Vrijednost 200 milijardi dolara
Smatra se da vrijednost ukupne javne i društvene imovine Srbije na Kosovu iznosi oko 200 milijardi dolara, što je ogromna vrijednost, mada je po Ahtisarijevom planu predviđeno da sva imovina koja se nalazi na Kosovu pripada samo njenim građanima.
Dostupni podaci govore da u ime države, bez preduzeća, Vlada Srbije potražuje po osnovu vlasništva 376 objekata u koje je od 1990. uloženo 1,5 milijardi dolara, piše Blic.rs.
Nepoštovanje neprikosnovenosti svojine je očigledan problem, jer su pravnici saglasni da je vlasništvo izvan svake politike, pa čak i izvan bilo kakvih teritorijalnih promjena. Samo u protekle tri decenije država Srbija je uložila oko 18 milijardi dolara u rafinerije i topionice "Trepče", površinske kopove lignita i građene termoelektrane, škole, bolnice, pošte, železnicu, stambene objekte, puteve...
Smatra se da vrijednost ukupne javne i društvene imovine Srbije na Kosovu iznosi oko 200 milijardi dolara, što je ogromna vrijednost, mada je po Ahtisarijevom planu predviđeno da sva imovina koja se nalazi na Kosovu pripada samo njenim građanima. 
- Zvaničnici na Kosovu su u procesu privatizacije društvenih i javnih firmi izuzimali najbolje i najvrednije delove koji su mogli da se prodaju na tržištu. Posle toga, ono što je ostalo je išlo u likvidaciju i jedino iz te likvidacione mase koja je najčešće bila praktično nikakva, oni koji su uložili kapital u te firme, mogli su formalno da se naplate. Taj „spin of“ način privatizacije je praktično bio razvlašćivanje. Bilo je mnogo situacija kada se znala precizna vlasnička struktura, dakle reč je od akcionarskim društvima, a da je sve opet imovinski uzurpirano, jer su u Prištini takve firme proglašavali društvenim i sve se potom događalo po matrici „spin of“ privatizacija - kaže za Blic Milivoje Miletić, direktor Biroa za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije. 
U vrijeme postojanja SFRJ, prenosi Blic, ulagana su velika sredstva u Kosovo kao "nerazvijeno područje", zatim posredstvom Fonda za razvoj je investirano u razne programe i infrastrukturu, a mnoga preduzeća su direktno i samostalno plasirala svoj kapital u otvaranje fabrika ili pogona.
Jedan od takvih nerešenih vlasničkih odnosa je i Kombinat "Trepča", gdje je najveći problem, prema tvrdnjama zvaničnika Kosova "identifikovanje investitora do 1999 godine". Suštinski, slažu se sagovornici "Blica", Srbija bi morala u svemu tome da ima mnogo aktivniju ulogu.
Ranije se tim bavila nekakva komisija za sukcesiju, pa nekoliko ministarstva, potom je formirana radna grupa, a sada je sve u nadležnosti Kancelarije za Kosovo, zaključuje Blic.