Spasiti šta se može spasti

Poslije oštrog protivljenja EU, Srbija je definitivno odustala od ideje o podjeli Kosova, te se spasavanje onoga što se spasti može od sada definiše uspostavljanjem zajednice srpskih opština s izvršnim nadležnostima. Međutim, i ova ideja je naišla na hladan tuš u Berlinu, pa i Briselu, izjavio je u intervjuu za list "Vesti" Predrag Simić, bivši diplomata i profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu.

Na pitanje šta znači teza o članstvu Kosova i Srbije u UN bez međusobnog priznanja, Simić odgovara:

"To je kopiranje modela Zapadne i Istočne Njemačke. Baš to znači. Te dvije države su zaključile sporazum kojim stiču članstvo u UN a da se međusobno ne priznaju. Njemačka politika prema Kosovu je vrlo konzistentna još od 2006. Prvo je njemački model iznio ambasador Wolfgang Ischinger, onda je o međusobnom ugovoru govorili predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz, pa njemački ambasadori u Beogradu, pa predstavnik vladajuće partije Andreas Schockenhoff, konačno i kancelarka Angela Merkel, a sad i njen savetnik Christoph Heusgen".

Na konstataciju novinara lista da je Beograd doveden pred zid, on nastavlja:

" Jeste. Mislim da više nema ništa ni od izvršnih nadležnosti za četiri opštine na sjeveru Kosova. Njemačka za to neće ni da čuje, a iza nje su čvrsto i SAD, čiji je ambasador u Beogradu Michaell Cyrbi rekao da nema govora o nekoj novoj Republici Srpskoj na Balkanu. Njemačkoj i SAD se jako žuri da ovo pitanje riješi i time stavi tačku na dezintegraciju Jugoslavije".