Čuli ste razne priče o zlatnoj ribici; emotivnih, šaljivih, poučnih, ali i raznih viceva koji imaju svoju ciljanu poruku autora. No, da li ste čuli o šarplaninskoj pastrmki koja se po prvi put počela uzgajati na nadmorskoj visini od oko 1200 metara? Dakako, mnogi i niste.

Ideja je, te 2003. godine, da se na slapovima Bistrice, brze šarplaninske rijeke izgradi uzgajilište kaliforniskih pastrmki, bila čista fantazija. Mnogi eksperti su samo sumnjičivo odmahivali glavom. Tvrdili su da se na toj visini u planinskim uslovima ne može razvijati ovaj plemeniti biznis. 
A, mi znamo da "zlatne ribice" ne šapuću ideje i ne slušaju eksperte i da „najmudrije ribe glad tjera na udicu“. I po onoj narodnoj "da se i u rijeci u kojoj najmanje očekuješ, pojavi riba", fantazija odrazi se u stvarnost. A to mogu samo ljudi koji imaju cilja, koji snove pretvaraju u javu, riječi u djela. U ovom slučaju, kako i doliči jednom prirodnjaku i eksperimentatoru, Fejzo Kaplani iz Gornjeg Ljubinja počinje sa ovim "nemogućim eksperimentom", kasnije će zadiviti te iste eksperte koji  su odmahivali glavom. Mukotrpno, sopstvenim sredstvima 2003. izgrađuje ribnjak kojeg je svake godine dograđivao uslovljavan finansijskim mogućnostima.U bazene ulaže više od 40.000 eura. Te godine je po prvi put na Kosovu, a vjerujem i na Balkanu, na toj nadmorskoj visini uzgojena kalifornijska pastrmka. Posebnost ove šarplaninske ribe je što se uzgaja u ekološki čistoj sredini, u posebnim uslovima nego u drugim ribogojilištima. Sve u skladu s prirodom. Bez primjene ikakvih dodatnih hemijskih sredstava, počeo je da zvanično radi prvi ribnjak u Župi, koji "imenom i prezimenom" potsjeća, kako i priliči ovom kraju, "Bistrica". 
Ribnjak "Bistrica" u Gornjem Ljubinju ove godine slavi 13. rođendan. Svih ovih godina eksperimentisanja uzgoja riba na Šar planini, vlasnik Kaplani je ušao u sve tajne bavljenja ovim biznisom, ali ne i privlačenja donacija. Sam je proučavao i usavršio najbolju metodu mrešćenja u surovim uslovima. Za ovu ribu koja u svojim stadijumima prolazi, od faze mrešćenja, preko ikre do odrasle ribe, slobodno možemo reći da postaje čista "Šarska pastrmka". Danas već mnogi studenti i eksperti, biolozi i ihtiolozi dolaze da proučavaju uspjeh Fejze Kaplanija. Znači, uspjelo je ono što u udžbenicima nigdje ne piše?!
A, koliko država i odgovorni ljudi vode računa da motiviše ovakve ljude?
Ništa! Jer misle da ima dovoljno ribe u moru. Ljude treba motivisati da proizvode hranu, posebno ekološku. Da podupire nova radna mjesta, da razvija seoski turizam i male porodične biznise.
"Možda država to i radi“, kaže Kaplani, "ali ovaj ribnjak nije bio u milosti donatora“.
Bez motivacije i bez finanisijske pomoći od države, makar i povoljnim povratnim sredstvima, ovaj prvi ribnjak u Župi i na Šari polahko pretvoriće se u beživotnu betonsku konstrukciju.
Danas radi toga, mnogi prijatelji vlasnika ribnjaka "Bistrica" , Fejzu Kaplanija mole da odustane, revoltiran nedostatkom hrane, da ispusti iz bazena u rijeku, kako je najavio, oko 30.000 jednogodišnje pastrmske mlađi, težine od 15 do 20 grama. 
U svakom slučaju nadajmo se, kako na početku ove priče rekosmo, da "zlatna ribica" šapne nadlježnima da se osvrnu na ovaj Kaplanijev potez. Da zbog nedostatka hrane u vrijednosti od oko 15 hiljada eura na godišnjem nivou, propadne oko 9-10 tona najkvalitetnije ribe u regionu, po mnogim stručnjacima-ihtiolozima, što bi prvom "finansijskom injekcijom" donijelo oko 35 do 40 hiljada eura prihoda. Da se ne ugasi jedan značajan eksperiment uzgoja riba na Šari, što je za mnoge izgledalo "nemoguća misija“. Da prvi ribnjak na toj nadmorskoj visni prestane sa radom, a već je omiljena destinacija mnogih na ovom slikovitom mjestu na padinama Šare.