U fokusu javnosti je opet rasna nejednakost u SAD-u, nakon što su pristalice Donalda Trumpa upale u američki Kongres gotovo bez ikakvih posljedica.
Nakon što su pristalice Donalda Trumpa upale u američki Kongres gotovo bez ikakvih posljedica, što su istaknuli i stanovnici Washingtona, aktivisti, političari i novoizabrani predsjednik Joe Biden, u fokusu pažnje javnosti je opet rasna nejednakost u SAD-u.
Demonstranti su probili barikade, razbili prozore, odnosili predmete i upali u kongresne urede i sale, a neki su napravili fotografije sa policajcima. Neki su odnijeli trofeje dok su izlazili, piše Reuters.
Nedostatak osiguranja i ograničen odgovor policije, uprkos tome što se već sedmicama najavljivao ovaj protest, izostali su kada su se prije šest mjeseci okupili demonstranti na protestima Black Lives Matter (BLM).
“Moja mama je rekla ‘da si ti ovo uradila, upucali bi te'”, kaže Beatrice Mando, koja je bila na protestima BLM prošle godine. “U pravu je. Bilo bi stotine mrtvih, ako ne više, da su ovo bili crnci.”
U svom govoru u četvrtak, Biden se složio sa ovim.
“Da je jučer na proteste izašla grupa Black Lives Matter, oni bi bili tretirani veoma, veoma drugačije od mase nasilnika koja je umarširala na Capitol”, rekao je.
Učesnici tih protesta u Washingtonu navode da se prema njima drugačije postupalo u odnosu na Trumpove pristalice.
“Policajci su stajali na svakoj raskrsnici. Policajaci su bili pored svakog spomenika, na Capitolu, ispred Bijele kuće”, kaže Abby Conejo.
Demonstranti ovih protesta u Washingtonu bili su okruženi redovima maksiranih pripadnika Nacionalne garde u junu, dok je Trump obećavao da će se obračunati sa bezakonjem “nasilnika”.
Također, jedne večeri policija je ispalila dimne bombe i gumene metke kako bi otjerala mirne demonstrante ispred Bijele kuće, jer je Trump želio da šeta do okolne crkve kako bi ga fotografirali sa Biblijom u rukama.
“Tretirali su nas kao neprijatelje. Gdje su ta ljutnja i bijes bili jučer? Zašto se prema ovim ljudima odnosilo kao prema prijeteljima”, pita se Conejo.
Šef policije na Capitolu, Steven Sund pohvalio je svoje policijace, rekavši da su dobro odgovorili kada su ih demonstranti napali “metalnim cijevima” i drugim oružjem.
Sund je kasnije rekao da će podnijeti ostavku 16. januara.
Lokalni stanovnici se boje da je odgovor policije bio tako slab da se neredi mogu ponoviti.
Charles Allen, zaposlenik loklane uprave u Washingtonu, kaže da su on i njegove komšije navikle na demonstracije i velika okupljanja na tom području.
“To nije ono što se sada desilo. Ovo su bili nemiri. Ovo su bili domaći teroristi koji su došli u naš grad i preuzeli Capitol”, rekao je Allen, dodavši da je ovo bilo traumatično iskustvo za susjedstvo.
Među onima koji su upali u Kongres bili su i pojedinci koji su nosili zastave Konfederacije i obilježja povezana sa bijelačkom supremacijom.
“Činilo se kao zlostavljanje vidjeti ne samo privilegiju bijelaca nego supremaciju u akciji”, kaže Makia Green, članica Black Lives Matter iz Washingtona.
Charles McKinney, profesor na univerzitetu Rhodes College u saveznoj državi Tennessee, rekao je da događaji u Washingtonu podjećaju na “velike razlike” u tome kako se policija odnosi prema različitim rasama.
“Odogovor snaga sigurnosti je bio očit prikaz sistematskog rasizma. To je bio prikaz bijele privilegije”, dodao je.
Demonstranti su probili barikade, razbili prozore, odnosili predmete i upali u kongresne urede i sale, a neki su napravili fotografije sa policajcima. Neki su odnijeli trofeje dok su izlazili, piše Reuters.
Nedostatak osiguranja i ograničen odgovor policije, uprkos tome što se već sedmicama najavljivao ovaj protest, izostali su kada su se prije šest mjeseci okupili demonstranti na protestima Black Lives Matter (BLM).
“Moja mama je rekla ‘da si ti ovo uradila, upucali bi te'”, kaže Beatrice Mando, koja je bila na protestima BLM prošle godine. “U pravu je. Bilo bi stotine mrtvih, ako ne više, da su ovo bili crnci.”
U svom govoru u četvrtak, Biden se složio sa ovim.
“Da je jučer na proteste izašla grupa Black Lives Matter, oni bi bili tretirani veoma, veoma drugačije od mase nasilnika koja je umarširala na Capitol”, rekao je.
‘Policajci na svakom koraku’
Prošlo ljeto su se u SAD-u dešavale demonstracije protiv rasne nejednakosti koje su počele u maju nakon ubistva Georga Floyda, Afroamerikanca koji je preminuo dok je policajac držao koljeno na njegovom vratu gotovo devet minuta.Učesnici tih protesta u Washingtonu navode da se prema njima drugačije postupalo u odnosu na Trumpove pristalice.
“Policajci su stajali na svakoj raskrsnici. Policajaci su bili pored svakog spomenika, na Capitolu, ispred Bijele kuće”, kaže Abby Conejo.
Demonstranti ovih protesta u Washingtonu bili su okruženi redovima maksiranih pripadnika Nacionalne garde u junu, dok je Trump obećavao da će se obračunati sa bezakonjem “nasilnika”.
Također, jedne večeri policija je ispalila dimne bombe i gumene metke kako bi otjerala mirne demonstrante ispred Bijele kuće, jer je Trump želio da šeta do okolne crkve kako bi ga fotografirali sa Biblijom u rukama.
“Tretirali su nas kao neprijatelje. Gdje su ta ljutnja i bijes bili jučer? Zašto se prema ovim ljudima odnosilo kao prema prijeteljima”, pita se Conejo.
Zabrinutost stanovnika
Policija je saopćila da je privela 68 ljudi koji su povezani sa neredima na Capitolu. Poređenja radi, gotovo 300 ljudi je uhapšeno te noći kada je policija rastjerala demonstrante protiv rasne nejednakosti ispred Bijele kuće.Šef policije na Capitolu, Steven Sund pohvalio je svoje policijace, rekavši da su dobro odgovorili kada su ih demonstranti napali “metalnim cijevima” i drugim oružjem.
Sund je kasnije rekao da će podnijeti ostavku 16. januara.
Lokalni stanovnici se boje da je odgovor policije bio tako slab da se neredi mogu ponoviti.
Charles Allen, zaposlenik loklane uprave u Washingtonu, kaže da su on i njegove komšije navikle na demonstracije i velika okupljanja na tom području.
“To nije ono što se sada desilo. Ovo su bili nemiri. Ovo su bili domaći teroristi koji su došli u naš grad i preuzeli Capitol”, rekao je Allen, dodavši da je ovo bilo traumatično iskustvo za susjedstvo.
Među onima koji su upali u Kongres bili su i pojedinci koji su nosili zastave Konfederacije i obilježja povezana sa bijelačkom supremacijom.
“Činilo se kao zlostavljanje vidjeti ne samo privilegiju bijelaca nego supremaciju u akciji”, kaže Makia Green, članica Black Lives Matter iz Washingtona.
Charles McKinney, profesor na univerzitetu Rhodes College u saveznoj državi Tennessee, rekao je da događaji u Washingtonu podjećaju na “velike razlike” u tome kako se policija odnosi prema različitim rasama.
“Odogovor snaga sigurnosti je bio očit prikaz sistematskog rasizma. To je bio prikaz bijele privilegije”, dodao je.
