Odlazeći predsjednik SAD-a Donald Trump ušao je u historiju kao prvi američki predsjednik koji je dvaput opozvan u Zastupničkom domu.
Odlazeći predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump ušao je u historiju kao prvi američki predsjednik koji je dvaput opozvan u Zastupničkom domu, ali tu odluku u konačnici mora potvrditi i Senat.
Zastupnički dom Kongresa je izglasao opoziv Donalda Trumpa na osnovu optužbe da je inicirao pobunu protiv američke vlasti, a isto to je pokušao u decembru 2019. pod optužbom da je Trump zloupotrijebio ovlasti i ometao istragu Kongresa o Trumpovim pritiscima na Ukrajinu da istraži tadašnjeg izbornog suparnika Joea Bidena i njegova sina Huntera Bidena. Senat pod kontrolom republikanaca oslobodio je Trumpa u februaru 2020. godine.
Trump, jedan od samo trojice predsjednika protiv kojih je pokrenut postupak opoziva, prvi je kojemu se to dogodilo dvaput. Dosad nijedan američki predsjednik nije izbačen iz Bijele kuće kroz proces opoziva. Trojica – Trump 2019. i 2021, Bill Clinton 1998. i Andrew Jackson 1868. opozvani su u Zastupničkom domu, ali su oslobođeni u Senatu.
Ako obična većina od 435 zastupnika odobri optužbe, postupak se seli u Senat, gornji dom Kongresa koji provodi suđenje. Prema ustavu, potrebne su dvije trećine senatora da se predsjednik osudi i smijeni. No, obična većina može odlučiti da se ne može ponovno kandidirati.
Proces opoziva u Sjedinjenim Američkim Državama osmislili su osnivači države kako bi visokopozicionirani dužnosnici odgovarali za svoje postupke, uključujući i predsjednika.
Osnove za opoziv navedene u američkom Ustavu općenite su i uključuju mito, izdaju i tzv. teška zlodjela i prestupe.
Formulacija u Ustavu postavlja ljestvicu za opoziv visoko, ali zastupnicima daje i dosta prostora za manevriranje.
Iako je proces jasno političke naravi, jer ga vode zastupnici, osmišljen je tako da imitira pravni postupak.
Zastupnički dom i njegovi odbori djeluju kao istražitelji i porota te odlučuju po kojim će se člancima optužiti američkog čelnika.
Kako bi predsjednik bio opozvan s dužnosti, potrebne su ruke dvije trećine zastupnika u Gornjem domu (Senatu).
Suprotno od postojećeg saziva Zastupničkog doma, u Senatu većinu drže republikanci.
Suđenje predsjedniku države vodi predsjednik Vrhovnog suda SAD-a, u ovom slučaju John Roberts.
Dosad je proces opoziva proveden protiv samo trojice američkih predsjednika.
Predsjednik iz redova demokrata prvi je predsjednik u američkoj historiji protiv kojeg je izglasan opoziv. Nakon atentata na Abrahama Lincolna postao je sedamnaesti predsjednik SAD-a od 1865. do 1869. Zauzeo je popustljivo stajalište prema državama Juga pa se oštro sukobio s Kongresom, u kojem su većinu imali republikanci.
Kada je zbog brojnih napada bivših robovlasnika protiv Afroamerikanaca Kongres 1867. donio zakon kojim se južne države stavljaju pod kontrolu vojnog guvernera, Johnson je uložio veto, a kada je Kongres odlučio da se predsjedniku zabrani bez dozvole Senata otpuštati javne službenike, Johnson je ipak otpustio ministra rata.
Zbog toga ga je Kongres optužio za kršenja Ustava i 1869. pokrenuo postupak za njegov opoziv s predsjedničke dužnosti (prva upotreba opoziva ili “impeachmenta” u historiji SAD-a. Premda je optužba protiv Johnsona u Senatu bila odbačena samo s jednim glasom razlike, Johnson se ipak više nije kandidirao. No, njegova je stranka izgubila iduće izbore.
On je pak postao 1875. senator u Tennesseeju. On je bio jedan od najsiromašnijih predsjednika, nikad nije išao u školu, a za njegovog je mandata 1867. kupljena Aljaska za 7,2 miliona dolara.
Zbog afere s pripravnicom u Bijeloj kući Monikom Lewinsky koju su objavili mediji, Zastupnički dom optužio je u decembru 1998. tadašnjeg američkog predsjednika, demokratu Billa Clintona za davanje lažnog iskaza pod zakletvom i opstrukciju Kongresa. Sama vanbračna afera ne bi toliko naškodila Clintonu da nije nekoliko mjeseci ranije bio svjedok u građanskoj parnici vezanoj za slučaj seksualnog uzenimiravanja Paule Jones tvrdio da ne održava vezu s nijednom svojom uposlenicom.
“Poslušajte me. Nisam imao seksualne odnose s tom ženom, Monikom Lewinsky. Nikad nisam nikome rekao da laže za mene. Nikad”, rekao je medijima u Bijeloj kući.
Republikanci su odmah krenuli u obračun kako bi demokratima priredili nešto slično kao i u slučaju Nixona. Međutim, nakon suđenja koje je trajalo 21 dan Clinton nije smijenjen s dužnosti i većina od 100 senatora glasala je da – nije kriv. Usprkos pritiscima da podnese ostavku, Clinton je odradio i drugi mandat do kraja, do januara 2001. godine, a tada mu je podršku davalo čak 65 posto Amerikanaca. Njegova je stranka izgubila Bijelu Kuću kada je George W Bush pobijedio Ala Gorea.
Kao kandidat Republikanske stranke bio je prvi put izabran za predsjednika SAD-a 1968. godine, a reizabran je 1972. godine. Njegovu administraciju potresale su brojne afere, a srušila ga je jedna od najpoznatijih – Watergate.
Pokušavši zataškati umiješanost pristaša republikanaca u provalu u glavni štab Demokratske stranke pred izbore 1972., ometao je istragu i zatim, suočen s postupkom za opoziv s položaja predsjednika, 8. augusta 1974. dao ostavku u korist potpredsjednika Geralda Forda, koji ga je amnestirao.
Nixon je jedini predsjednik u američkoj historiji koji je sam dao ostavku. Demokrati su pak profitirali od činjenice da su započeli istragu koja je rezultirala Nixonovom ostavkom prije nego što je došlo do glasanja za opoziv – 1974. pomeli su republikance na izborima za Zastupnički dom, a Jimmy Carter je 1976. izabran za predsjednika.
Opozivom je s funkcija uklonjeno osmero dužnosnika, a svi su bili savezni suci.
Zastupnički dom Kongresa je izglasao opoziv Donalda Trumpa na osnovu optužbe da je inicirao pobunu protiv američke vlasti, a isto to je pokušao u decembru 2019. pod optužbom da je Trump zloupotrijebio ovlasti i ometao istragu Kongresa o Trumpovim pritiscima na Ukrajinu da istraži tadašnjeg izbornog suparnika Joea Bidena i njegova sina Huntera Bidena. Senat pod kontrolom republikanaca oslobodio je Trumpa u februaru 2020. godine.
Trump, jedan od samo trojice predsjednika protiv kojih je pokrenut postupak opoziva, prvi je kojemu se to dogodilo dvaput. Dosad nijedan američki predsjednik nije izbačen iz Bijele kuće kroz proces opoziva. Trojica – Trump 2019. i 2021, Bill Clinton 1998. i Andrew Jackson 1868. opozvani su u Zastupničkom domu, ali su oslobođeni u Senatu.
Pogrešno tumačenje
‘Impeachment’ se krivo tumači kao smjena predsjednika. Taj se pojam zapravo odnosi samo na pravo Zastupničkog doma, donjeg doma Kongresa, da optuži predsjednika za “teško kazneno djelo ili prekršaj”, slično podizanju optužnice u kaznenom postupku.Ako obična većina od 435 zastupnika odobri optužbe, postupak se seli u Senat, gornji dom Kongresa koji provodi suđenje. Prema ustavu, potrebne su dvije trećine senatora da se predsjednik osudi i smijeni. No, obična većina može odlučiti da se ne može ponovno kandidirati.
Proces opoziva u Sjedinjenim Američkim Državama osmislili su osnivači države kako bi visokopozicionirani dužnosnici odgovarali za svoje postupke, uključujući i predsjednika.
Osnove za opoziv navedene u američkom Ustavu općenite su i uključuju mito, izdaju i tzv. teška zlodjela i prestupe.
Formulacija u Ustavu postavlja ljestvicu za opoziv visoko, ali zastupnicima daje i dosta prostora za manevriranje.
Dva koraka
Opoziv se u praksi odvija u dva koraka, što je odraz činjenice da američki Kongres ima dva doma.Iako je proces jasno političke naravi, jer ga vode zastupnici, osmišljen je tako da imitira pravni postupak.
Zastupnički dom i njegovi odbori djeluju kao istražitelji i porota te odlučuju po kojim će se člancima optužiti američkog čelnika.
Kako bi predsjednik bio opozvan s dužnosti, potrebne su ruke dvije trećine zastupnika u Gornjem domu (Senatu).
Suprotno od postojećeg saziva Zastupničkog doma, u Senatu većinu drže republikanci.
Suđenje predsjedniku države vodi predsjednik Vrhovnog suda SAD-a, u ovom slučaju John Roberts.
Dosad je proces opoziva proveden protiv samo trojice američkih predsjednika.
Prvi opoziv
Prvi je bio Andrew Johnson 1868, koji je “tankom” većinom u Senatu oslobođen optužbi.Predsjednik iz redova demokrata prvi je predsjednik u američkoj historiji protiv kojeg je izglasan opoziv. Nakon atentata na Abrahama Lincolna postao je sedamnaesti predsjednik SAD-a od 1865. do 1869. Zauzeo je popustljivo stajalište prema državama Juga pa se oštro sukobio s Kongresom, u kojem su većinu imali republikanci.
Kada je zbog brojnih napada bivših robovlasnika protiv Afroamerikanaca Kongres 1867. donio zakon kojim se južne države stavljaju pod kontrolu vojnog guvernera, Johnson je uložio veto, a kada je Kongres odlučio da se predsjedniku zabrani bez dozvole Senata otpuštati javne službenike, Johnson je ipak otpustio ministra rata.
Zbog toga ga je Kongres optužio za kršenja Ustava i 1869. pokrenuo postupak za njegov opoziv s predsjedničke dužnosti (prva upotreba opoziva ili “impeachmenta” u historiji SAD-a. Premda je optužba protiv Johnsona u Senatu bila odbačena samo s jednim glasom razlike, Johnson se ipak više nije kandidirao. No, njegova je stranka izgubila iduće izbore.
On je pak postao 1875. senator u Tennesseeju. On je bio jedan od najsiromašnijih predsjednika, nikad nije išao u školu, a za njegovog je mandata 1867. kupljena Aljaska za 7,2 miliona dolara.
Slučaj Clintona
Zastupnički dom izglasao je opoziv i Billa Clintona, no nakon suđenja u Senatu 1999. ostao je na vlasti.Zbog afere s pripravnicom u Bijeloj kući Monikom Lewinsky koju su objavili mediji, Zastupnički dom optužio je u decembru 1998. tadašnjeg američkog predsjednika, demokratu Billa Clintona za davanje lažnog iskaza pod zakletvom i opstrukciju Kongresa. Sama vanbračna afera ne bi toliko naškodila Clintonu da nije nekoliko mjeseci ranije bio svjedok u građanskoj parnici vezanoj za slučaj seksualnog uzenimiravanja Paule Jones tvrdio da ne održava vezu s nijednom svojom uposlenicom.
“Poslušajte me. Nisam imao seksualne odnose s tom ženom, Monikom Lewinsky. Nikad nisam nikome rekao da laže za mene. Nikad”, rekao je medijima u Bijeloj kući.
Republikanci su odmah krenuli u obračun kako bi demokratima priredili nešto slično kao i u slučaju Nixona. Međutim, nakon suđenja koje je trajalo 21 dan Clinton nije smijenjen s dužnosti i većina od 100 senatora glasala je da – nije kriv. Usprkos pritiscima da podnese ostavku, Clinton je odradio i drugi mandat do kraja, do januara 2001. godine, a tada mu je podršku davalo čak 65 posto Amerikanaca. Njegova je stranka izgubila Bijelu Kuću kada je George W Bush pobijedio Ala Gorea.
Afera Watergate
Richard Nixon dao je ostavku 1974. nakon skandala “Watergate”, izbjegnuvši time opoziv. On je jedini američki predsjednik koji je odstupio s dužnosti.Kao kandidat Republikanske stranke bio je prvi put izabran za predsjednika SAD-a 1968. godine, a reizabran je 1972. godine. Njegovu administraciju potresale su brojne afere, a srušila ga je jedna od najpoznatijih – Watergate.
Pokušavši zataškati umiješanost pristaša republikanaca u provalu u glavni štab Demokratske stranke pred izbore 1972., ometao je istragu i zatim, suočen s postupkom za opoziv s položaja predsjednika, 8. augusta 1974. dao ostavku u korist potpredsjednika Geralda Forda, koji ga je amnestirao.
Nixon je jedini predsjednik u američkoj historiji koji je sam dao ostavku. Demokrati su pak profitirali od činjenice da su započeli istragu koja je rezultirala Nixonovom ostavkom prije nego što je došlo do glasanja za opoziv – 1974. pomeli su republikance na izborima za Zastupnički dom, a Jimmy Carter je 1976. izabran za predsjednika.
Opozivom je s funkcija uklonjeno osmero dužnosnika, a svi su bili savezni suci.
