Politički motivi bez utemeljenja Koliko je Šengen nedostižan za Zapadni Balkan?

Dok proces pridruživanja Evropskoj uniji stagnira, zvanični Beograd iznio je optimističan prijedlog o hitnom otvaranju Šengenskog prostora za države Zapadnog Balkana već ovog ljeta. Ipak, analitičari i regionalni zvaničnici upozoravaju da je ovaj scenario pravno, tehnički i politički potpuno nerealističan.

Šta predlaže Beograd, a šta kaže struka?

Srpski šef diplomatije Marko Đurić i ministar evropskih integracija Nemanja Starović pozvali su EU da otključa Šengen za region, tvrdeći da bi to donijelo 50 milijardi eura nove ekonomske aktivnosti, a da pritom ne bi ugrozilo bezbjednost. Iz Evropske komisije za sada nema odgovora na ovaj prijedlog.

S druge strane, Bojana Zorić iz Instituta EU za bezbjednosne studije (ISS) ocjenjuje ove izjave kao čisto politički motivisane:

"Iako može zvučati politički privlačno, regija je i dalje pravno, tehnički i politički daleko od punopravnog članstva u Schengenu. Za zemlje kandidatkinje ulazak u Šengen prije članstva u EU bio bi vrlo neuobičajen i politički teško ostvariv."

Zorić dodaje da bi države članice EU prerano proširenje vidjele kao sigurnosni rizik, s obzirom na probleme sa neregularnim migracijama, organizovanim kriminalom i korupcijom.

Lekcije iz susjedstva: Hrvatska, Rumunija i Bugarska čekale godinama

Nasuprot optimizmu Srbije, iskustva susjednih zemalja koje su već članice EU pokazuju da je proces izuzetno spor:

- Hrvatska je na ulazak u Šengen čekala 10 godina od ulaska u EU.

- Bugarska i Rumunija su u EU ušle 2007. godine, a dio šengenske zone postale su tek 2025. godine (skoro dvije decenije čekanja).

Bivša hrvatska ministarka spoljnih poslova Vesna Pusić ističe da je ulazak u EU glavni projekat, a da Šengen dolazi tek kasnije. "Ne vidim kako bi bilo moguće ući u Šengen prije, čak niti istovremeno, a kamoli prije nego što će se ući u EU", jasna je Pusić.

Reakcije iz regiona: Crna Gora protiv prečica

Iz Podgorice poručuju da podržavaju regionalnu saradnju, ali napominju da nisu bili konsultovani o ovoj inicijativi Beograda. Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore naglašavaju da fokus države ostaje na punopravnom članstvu u EU do 2028. godine, bez prečica i na osnovu sopstvenih zasluga.

Iz Sarajeva, Prištine, Skoplja i Tirane za sada nema zvaničnih odgovora na upite o prijedlogu Srbije.

Gdje škripi na Zapadnom Balkanu? (Izvještaj EK za 2025.)

Nijedna država u regiji trenutno nije spremna za Šengen, a Evropska komisija u svojim izvještajima mapira ključne nedostatke:

- Bosna i Hercegovina: Hitno mora poboljšati upravljanje granicama. Graničnoj policiji BiH i dalje nedostaje osoblja (četvrtina radnih mjesta nije popunjena), a vizna politika nije usklađena sa EU.

- Srbija: Bilježi usporavanje reformi. EU zahtijeva strože provjere državljana trećih zemalja i upozorava da dodjeljivanje srpskog državljanstva građanima Rusije (koji time dobijaju pravo bezviznog putovanja u EU) predstavlja bezbjednosni rizik za Uniju.

- Crna Gora: Mora ukinuti bezvizni režim sa zemljama koje su na "crnoj listi" EU.

- Kosovo: Vizna politika nije usklađena sa EU, a traži se i nastavak borbe protiv neosnovanih zahtjeva za azil.

- Sjeverna Makedonija i Albanija: Bilježe djelomičnu usklađenost, ali su i dalje daleko od šengenskih standarda.

Šta je zapravo Šengen?

Šengenski prostor danas obuhvata 29 država (25 članica EU i 4 članice EFTA-e) i omogućava slobodno kretanje za više od 450 miliona ljudi. Ulazak u ovaj prostor zahtijeva apsolutnu usklađenost u oblastima upravljanja spoljnim granicama, vizne politike, bezbjednosnih provjera i policijske saradnje. Državljani Zapadnog Balkana trenutno imaju pravo na bezvizni boravak u Šengenu, ali isključivo do 90 dana u periodu od 180 dana.