Uporedo sa prikupljanjem zahtjeva u srpskim ustanovama, u Vladi Kosova su formirali radnu grupu za neisplaćene penzije i očekuju da o tome sa vlastima u Srbiji započnu dijalog. I u Beogradu su za dijalog i kažu da je pravo na penziju neotuđivo, ali da treba sagledati i druga potraživanja.
Rok za predaju zahtjeva za neisplaćene penzije građanima na Kosovu je istekao, a u Vladi Srbije planiraju da do 23. avgusta utvrde koliko njih ima pravo na isplatu. U Vladi Kosova su pokrenuli paralelni proces sakupljanja zahtjeva i dokumentacije za neisplaćene penzije, dok iz Vlade Srbije poručuju da nisu samo penzije stečeno pravo, prenosi RTS.
Ramiz Mustafa iz Prištine, čuo je preko medija da ima pravo na penziju koju od Penzijskog fonda Srbije nije dobijao od 1999. godine. Posjeduje srpska lična dokumenta i ček posljednje isplate.
"Mi se nadamo da će Srbija ipak da nam pomogne i da nam da te penzije. Pogotovo ovdje starce niko ne gleda", kaže Mustafa.
Do nedavno redovi za predaju zahtjeva u opštini Priština, izmještenoj u Gračanici, bili su svakodnevni.
Načelnik javne gradske službe Nikola Simić kaže da je ukupno izdato oko 2.300 potvrda, i rješenja penzijskog osiguranja i ličnih karata, čekova i drugih pratećih dokumenata.
Uporedo sa prikupljanjem zahtjeva u srpskim ustanovama, u kosovskoj vladi su formirali radnu grupu za neisplaćene penzije i očekuju da o tome sa vlastima u Srbiji započnu dijalog. U kosovskoj vladi smatraju da za nekoliko mjeseci mogu da prikupe dokumenta svih koji imaju pravo na neisplaćene penzije.
"Poslije toga će naša strana na tehničkom nivou biti spremna da uzme učešće u pregovorima, zato što mislim da će ovaj problem morati da bude rješen, jer je stvarno evidentan", kaže Nenad Rašić, ministar za rad i socijalno staranje u Vladi Kosova.
I u Beogradu su za dijalog i kažu da je pravo na penziju neotuđivo, ali da treba sagledati i druga potraživanja.
"Kao što su penzije stečeno pravo, tako i pravo na učešće u privatizaciji i podeli imovine koja je nastala na prostoru Kosova, bi moralo da važi za sve, a ne samo za Albance", kaže direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Aleksandar Vulin.
Do 1999. godine na Kosovu je bilo više od 89.000 korisnika penzija, od čega poslije dolaska administracije UNMIK-a za 54.000 ljudi nije ponovo uspostavljena isplata penzija iz budžeta Srbije.
Ramiz Mustafa iz Prištine, čuo je preko medija da ima pravo na penziju koju od Penzijskog fonda Srbije nije dobijao od 1999. godine. Posjeduje srpska lična dokumenta i ček posljednje isplate.
"Mi se nadamo da će Srbija ipak da nam pomogne i da nam da te penzije. Pogotovo ovdje starce niko ne gleda", kaže Mustafa.
Do nedavno redovi za predaju zahtjeva u opštini Priština, izmještenoj u Gračanici, bili su svakodnevni.
Načelnik javne gradske službe Nikola Simić kaže da je ukupno izdato oko 2.300 potvrda, i rješenja penzijskog osiguranja i ličnih karata, čekova i drugih pratećih dokumenata.
Uporedo sa prikupljanjem zahtjeva u srpskim ustanovama, u kosovskoj vladi su formirali radnu grupu za neisplaćene penzije i očekuju da o tome sa vlastima u Srbiji započnu dijalog. U kosovskoj vladi smatraju da za nekoliko mjeseci mogu da prikupe dokumenta svih koji imaju pravo na neisplaćene penzije.
"Poslije toga će naša strana na tehničkom nivou biti spremna da uzme učešće u pregovorima, zato što mislim da će ovaj problem morati da bude rješen, jer je stvarno evidentan", kaže Nenad Rašić, ministar za rad i socijalno staranje u Vladi Kosova.
I u Beogradu su za dijalog i kažu da je pravo na penziju neotuđivo, ali da treba sagledati i druga potraživanja.
"Kao što su penzije stečeno pravo, tako i pravo na učešće u privatizaciji i podeli imovine koja je nastala na prostoru Kosova, bi moralo da važi za sve, a ne samo za Albance", kaže direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Aleksandar Vulin.
Do 1999. godine na Kosovu je bilo više od 89.000 korisnika penzija, od čega poslije dolaska administracije UNMIK-a za 54.000 ljudi nije ponovo uspostavljena isplata penzija iz budžeta Srbije.
