Uoči objave nove procjene

Krvne ugruške koji su se dogodili kod ljudi nakon cijepljenja AstraZenecom Francuska agencija za lijekove (ANSM) opisuje kao ‘veoma atipične’.

Pitanja jesu li rijetki, ali ozbiljni slučajevi zgrušavanja krvi kod onih koji su primili cjepivo AstraZenece češći nego u općoj populaciji i, ako jesu, što ih uzrokuje i dalje potkopavaju povjerenje u to cjepivo, piše agencija France Presse uoči nove ovosedmične procjene Evropske agencije za lijekove (EMA).

Evropska agencija za lijekove (EMA) je zaključila da su koristi tog cjepiva veći od rizika te da se ono treba i dalje koristiti, a ta institucija će iduće sedmice objaviti ažuriranu procjenu.

Šta je zaključeno?

Krvne ugruške koji su se dogodili kod ljudi nakon cijepljenja AstraZenecom Francuska agencija za lijekove (ANSM) opisuje kao “veoma atipične”.

“Ova tromboza velikih vena je neuobičajeno locirana u mozgu te još rjeđe, u probavnom sistemu”, komentirala je ta agencija.

Povezuje ga i sa stanjem koje karakterizira abnormalno niska razina trombocita u našoj krvi čija je uloga formirati ugruške kako bi se zaustavilo ili spriječilo krvarenje.

Njemačka agencija za regulaciju lijekova, Institut Paul Ehrlich (PEI), sredinom marta postala je prva nacionalna agencija koja je govorila o povišenom broju slučajeva s tim rijetkim cerebralnim krvnim ugrušcima, većinom kod mlađih i žena srednje dobi.

Neki specijalisti upućuju na takozvanu diseminiranu intravaskularnu koagulaciju (DIC) u kojem se ugrušci stvaraju diljem tijela.

To stanje, koje se pojavljuje i u ekstremnim slučajevima sepse, uključuje “i trombozu i hemoragiju”, rekla je Odile Launay, članica naučnog tijela koje savjetuje vladu u Parizu, za francusku agenciju France Presse, prenosi Hina.

Povezanost s cjepivom

“Kauzalna veza s cjepivom nije dokazana, ali je moguća, a daljnja analiza se nastavlja”, objavila je EMA prošle sedmice. Agencija će o tom pitanju ponovno raspravljati između 6. i 9. aprila.

Drugi stručnjaci su jasniji oko simptoma cjepiva britansko-švedskog proizvođača.

“Moramo prestati sa špekulacijama postoji li povezanost ili ne – svi ovi slučajevi pokazuju simptome tri do deset dana nakon cijepljenja AstraZenecom“, rekao je za norvešku televiziju Pal Andre Holme, čelnik tima nacionalne bolnice u Oslu koji se bavi ovim slučajevima.

“Nismo pronašli nijedan drugi okidač”, dodao je.

Norveška agencija za lijekove podržala je tu procjenu, a jedan od njenih čelnih ljudi Steinar Madsen kazao je kako “vjerovatno postoji povezanost s cjepivom”.

Francuski ANSM je na kraju objavio da postoji “malen” rizik od “vrlo neuobičajene vrste tromboze sličnog kliničkog profila i jednakog vremenskog okvira”.

Koliki je rizik?

EMA je do 31. februara identificirala 62 slučajeva cerebralne tromboze venskih sinusa (CVST) u svijetu, od kojih su 44 u Evropi gdje je dano 9,2 miliona doza AstraZenece, piše France Presse.

Smrću je rezultiralo 14 od tih slučajeva, iako se ne može konačno povezati s tom rijetkom vrstom tromboze, rekla je prošle sedmice Emer Cook, čelnica EMA-e.

U Njemačkoj je zabilježen 31 sumnjivi slučaj CVST-a. U devetnaest njih je otkriven i pad broja trombocita, a umrlo je devetero ljudi, objavio je  Paul-Ehrlich Institut.

Nijemci su cijepili 2,8 miliona stanovnika, što znači da je bilo nešto više od jednog slučaja takvih nuspojava na 100.000 doza.

Za Francusku ta stopa iznosi 12 slučajeva i četiri smrti na 1,9 miliona doza, a u Norveškoj pet slučajeva i tri smrti na 120.000 doza.

Velika Britanija, koja je AstraZenecom cijepila više stanovnika od bilo koje države, s 18,1 miliona doza, do subote je imala 30 slučajeva zgrušavanja od kojih su sedam završili smrću.

No, kao što je slučaj sa svim lijekovima, rizici se uvijek moraju suprotstaviti njihovim koristima.

“Svi bi htjeli imati lijekove koji su 100 posto sigurni, no to jednostavno ne postoji”, rekao je Adam Finn, profesor pedijatrije na univerzitetu Bristol, komentirajući nove zabrane cjepiva AstraZenece u Njemačkoj i drugdje.

“Trenutno je najveći rizik u svijetu za naše živote COVID-19”, dodao je Finn.

“Moramo ostati usredotočeni na potrebu da spriječimo da ta bolest odnese još milione života prije nego što je stavljena pod kontrolu, a jedini učinkovit način da to učinimo je putem cijepljenja”.

EMA je istog stava.

“Koristi AstraZenecinog cjepiva u sprječavanju COVID-a 19, uz svoj povezan rizik od hospitalizacije i smrti, nadilaze rizike nuspojava”, saopćila je 31. marta.

Faktori rizika?

Većina slučajeva cerebralne tromboze dogodili su se kod mlađih od 65, no nije moguće izvući bilo kakve zaključke o dobi jer je cjepivo do danas dano većinom mlađim stanovnicima.

Činjenica da je većina slučajeva zabilježena kod žena potencijalno samo reflektira činjenicu da među zaposlenicima zdravstva, koji su bili prioritetni za cijepljenje, većinu čine žene, piše France Presse.

“Trenutno provjera nije identificirala nijedan specifičan faktor rizika, poput dobi, spola ili ranijih poremećaja zgrušavanja u povijesti bolesti”, saopćila je EMA.

Usprkos tome, nakon što su već sredinom marta neke države pauzirale cijepljenje AstraZenecom, neke su to države učinile ponovno.

Njemačka je prošle sedmice odlučila prestati koristiti to cjepivo kod mlađih od 60, a Kanada i Francuska za mlađe od 55. Švedska njime ne cijepi mlađe od 65.

“Nemamo samo jedno cjepivo, imamo ih nekoliko”, napisala je Sandra Ciesek, profesorica virologije na univerzitetu Goethe u Frankfurtu, za časopis Science.

“Stoga ograničavanje korištenja AstraZenece na stariju populaciju meni ima smisla”.

Norveška i Holandija su poduzele radikalniji korak i u potpunosti suspendirale cijepljenje AstraZenecom.

Moguća objašnjenja?

Zasad postoje samo hipoteze, a očekuje se da će EMA iduće sedmice reći koje od njih su izglednije.

U istraživanju objavljenom 28. marta, koje još nije prošlo recenziju, njemački i austrijski naučnici su ukazali na poznati biološki mehanizam koji bi mogao objasniti rast broja slučajeva atipične tromboze.

Cjepivo AstraZenece, napisali su oni, povezano je s poremećajem zgrušavanja “koji klinički sliči trombocitopeniji izazvanoj heparinom (HIT)”.

HIT je rijetka i ozbiljna reakcija imunog sistema na taj lijek protiv zgrušavanja krvi.

Autori istraživanja, predvođeni Andreasom Greinacherom sa Univerziteta u Greifswaldu, predložili su ime za tu pojavu koju opisuju kao novi sindrom: “cjepivom izazvana protrombotska imunosna trombocitopenija (VIPIT)”.

Istraživači nacionalne bolnice u Oslu ranije su sugerirali da slučajeve možda izaziva “moćan imuni odgovor” na cjepivo.

Udruženje francuskih naučnika i liječnika imena “Na strani nauke” pak tvrdi da se imunosni odgovor možda događa zbog slučajnog umetanja igle u venu, umjesto u mišić u gornjem dijelu ruke.