Balkanski organizirani kriminal, koji i na tlu Sjedinjenih Američkih Država egzistira još od sredine osamdesetih godina, prijetnja je u nastajanju, zapažanja su najvećih svjetskih istražitelja koje je objavio FBI.
Zločinci i političari
Prema mišljenju analitičara, decenijama unazad kriminogene strukture na tlu bivše Jugoslavije jačale su zbog ogromne političke podrške i sprege s ratnim profiterima i zločincima te bi svako daljnje nesuprotstavljanje moglo dovesti do novih sukoba čiji bi generator bio kriminal.
"Od 'nižerazrednih zločina', uključujući i pljačke banaka, provale i upade u domove, balkanske organizirane grupe proširile su se na više sofisticirane zločine, uključujući i građevinski te lobi s nekretninama", navode istražitelji FBI-ja, prenosi bh. portal "Dnevni avaz".
Posljednje aktivnosti istražitelja iz regije te niz akcija s međunarodnim značajem koje su realizirale policijske i sigurnosne strukture na nivou zemalja regije pokazali su da su ovdašnje kriminalne organizacije danas potpuno "drugačijeg imidža". Tog su stava i eksperti.
"Recimo, devedesetih je to izgledalo potpuno drugačije. Danas se organizirani kriminal u zemljama u regiji grana na lobije i ima čvršću strukturu nego ranijih godina. Opstaje decenijama, imao je političku podršku i snagu, jedan možda i nedodirljiv status", rekao je jedan od bh. policijskih istražitelja.
Iako još skupine s tla bivše Jugoslavije te Grčke i Rumunije ne pokazuju sofisticiranost tradicionalnih euroazijskih kriminogenih grupa ili La Cosa nostra (LCN), klanska struktura je nešto na čemu jača, a zabrinjavajuće je što je to bio slučaj i s prethodnim organizacijama.
"Albanci su se sami već povezali čak i s utvrđenjem La Cosa nostra, posebno u Njujorku, za sada još u svojstvu učesnika 'nižeg stepena'. Međutim, kao i ostale susjedne republike, uključeni su u svjetske tokove kocke, pranja novca, trgovine drogom, krijumčarenja ljudi, pa i ubistva", navode američki istražitelji.
Italijanski list "Espresso" objavio je prezentaciju "Put kokaina", u kojoj se balkanska mafija navodi kao jedan od četiri glavna kanala svijeta preko kojih se obavlja transport ove droge.
Osim južnoameričkog kartela, afričke kriminalne organizacije i italijanskog organiziranog kriminala, list srbijansku mafiju određuje kao jednu od najmoćnijih, a Crnu Goru kao jednu od najprometnijih zemalja na ovoj regiji.
Putevi droge
"Također, i Meksiko, Kolumbija, Brazil i Venecuela, afrička Nigerija, Senegal, sjeverozapadna Afrika, italijanske kriminalne organizacije, kalabrijska Ndrangeta, sicilijanska Coza nostra i nove 'nemafijaške' organizacije", navodi "Espresso".
Stručnjaci za suzbijanje prometa droge tvrde da 100 posto čist kokain proizvode samo četiri južnoameričke države: Kolumbija, Bolivija, Peru i Venecuela, a on se kultivira na 190.000 hektara zemlje, gdje se proizvodi oko 920 do 980 tona kokaina godišnje.
"Cijena po kojoj ove četiri države prodaju proizvedeni kokain kreću se od 5.000 do 10.000 eura po kilogramu. Kada stigne u Italiju, droga se prodaje po cijeni od 800.000 do milion eura po kilogramu kokaina koji je svega 20 posto čist, dok šverceri ka Evropi imaju dobit četiri do pet hiljada posto u odnosu na uloženo", navodi italijanski list.
U tom procesu droga prolazi kroz balkanske luke, kao i evropske i američke, a zarada iznosi 1.000 do 1.500 milijardi eura godišnje, što je jednako cifri od dva posto svjetskog bruto proizvoda.
Zajedničke akcije
Od početka ove godine u dvije regionalne akcije na presijecanju lanca trgovine drogom uhapšeno je najmanje 70 osoba te pretreseno više od 100 objekata. Slične aktivnosti se mogu očekivati i uskoro.
Prema mišljenju analitičara, decenijama unazad kriminogene strukture na tlu bivše Jugoslavije jačale su zbog ogromne političke podrške i sprege s ratnim profiterima i zločincima te bi svako daljnje nesuprotstavljanje moglo dovesti do novih sukoba čiji bi generator bio kriminal.
"Od 'nižerazrednih zločina', uključujući i pljačke banaka, provale i upade u domove, balkanske organizirane grupe proširile su se na više sofisticirane zločine, uključujući i građevinski te lobi s nekretninama", navode istražitelji FBI-ja, prenosi bh. portal "Dnevni avaz".
Posljednje aktivnosti istražitelja iz regije te niz akcija s međunarodnim značajem koje su realizirale policijske i sigurnosne strukture na nivou zemalja regije pokazali su da su ovdašnje kriminalne organizacije danas potpuno "drugačijeg imidža". Tog su stava i eksperti.
"Recimo, devedesetih je to izgledalo potpuno drugačije. Danas se organizirani kriminal u zemljama u regiji grana na lobije i ima čvršću strukturu nego ranijih godina. Opstaje decenijama, imao je političku podršku i snagu, jedan možda i nedodirljiv status", rekao je jedan od bh. policijskih istražitelja.
Iako još skupine s tla bivše Jugoslavije te Grčke i Rumunije ne pokazuju sofisticiranost tradicionalnih euroazijskih kriminogenih grupa ili La Cosa nostra (LCN), klanska struktura je nešto na čemu jača, a zabrinjavajuće je što je to bio slučaj i s prethodnim organizacijama.
"Albanci su se sami već povezali čak i s utvrđenjem La Cosa nostra, posebno u Njujorku, za sada još u svojstvu učesnika 'nižeg stepena'. Međutim, kao i ostale susjedne republike, uključeni su u svjetske tokove kocke, pranja novca, trgovine drogom, krijumčarenja ljudi, pa i ubistva", navode američki istražitelji.
Italijanski list "Espresso" objavio je prezentaciju "Put kokaina", u kojoj se balkanska mafija navodi kao jedan od četiri glavna kanala svijeta preko kojih se obavlja transport ove droge.
Osim južnoameričkog kartela, afričke kriminalne organizacije i italijanskog organiziranog kriminala, list srbijansku mafiju određuje kao jednu od najmoćnijih, a Crnu Goru kao jednu od najprometnijih zemalja na ovoj regiji.
Putevi droge
"Također, i Meksiko, Kolumbija, Brazil i Venecuela, afrička Nigerija, Senegal, sjeverozapadna Afrika, italijanske kriminalne organizacije, kalabrijska Ndrangeta, sicilijanska Coza nostra i nove 'nemafijaške' organizacije", navodi "Espresso".
Stručnjaci za suzbijanje prometa droge tvrde da 100 posto čist kokain proizvode samo četiri južnoameričke države: Kolumbija, Bolivija, Peru i Venecuela, a on se kultivira na 190.000 hektara zemlje, gdje se proizvodi oko 920 do 980 tona kokaina godišnje.
"Cijena po kojoj ove četiri države prodaju proizvedeni kokain kreću se od 5.000 do 10.000 eura po kilogramu. Kada stigne u Italiju, droga se prodaje po cijeni od 800.000 do milion eura po kilogramu kokaina koji je svega 20 posto čist, dok šverceri ka Evropi imaju dobit četiri do pet hiljada posto u odnosu na uloženo", navodi italijanski list.
U tom procesu droga prolazi kroz balkanske luke, kao i evropske i američke, a zarada iznosi 1.000 do 1.500 milijardi eura godišnje, što je jednako cifri od dva posto svjetskog bruto proizvoda.
Zajedničke akcije
Od početka ove godine u dvije regionalne akcije na presijecanju lanca trgovine drogom uhapšeno je najmanje 70 osoba te pretreseno više od 100 objekata. Slične aktivnosti se mogu očekivati i uskoro.
