U posljednja dva mjeseca u Moskvi su bili Ivica Dačić, Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić. Ni Mlađan Dinkić nije izbjegao da kao jedan od načina za oporavak srpske ekonomije pomene ruski novac. Čak je i Vuk Jeremić za posljednju ministarsku posjetu izabrao Rusiju. Budući da saradnja Rusije i Srbije u prethodnim godinama nije bila na zavidnom nivou, opravdano se postavlja pitanje zašto srpski političari toliko aktivni kada je riječ o susretima sa ruskim zvaničnicima.
U vrijeme kada se od Srbije očekuje da ispuni neophodne uslove kako bi najkasnije do juna 2013. dobila datum za početak pregovora sa EU, srpski političari kao da se utrkuju ko će ostvariti bolje odnose s Moskvom. Brisel i Evropa kao da su u drugom planu.
Prvi potpredsjednik srpske vlade i ministar odbrane Aleksandar Vučić rekao je juče u Moskvi poslije sastanka s Dmitrijem Rogozinom da Vlada Srbije planira da riješi problem sa preprekama na koje strani investitori, uključujući i ruske, nailaze u Srbiji.
- Bilo je riječi o strateško-političkim pitanjima, unapređenju odbrambene politike obe zemlje i razvoju srpske namenske industrije, plasiranju robe na rusko tržište i zajedničkom izlasku na treća tržišta - rekao je Vučić.
Veće pare od EU
Ekonomska saradnja Rusije i Srbije nije bila na zavidnom nivou. Srbija u Rusiju izvozi tek 5,5 odsto svojih proizvoda, dok u EU izvozi daleko više - 57 odsto. Kada je riječ o bespovratnoj pomoći, od 2000. do danas iz Rusije u našu zemlju nije stigao ni dolar, dok je EU odobrila Srbiji 2,2 milijarde eura.
Profesor Fakulteta političkih nauka Predrag Simić kaže da učestale posjete srpskih zvaničnika Moskvi govore o tome da Srbija u Rusiji traži čvršći oslonac, kako za problem Kosova tako i za finansijske izazove pred kojima je.
- Traži se verovatno neki kredit koji ne bi bio samo ekonomski motivisan već i politički - navodi Simić za “Blicâ€.
Prije dve godine Boris Tadić je tražio od Rusije kredit od milijardu dolara. Međutim, samo je 200 miliona iskorišćeno za popunjavanje rupa u budžetu. Ostatak, koji je trebalo da bude uložen u infrastrukturu, nikada nije povučen. Učestali odlasci u Moskvu mogli bi, tvrdi Simić, da znače da srpska strana pokušava da i preostalih 800 miliona iskoristi za tekuće troškove i tako “preživi†najavljenju “vruću†jesen. Na pitanje šta Rusija ima od eventualnog povoljnog kredita koji bi odobrila Srbiji, Simić objašnjava:
- Srbija bi tako naplatila to što neće u NATO i što će podržavati Rusiju u UN. Vuk Jeremić će kao predsjedavajući GSUN verovatno imati više rezultata u korist Rusije nego Srbije.
Specijalni izvestilac Evropskog parlamenta za Balkan Jelko Kacin navodi za “Blic†da je to gdje će srpski zvaničnici ići srpska unutrašnja stvar.
- Dok su te stranke bile u opoziciji, bile su okrenute Moskvi pa je kontinuitet očekivan. Problem može da nastane kada se, recimo, pokaže da su krediti u Moskvi skuplji od onih na evropskom tržištu - navodi Kacin.
Urednik moskovskog “Komersanta†Genadij Sisojev u posjetama ne vidi ništa loše.
- Ova vlast je pragmatična, pokušava da nadoknadi propuste prethodne jer su u posljednjim godina ekonomski odnosi dvije zemlje na niskom nivou. Prvi konkretan korak koji je Rusija najavila je brža realizacija već dogovorenog kredita, uz mogućnost njegovog povećanja.
O ruskim interesima Sisojev kaže:
- Rusija što je htjela ima u Srbiji. Partnerstvo na projektu “Južni tok†i vodeću ulogu u NIS. Na Balkanu malo šta još može da traži. Uostalom, isti kredit je odobrila i Kipru pa niko ne postavlja pitanje nekih skrivenih interesa - završava on.
