Podrška 61 zemlje Šta bi značilo ukidanje prava na intelektualno vlasništvo za vakcine?

Odstupajući od duge američke tradicije, administracija predsjednika Joe Bidena podržala je prijedlog kojim bi se privremeno ukinula prava na intelektualno vlasništvo za vakcine protiv COVID-19.

Ova “monumentalna” odluka, kako je opisao šef Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), podiže nade za zemlje u razvoju koje se bore da dobiju doze vakcina, ali s druge strane izaziva bijes farmaceutskih kompanija.

Ako se ovo odobri, teoretski bi to značilo da bi proizvođači lijekova širom svijeta mogli proizvoditi vakcine protiv korona virusa bez rizika da ih se tuži zbog kršenja prava o intelektualnom vlasništvu.

Ko je za prijedlog, a ko protiv?

Očekuje se da će pregovori biti dugi prije nego što se postigne odluka u Svjetskog trgovinskoj organizaciji (WTO).

Prijedlog, koji su pred WTO u oktobru stavili Indija i Južna Afrika, dobio je formalnu podršku najmanje 61 zemlje.

Međutim, nekoliko, većinom bogatih nacija, u kojima se nalaze farmaceutske kompanije, uključujući Japan, Veliku Britaniju, Švicarsku, Australiju, Brazil i članice Evropske unije, odbijaju ovu ideju.

Ipak, nakon odluke SAD-a, neki od protivnika prijedloga, kao što je Novi Zeland, promijenili su stav.

Također, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je EU spreman razmotriti kako bi američki prijedlog mogao pomoći u globalnoj proizvodnji vakcina.

Bez direktne podrške ukidanju prava o intelektualnom vlasništvu Von der Leyen je kazala da je EU spreman raspravljati o “efikasnom i pragmatičnom rješenju”.

Velika Britanija je saopćila da “radi s članicama WTO-a da riješi ovaj problem”.

“Razgovaramo sa SAD-om i drugima kako bi se došlo do povećane proizvodnje i distribucije” vakcina.

Originalni prijedlog koji je stavljen pred WTO tražio je privremeno izuzimanje određenih obaveza koje proističu iz prava o intelektualnom vlasništvu dok “većina svjetske populacije ne razvije imunitet” putem globalnog vakcinisanja.

Težak udarac naučnim inovacijama

Oni koji su protiv ovoga kažu da postojeće regulacije dozvoljavaju proizvođačima lijekova da se dobrovoljno uključe u bilateralne pregovore s generičkim proizvođačima te da se radi o dovoljno fleksibilnim procedurama kada su u pitanju hitne situacije koje se tiču javnog zdravlja.

Također navode da bi ovaj potez zadao težak udarac naučnim inovacijama, odvraćajući privatne investicije.

“Ko će napraviti vakcine sljedeći put?”, pita se Brent Saunders, bivši šef Allergana, koji je sada dio farmaceutske kompanije AbbVie.

Protivnici tvrde da ovaj potez ne bi bio odgovor na nedostatak vakcina, jer bi oni koji imaju patent također morali dati tehničku podršku i osoblje.

“Dati zemljama knjigu recepata bez stvarnih sastojaka, smjernica i određene radne snage neće pomoći ljudima koji čekaju vackine. Dati im nacrt da naprave kuhinju koja se u optimalnim uslovima gradi za godinu dana neće nam pomoći da zaustavimo opasnost od novih COVID varijanti”, rekla je Michelle McMurry-Heath, predsjednica Biotechnology Innovation Organization.

Pregovori će trajati mjesecima

Međutim, zagovornici mijenjanja pravila ističu da će ovo napokon ohrabriti zemlje u razvoju da investiraju u praktični okvir bez straha da im se sudi, kao i da se omogući brzi pristup medicinskim proizvodima u vremenima kada je to potrebno.

Prije nego što se zemlje dogovore, prijedlog treba jednoglasnu podršku svih 164 članica WTO-a, od kojih svaka ima pravo veta.

Očekuje se da će pregovori trajati mjesecima, s obzirom da tokom posljednjih sedam mjeseci nije postignut neki napredak.