Srbija mora da prihvati realnost Rama: Nema više Kosova i Metohije, postoji Republika Kosovo
Predsjednik Vlade Albanije Edi Rama izjavio je da je Srbija najodogovornija za situaciju u vezi sa dijalogom sa Kosovom jer, kako je rekao, nije spremna da prihvati stvarnost, da „ne postoji više nešto što se zove Kosovo i Metohija, već samo Republika Kosovo“.
„Srbija je najodgovornija za situaciju koju imamo u dijalogu zato što nije spremna da prihvati stvarnost, a realnost se promjenila. Ne postoji više nešto što se zove Kosovo i Metohija, postoji Republika Kosovo“, podvukao je Rama u intervjuu za Euronews Srbija.
Na konstataciju da pet zemalja EU ne priznaje nezavisnost Kosova, albanski premijer je odgovorio da je pet od 27 ipak mali broj i pokazuje da je ogromna većina priznala realnost.
„Ovdje nije riječ o slabosti. već o prihvatanju činjenica da se stvarnost promenila. Baš kao što su svi drugi narodi nekadašnje Jugoslavje pronašli put i postali nezavisni, tako su i Albanci imali pravo na samoopredjeljenje. Naravno, uz dobru saradnju i skladan odnos sa manjinom. Danas Albanci više nisu manjina u Srbiji, Srbi su manjina na Kosovu“, podvukao je Rama.
Upitan da prokomentariše odbijanje Albina Kurtija da primjeni Briselski sporazum, prije svega Zajednicu srpskih opština, Rama je kazao da ne želi da ulazi u raspravu.
„S jedne strane, možete da tvrdite da postoje određeni potezi, ali može se reći da je postojao teror od strane terorističkih grupa koje su dolazile iz Srbije. Ali, imam jedno pravilo kojeg se uvijek držim. Nikada na stranom jeziku ne govorim o opoziciji. Nemojte da tražite da na stranom jeziku govorim stvari koje se odnose na Albina Kurtija i na moju braću i sestre na Kosovu“, istakao je Rama.
On je naglasio da je suština da je Srbija najveća zemlja u regionu i da ima svoju ulogu i istoriju sa kojom mora da se suoči.
„Po mom mišljenju, a to sam rekao i u Beogradu, što se Srbija pre suoči sa stvarnošću da postoji nova realnost biće bolje po samu Srbiju“, rekao je Rama.
Na pitanje zašto je Tirana sklopila sporazum sa Zagrebom i Prištinom, kada su Albanija i Hrvatska članice Natoa, odgovorio je da je to do sada čuo mnogo puta, navodeći da je vojni sporazum Srbije i Hrvatske „mnogo strašniji“.
„To sam čuo već mnogo puta i vaš predsjednik voli da se stalno vraća na tu temu. Provjerite vojni sporazum koji Srbija ima sa Hrvatskom, pa ga uporedite sa ovim. Ako je riječ o tome da neko treba da se plaši, onda je vojni sporazum Srbije i Hrvatske mnogo strašniji“, rekao je Rama.
Upitan šta je cilj njihovog sporazuma, rekao je da ni u jednom dijelu niti obliku ne postoji cilj vezan za Srbiju.
„Ne vrti se sve oko vas. Može biti riječi o drugim stvarima, ali nemojte da mislite da se sve odnosi na vas“, dodao je Rama.
On je naveo da su Albanija i Hrvatska članice Natoa, što i Kosovo želi da postane jednog dana, te da je nemoguće da bilo šta posmatraju odvojeno od Alijanse, odnosno odvojeno od načina na koji Alijansa posmatra svijet.
„To je sporazum o saradnji. Vrlo jednostavno“, dodao je Rama.
Na pitanje zašto, ako Srbija nema razloga da takav dokument doživi kao pretnju, nije prije potpisivanja razgovarao sa Beogradom, uzvratio je da Beograd ili Aleksandar Vučić nikada nije smatrao da treba da razgovara sa njim ili Tiranom kad je sklapao sporazume sa Vladimirom Putinom, Xi Jinpingom ili Iranom, što je, kaže, potpuno u redu.
„To je njegova stvar. Možda smo u Briselu djeca, na Balkanu smo odrasli ljudi i svako radi ono što smatra da treba i to je normalno“, rekao je Rama.
On je ocjenio i da je Srbija „preosjetljiva“ zbog čega taj sporazum doživljava kao prijetnju.
„Sa tom svojom preosjetljivošću morate da se izborite, to nije dobro za vas. Velika ste zemlja, ozbiljna država, u posljednjih deset godina ostvarili ste ogroman napreda, godinama ste vodeća zemlja za strane direktne investicije i ne bi trebalo da budete toliko preosjetljivi, već morate imati više samopouzdanja. Trebalo bi da pustite Kosovo“, rekao je Rama.
Na konstatciju da Srbija ne želi da pusti Kosovo, rekao je da je to „zato što je zemlja još pomalo detinjasta kada je riječ o tom pitanju“.
Upitan da li postoji da se pokrene nova trka u naoružavanju na Zapadnom Balkanu, odgovorio je tako nešto ne postoji.
„Kakva trka u naoružavanju? Tri zemlje su članice Natoa, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija. Kakva trka u naoružavanju, kakav rat? Ratovi pripadaju prošlosti. Moramo da idemo ka budućnosti opsednuti mirom i saradnjom“, rekao je Rama.
Na pitanje šta je najveća prijetnja regionu, odgovorio je da smo to „mi sami“.
„Mislim na našu prošlost. Preosjetljivi smo, ponašamo se ponekad djetinjato i ne shvatamo da se svijet promjenio i da moramo da idemo u korak sa tim promenama“, kazao je albanski premijer.
Govoreći o „Otvorenom Balkanu“, Rama je rekao da je to bila loša ideja samo iz jednog razloga jer su iza nje stajali Aleksandar Vučić i Edi Rama.
„To je bila loša ideja iz samo jednog razloga jer smo iza nje stajali Aleksandar Vučić i ja. Ako izuzmete naša imena i stavite neka druga rekli bi svi da je to odlična ideja. Da je ista ideja došla od nekog drugog bila bi dobra. Zapravo i jeste odlična. Upravo to ćemo jednog dana raditi kada uđemo u EU. Ali, naišla je na otpor i to je u redu. Mislim da je ta inicijativa odigrala svoju ulogu, bila korisna i pokrenula stvari napred“, objasnio je Rama.
Upitan za aktuelnu geopolitičku situaciju rekao je da je činjenica da se ulazi u dug period nestabilnosti.
„Vjerujem da posebno u Evropi pokušavaju da u okolnost pretvore u priliku da vojnu industriju pretvore u nešto što će doprineti ekonomskom rastu i privrendom razvoju“, dodao je Rama.
On je istakao da nije lako u ovo vrijeme biti mala država.
„Albanija zbog svoje istorije je u nešto komformnijoj poziciji. Nemamo nikakve odnose, osim diplomatskih, sa Rusijom. Od 1960. nismo imali nijednu posjetu na visokom nivou Moskvi, niti smo ugostili visokog ruskog zvaničnika. Sa Kinom je situacija nešto drugačija, ali ni sa njom odnosi nisu mnogo širi“, objasnio je Rama.
On je kazao da su Albanci „zapadnjački talibani“ koji idu samo u jednom smjeru.
Izrazio je uvjerenje da demokratije u cjelini prolaze kroz izazovni period, i da su potpuno izložene neprijatelju iznutra.
Prema njegovim riječima najveći neprijatelj iznutra su društvene mreže koje, kaže, imaju sposobnost da na građane utiču negativno.
„Društvene mreže postale su sredstvo koje našim neprijateljima omogućavaju da naše nezaodvoljstvo pretvore u miješanje u unutrašnje stvari. To je ono što situaciju čini složenom“, podvukao je Rama dodajući da su demokratske zemlje pomješale slobodu govora i slobodu dosega.
Rama je izrazio uvjerenje da se Zapadni Balkan uprkos svoj zbrci drži dobro.
„Ako pogledmao gdje smo bili prije nekoliko godina danas smo u boljoj situaciji. Mogli bi mnogo više da uradimo zajedno. Mislim da je Evropi potreban Zapadni Balkan koliko je i nama Evropa. Čak i više jer smo mi dio slagalice koja nedostaje evropskom mozaiku. Evropa teško može da funkcioniše ako nas ostavi van stola gdje se donose odluke“, podvukao je albanski premijer.
On je ukazao da trenutno sedam zemalja aktivno pregovara sa EU – Albanija, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonije, Bosna i Hercegovina, Moldavija i Ukrajina, i da bi trebalo da sjede za istim stolom.
„A onda se nadam da će im se pridružiti Kosovo”, dodao je Rama.
Istakao je da je potrebno da već sada te zemlje sjede za istim stolom za članicama, kao jedna porodica.
„U svako porodici imate bake i deke, a to su Njemačka i Francuska, tetke, teče, strine i stričeve, a to su Italija i ostale članice, a onda i djeca, što smo mi. Ako se ostave djeca van stola postoji opasnost da skrenu s puta. Ursula von der Layen je sjajna majka koaj svoju djecu ne ispušta iz vida“, rekao je Rama.
Govoreći o odnosu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem rekao je da je važno da znaju šta su crvene linije oko kojih se ne slažu.
„Za nas je Kosovo nesavisna država i smatramo da je kao takvu treba priznati. Srbija ima suprotan stav. Ali to ne bi smelo da nas sprečava da pronađemo ono oko čega možemo da sarađujemo. Kroz saradnju biće lakše i da se to pitanje riješi”, uveren je Rama.
On je istakao da je bitno da postoji komunikacija u kojoj svako može da kaže šta misli, jer samo takvi odnosi mogu da izdrže test vremena.
Rama je kazao i da je, iako Albanija nema odnose sa Rusijom i da nema nikakve sumnje da je Moskva agresor, a Ukrajina žrtva, uvijek govorio da je glupone razgovarati sa Rusijom.
„Dijalog mora postojati, jer dijalog govori o tome ko ste vi”, podvukao je Rama.
Na konstataciju da pet zemalja EU ne priznaje nezavisnost Kosova, albanski premijer je odgovorio da je pet od 27 ipak mali broj i pokazuje da je ogromna većina priznala realnost.
„Ovdje nije riječ o slabosti. već o prihvatanju činjenica da se stvarnost promenila. Baš kao što su svi drugi narodi nekadašnje Jugoslavje pronašli put i postali nezavisni, tako su i Albanci imali pravo na samoopredjeljenje. Naravno, uz dobru saradnju i skladan odnos sa manjinom. Danas Albanci više nisu manjina u Srbiji, Srbi su manjina na Kosovu“, podvukao je Rama.
Upitan da prokomentariše odbijanje Albina Kurtija da primjeni Briselski sporazum, prije svega Zajednicu srpskih opština, Rama je kazao da ne želi da ulazi u raspravu.
„S jedne strane, možete da tvrdite da postoje određeni potezi, ali može se reći da je postojao teror od strane terorističkih grupa koje su dolazile iz Srbije. Ali, imam jedno pravilo kojeg se uvijek držim. Nikada na stranom jeziku ne govorim o opoziciji. Nemojte da tražite da na stranom jeziku govorim stvari koje se odnose na Albina Kurtija i na moju braću i sestre na Kosovu“, istakao je Rama.
On je naglasio da je suština da je Srbija najveća zemlja u regionu i da ima svoju ulogu i istoriju sa kojom mora da se suoči.
„Po mom mišljenju, a to sam rekao i u Beogradu, što se Srbija pre suoči sa stvarnošću da postoji nova realnost biće bolje po samu Srbiju“, rekao je Rama.
Na pitanje zašto je Tirana sklopila sporazum sa Zagrebom i Prištinom, kada su Albanija i Hrvatska članice Natoa, odgovorio je da je to do sada čuo mnogo puta, navodeći da je vojni sporazum Srbije i Hrvatske „mnogo strašniji“.
„To sam čuo već mnogo puta i vaš predsjednik voli da se stalno vraća na tu temu. Provjerite vojni sporazum koji Srbija ima sa Hrvatskom, pa ga uporedite sa ovim. Ako je riječ o tome da neko treba da se plaši, onda je vojni sporazum Srbije i Hrvatske mnogo strašniji“, rekao je Rama.
Upitan šta je cilj njihovog sporazuma, rekao je da ni u jednom dijelu niti obliku ne postoji cilj vezan za Srbiju.
„Ne vrti se sve oko vas. Može biti riječi o drugim stvarima, ali nemojte da mislite da se sve odnosi na vas“, dodao je Rama.
On je naveo da su Albanija i Hrvatska članice Natoa, što i Kosovo želi da postane jednog dana, te da je nemoguće da bilo šta posmatraju odvojeno od Alijanse, odnosno odvojeno od načina na koji Alijansa posmatra svijet.
„To je sporazum o saradnji. Vrlo jednostavno“, dodao je Rama.
Na pitanje zašto, ako Srbija nema razloga da takav dokument doživi kao pretnju, nije prije potpisivanja razgovarao sa Beogradom, uzvratio je da Beograd ili Aleksandar Vučić nikada nije smatrao da treba da razgovara sa njim ili Tiranom kad je sklapao sporazume sa Vladimirom Putinom, Xi Jinpingom ili Iranom, što je, kaže, potpuno u redu.
„To je njegova stvar. Možda smo u Briselu djeca, na Balkanu smo odrasli ljudi i svako radi ono što smatra da treba i to je normalno“, rekao je Rama.
On je ocjenio i da je Srbija „preosjetljiva“ zbog čega taj sporazum doživljava kao prijetnju.
„Sa tom svojom preosjetljivošću morate da se izborite, to nije dobro za vas. Velika ste zemlja, ozbiljna država, u posljednjih deset godina ostvarili ste ogroman napreda, godinama ste vodeća zemlja za strane direktne investicije i ne bi trebalo da budete toliko preosjetljivi, već morate imati više samopouzdanja. Trebalo bi da pustite Kosovo“, rekao je Rama.
Na konstatciju da Srbija ne želi da pusti Kosovo, rekao je da je to „zato što je zemlja još pomalo detinjasta kada je riječ o tom pitanju“.
Upitan da li postoji da se pokrene nova trka u naoružavanju na Zapadnom Balkanu, odgovorio je tako nešto ne postoji.
„Kakva trka u naoružavanju? Tri zemlje su članice Natoa, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija. Kakva trka u naoružavanju, kakav rat? Ratovi pripadaju prošlosti. Moramo da idemo ka budućnosti opsednuti mirom i saradnjom“, rekao je Rama.
Na pitanje šta je najveća prijetnja regionu, odgovorio je da smo to „mi sami“.
„Mislim na našu prošlost. Preosjetljivi smo, ponašamo se ponekad djetinjato i ne shvatamo da se svijet promjenio i da moramo da idemo u korak sa tim promenama“, kazao je albanski premijer.
Govoreći o „Otvorenom Balkanu“, Rama je rekao da je to bila loša ideja samo iz jednog razloga jer su iza nje stajali Aleksandar Vučić i Edi Rama.
„To je bila loša ideja iz samo jednog razloga jer smo iza nje stajali Aleksandar Vučić i ja. Ako izuzmete naša imena i stavite neka druga rekli bi svi da je to odlična ideja. Da je ista ideja došla od nekog drugog bila bi dobra. Zapravo i jeste odlična. Upravo to ćemo jednog dana raditi kada uđemo u EU. Ali, naišla je na otpor i to je u redu. Mislim da je ta inicijativa odigrala svoju ulogu, bila korisna i pokrenula stvari napred“, objasnio je Rama.
Upitan za aktuelnu geopolitičku situaciju rekao je da je činjenica da se ulazi u dug period nestabilnosti.
„Vjerujem da posebno u Evropi pokušavaju da u okolnost pretvore u priliku da vojnu industriju pretvore u nešto što će doprineti ekonomskom rastu i privrendom razvoju“, dodao je Rama.
On je istakao da nije lako u ovo vrijeme biti mala država.
„Albanija zbog svoje istorije je u nešto komformnijoj poziciji. Nemamo nikakve odnose, osim diplomatskih, sa Rusijom. Od 1960. nismo imali nijednu posjetu na visokom nivou Moskvi, niti smo ugostili visokog ruskog zvaničnika. Sa Kinom je situacija nešto drugačija, ali ni sa njom odnosi nisu mnogo širi“, objasnio je Rama.
On je kazao da su Albanci „zapadnjački talibani“ koji idu samo u jednom smjeru.
Izrazio je uvjerenje da demokratije u cjelini prolaze kroz izazovni period, i da su potpuno izložene neprijatelju iznutra.
Prema njegovim riječima najveći neprijatelj iznutra su društvene mreže koje, kaže, imaju sposobnost da na građane utiču negativno.
„Društvene mreže postale su sredstvo koje našim neprijateljima omogućavaju da naše nezaodvoljstvo pretvore u miješanje u unutrašnje stvari. To je ono što situaciju čini složenom“, podvukao je Rama dodajući da su demokratske zemlje pomješale slobodu govora i slobodu dosega.
Rama je izrazio uvjerenje da se Zapadni Balkan uprkos svoj zbrci drži dobro.
„Ako pogledmao gdje smo bili prije nekoliko godina danas smo u boljoj situaciji. Mogli bi mnogo više da uradimo zajedno. Mislim da je Evropi potreban Zapadni Balkan koliko je i nama Evropa. Čak i više jer smo mi dio slagalice koja nedostaje evropskom mozaiku. Evropa teško može da funkcioniše ako nas ostavi van stola gdje se donose odluke“, podvukao je albanski premijer.
On je ukazao da trenutno sedam zemalja aktivno pregovara sa EU – Albanija, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonije, Bosna i Hercegovina, Moldavija i Ukrajina, i da bi trebalo da sjede za istim stolom.
„A onda se nadam da će im se pridružiti Kosovo”, dodao je Rama.
Istakao je da je potrebno da već sada te zemlje sjede za istim stolom za članicama, kao jedna porodica.
„U svako porodici imate bake i deke, a to su Njemačka i Francuska, tetke, teče, strine i stričeve, a to su Italija i ostale članice, a onda i djeca, što smo mi. Ako se ostave djeca van stola postoji opasnost da skrenu s puta. Ursula von der Layen je sjajna majka koaj svoju djecu ne ispušta iz vida“, rekao je Rama.
Govoreći o odnosu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem rekao je da je važno da znaju šta su crvene linije oko kojih se ne slažu.
„Za nas je Kosovo nesavisna država i smatramo da je kao takvu treba priznati. Srbija ima suprotan stav. Ali to ne bi smelo da nas sprečava da pronađemo ono oko čega možemo da sarađujemo. Kroz saradnju biće lakše i da se to pitanje riješi”, uveren je Rama.
On je istakao da je bitno da postoji komunikacija u kojoj svako može da kaže šta misli, jer samo takvi odnosi mogu da izdrže test vremena.
Rama je kazao i da je, iako Albanija nema odnose sa Rusijom i da nema nikakve sumnje da je Moskva agresor, a Ukrajina žrtva, uvijek govorio da je glupone razgovarati sa Rusijom.
„Dijalog mora postojati, jer dijalog govori o tome ko ste vi”, podvukao je Rama.
