Srbija: Nema zajednice bez pet ovlašćenja

Srbija će u presudnoj osmoj rundi pregovora sa Prištinom insistirati na pet najvažnijih izvršnih nadležnosti za Zajednicu srpskih opština.

To su pravosuđe, policija, prostorno planiranje, zdravstvo i prosvjeta.
Prema informacijama lista "Novosti", premijer i srpski ministri trebalo bi da u četvrtak, u Narodnoj skupštini, taj plan još jednom predoče i poslanicima. Tako će se dodatno učvrstiti pregovaračka pozicija Beograda pred 2. april, kada će se ponovo za briselskim stolom sastati Ivica Dačić i Hashim Thaçi.
Državni vrh je i na sastanku kod predsednika Tomislava Nikolića jedinstveno zaključio da se od ove strategije više ne može odstupati, ali da je Srbija spremna da pregovara o konkretnim nadležnostima za Zajednicu srpskih opština. 
Jedno je sigurno: Beograd neće prihvatiti papir EU koji se već našao na stolu tokom sedme etape dijaloga. U toj ”ponudi” nijednom rečju nisu pomenuta izvršna ovlašćenja srpske zajednice. Ako Brisel bude i dalje insistirao na tom ”kompromisu” koji je prihvatljiv samo za Prištinu, razgovorima prijeti kolaps. 
Konkretno, naša strana odbacuje prijedlog Catherine Ashton da Srbi imaju isključivo ovlašćenja iz domena lokalne samouprave po Ustavu i zakonima Kosova. 
Osim pet ključnih ovlašćenja, predsednik skupštinskog Odbora za Kosovo nabrojao je i kriterijume na osnovu kojih će Beograd ocjenjivati svaki eventualni dogovor o Kosovu, a prvi je da se utvrdi da li zajednica ima sopstvene nadležnosti ili sprovodi opštinske: 
"Treba utvrditi i ima li svoje organe za obavljanje nadležnosti, kao što je izvršno veće, zatim da li je uspostavljena i prepoznata zakonima i ustavom Kosova, ima li sopstvenu imovinu. Pitanje je i da li ima izabranu ili delegatsku skupštinu, kao i da li ima ulogu u oblasti policije i pravde". 
Među ostalim kriterijumima jeste i da li odluke srpske zajednice podležu odobrenju iz Prištine, postoji li mehanizam za učešće Srba u centralnim organima vlasti, kao i da li je definisano odsustvo kosovskih bezbjednosnih snaga na severu Kosova. 
"Posljednji kriterijum jeste mehanizam za utvrđivanje položaja SPC. Ako se stavovi dveju strana približe toliko da je moguć dogovor, onda će se okvirni plan naći pred Skupštinom", kaže Drecun.
Kako pišu "Novosti", još jednom prst u oko Berlin je u utorak stavio Beogradu. Njemački poslanik i predsjednik Parlamentarnog komiteta za spoljne poslove Evropskog parlamenta Elmar Brok izjavio je da je međusobno priznavanje Kosova i Srbije posljednji uslov na njihovom dugom putu ka učlanjenju u EU.
"Kosovo i Srbija treba da postepeno smanjuju napetosti u odnosima i da u kasnijim fazama priznaju jedni druge. U EU ne mogu biti dvije zemlje članice koje se međusobno ne priznaju, jer je to nemoguće sa zakonskog i političkog aspekta", poručio je Brok.
Dok Beograd utvrđuje pozicije, Priština kao i da ne pomišlja na popuštanje, već očekuje ustupke srpske strane. Thaçi tvrdi da će Dačić na sastanku u Briselu ”ispraviti grešku iz prethodne runde, kada je odbio prijedloge Vlade Kosova”. 
"Zato očekujem i napredak u dijalogu", rekao je Thaçi. 
U kreativnim pokušajima da se u cajtnotu dođe do kakvog-takvog rješenja istakao se i Jelko Kacin, izvestilac EP za Srbiju, koji je predložio da se u dijalog uključi i prvi potpredsjednik Vlade Aleksandar Vučić, tako što bi seo za sto sa prvim Thaçijevim saradnicima Kuçijem i Petrovićem.