Bošnjaci na Bosforu

Niko danas pouzdano ne zna koliko Bošnjaka živi u Turskoj. Procjene se kreću od četiri do devet miliona ljudi, koji su s prostora bivše Jugoslavije, u periodu od Berlinskog kongresa 1878. pa do ratova 90-tih godina prošlog stoljeća i agresije na BiH stizali na prostore od Edrena, Istanbula, Adapazara, Karamursela, Burse, Inegola, Ajvaluka, Izmira, Adane, Ankare pa sve do Sivasa i Erzurma.

Pouzdanih podataka nema, osim onih da između tri i četiri miliona Turaka govori bosanski  jezik, zna naše običaje, pjesme Safeta Isovića i Dine Merlina, te ima bližu i dalju rodbinu u Novom Pazaru, Prizrenu, Pljevljima, Trebinju, Goraždu, Sarajevu, Zenici, Tuzli, Banjoj Luci...
Najviše Bošnjaka živi u Istanbulu i Izmiru (ukupno po jedan milion) te u Inegolu, općini nadomak Burse, gdje ih je oko 70 hiljada. Prvi i najveći val iseljavanja Bošnjaka iz BiH u Tursku bio je nakon dolaska Austrougarske 1878. godine. Prvi muhadžiri su krenuli iz Bosanske krajine, a potom Hercegovine i srednje Bosne. 
Iz Sandžaka je iseljavanje nastavljeno sve do današnjih dana. Najviše Bošnjaka selilo je prema Turskoj da bi sačuvali živu glavu. Neki su smatrali da im nije džaiz ostati izvan muslimanske jurisdikcije. Bilo je i onih koji su krenuli u Tursku u namjeri da sačuvaju blago i poziciju.
Blagonaklonost oca turske nacije Mustafe Kemal-paše Ataturka, u čijim redovima se borilo nekoliko hiljada Bošnjaka koji su se doselili u Tursku, kasnije je dovelo i do toga da su ljudi našeg porijekla postali visoki dužnosnici, parlamentarci, načelnici općina, biznismeni. Formirana su i udruženja Bošnjaka. Ima ih više od 20 na području Turske. Krovna je "Federacija kulture BiH" u Turskoj. 
Od više miliona Bošnjaka koji su rođeni ili na razne načine pristizali u Tursku, veliki je broj onih za koje zna većina od 80 miliona Turaka. 
Među njima je i Šarik Tara, vlasnik prestižne građevinske firme "Enka", čije se bogatstvo procjenjuje na 3,5 milijardi eura. Tara se nalazi na 250. mjestu na svijetu po bogatstvu, a u Turskoj je na drugom mjestu. Roditelji Šarika Tare, koji su dugo čekali vasiku (ulazno otpusno pismo iz FNRJ) u Skoplju, odmah iza Drugog svjetskog rata stigli su u Istanbul, a potječu iz okoline Pljevalja. 
Nadalje, jedina Turkinja koja je ponijela titulu Miss svijeta je Bošnjakinja Azra Akin, rođena Ademović, inače prva muslimanka Miss svijeta, a porijeklom je iz okoline Goražda.
Nezaobilazno je spomenuti i još jednu predstavnicu ljepšeg spola u Turskoj, a bh. je porijekla - njeno ime je Ajša Kulin (Aysa). Ona je jedna od najtiražnijih turskih spisateljica koja kaže da se bestselerom "Sevdalinka" odužila domovini svojih predaka. Autorica je i bestselera "Most", "Moje je ime Ajlin" i "Posljednji voz za Istanbul".
Mirsad Jahović Turdžan rođen je u Novom Pazaru. U Tursku je stigao ranih 90-tih godina i zaigrao za veliki Efes Pilsen te bio prvi Turčin koji je igrao u NBA ligi.
Danas Mirsad Jahović igra za Fenerbahče Ulker i dobio je laskavo priznanje člana Olimpijskog komiteta (OK) Turske, kao zaslužni sportista i sa 35 godina jedan je od najmlađih bardova OK u bilo kojoj zemlji.
Tarik Hodžić je bio prvi stranac fudbaler koji je osvojio laskavu titulu najubojitijeg strijelca Premijer lige u Turskoj. Hodžić je i danas iznimno popularan kod fanova Galatasaraja za koji navija više od 20 miliona ljudi.
Dva Elvira, Bolić i Baljić, imali su uspješne nogometne karijere igrajući za Fenerbahče i Galatasaraj i jedni su od najboljih strijelaca i igrača. Mladi košarkaš Fenerbahčea i nacionalnog tima Turske Emir Preldžić neko je čije vrijeme tek dolazi. 
U nizu poznatih Bošnjaka s naših prostora svakako je i ime Kemala Bajsaka (Baysak), koji je porijeklom iz Trebinja, od porodice Grebo. On je jedan od uspješnih biznismena iz Izmira, vlasnik je prestižnog holdinga "Terbay", bio je gradonačelnik Karšijake, jedne od najvećih općina u Izmiru, koji se odricao vlastite plaće u korist sirotinje. Kemal Bajsak je predsjednik "Tursko-bosanske federacije kulture" i počasni konzul BiH u Izmiru. U grad na Egeju Bajsak je doveo na stotine znanih i neznanih Bosanaca, Bošnjaka, ali i drugih da osjete gostoprimstvo kakvo mogu ponuditi samo "dobri Bosnjani", kako on to sam kaže.
Legendarni bh. košarkaški trener Bogdan Boša Tanjević na Svjetskom prvenstvu 2010. Turskoj je donio senzacionalnu titulu košarkaškog viceprvaka svijeta. Uz državljanstvo BiH i Italije, nakon ovog uspjeha, Tanjević je dobio i treće - tursko državljanstvo. Na pitanje kako se osjeća u Turskoj, jednostavno je odgovario:
- Prelijepo! Kako se mogu osjećati kada lično predsjednik i premijer jedne tako moćne države, Abdulah Gul i Redžep Tajip Erdoan, na kućnu adresu za mene i moju porodicu donesu lične isprave i potvrdu državljanstva. Šta se tu dalje ima reći!

U Turskoj živi 75,6 miliona stanovnika

Broj stanovnika Turske porastao je u 2012. godini u odnosu na prethodnu za 12 promila, te iznosi 75.627.384.
Agencija za statistiku Republike Turske objavila je rezultate "Popisa stanovništva 2012. na temelju adrese i lične karte". Prema ovim rezultatima, u 2011. godini Turska je imala 74.724.269 stanovnika, dok je taj broj u 2012. porastao na 75.627.384, što predstavlja porast za 903.115 stanovnika.
Postotak muškaraca u Turskoj iznosi 50,2, tj. 37.956.168, a žena 49,8 posto, odnosno 37.671.216.
Stopa rasta stanovništva u 2011. godini iznosila je 13,5 promila, dok je u 2012. pala na 12 promila. Stopa stanovnika nastanjenih u urbanim sredinama u 2011. godini iznosila je 76,8 posto, dok je u 2012. godini porasla na 77,3 posto.
Broj stanovnika u Istanbulu zabilježio je porast u odnosu na prošlu godinu za 1,7 posto. U Istanbulu živi 18,3 posto ukupnog stanovništva Turske, te je sa 13.854.740 najmnogoljudniji grad ove zemlje. Nakon Istanbula dolazi Ankara sa 4.965.542 stanovnika, koji čine 6,6 posto ukupne populacije, zatim Izmir sa 5,3 posto tj. 4.005.459 stanovnika. Grad sa najmanje stanovnika je Bayburt, čija populacija iznosi 75.797 stanovnika.
U 2011. populacija srednjih godina u Turskoj činila je 29,7 posto stanovnika, dok je u 2012. porasla na 30,1. Muškaraca srednjih godina u Turskoj ima 29,5 posto, dok je žena 30,6 posto. Broj radno sposobnih stanovnika u dobnom razdoblju od 15 do 64 godine takođe je porastao u 2012. u odnosu na 2011, te sad iznosi 67,6 posto, tj. 51.088.202 stanovnika. Broj stanovnika od nula do 14 godina iznosi 24,9 posto, tj. 18.857.179 osoba, a preko 65 godina 7,5 posto ili 5.682.003 stanovnika.

Izvor: Vijesti.ba/Avaz/AA