijativu za obilježavanje pokrenuo je 1989. godine Upravni savjet Razvojnog programa Ujedinjenih nacija.
Obilježavanje je inspirisano velikim interesom za "Dan pet milijardi" (11. juli 1987.), što je približno dan kada je svjetsko stanovništvo dostiglo 5 milijardi. Procjenjuje se da je broj ljudi na Zemlji dostigao milijardu u 1804. godini, dvije milijarde u 1927., tri milijarde u 1960., četiri milijarde 1974. godine, pet milijardi u 1987., šest milijardi u 1999. godini te sedam milijardi u 2011. godini.
Faktor
