Izvještaj Privredne komore Albanija glavni izvozni partner Kosova
Albanija je glavni izvozni partner Kosova sa 17 odsto ukupnog izvoza, dok su što se tiče uvoza deset najvećih partnera iz kojih se Kosovo uglavnom snabdjeva Njemačka, Turska, Albanija, Srbija, Kina, Italija, Grčka, Sjeverna Makedonija i Austrija, pokazuje najnoviji izveštaj Privredne komore Kosova.
U izvještaju o spoljnoj trgovini za 2025. godinu predstavljeni su glavni trgovinski partneri Kosova u izvozu i uvozu.
Prema podacima, Kosovo nastavlja da ostvaruje najveću trgovinsku razmjenu sa zemljama Evropske unije i regiona. U izvozu se među glavnim destinacijama nalaze Albanija, Sjeverna Makedonija, Njemačka, Švicarska i Italija.
Privredna komora Kosova objavila je izvještaj „Statistika spoljne trgovine Kosova – trgovinski odnosi po državama, Top 10 zemalja izvoza i uvoza 2025“, koji sadrži detaljne podatke o izvozu, uvozu i glavnim trgovinskim partnerima Kosova tokom perioda januar–decembar 2025. godine, prenosi Gazeta express.
Izvoz u blagom padu
Prema izvještaju, izvoz Kosova tokom 2025. godine dostigao je vrijednost od 942,1 milion eura, što predstavlja blagi pad od oko 0,2 posto u poređenju sa 2024. godinom, kada je izvoz iznosio 944,3 miliona eura.
S druge strane, uvoz je nastavio rast i dostigao 7 milijardi i 48 miliona eura, odnosno 11,3 odsto više nego godinu ranije. Kao rezultat ove dinamike, trgovinski deficit produbljen je na više od 6,1 milijardu eura, uz rast od 13,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
U izvještaju se naglašava da je pokrivenost uvoza izvozom pala na 13,4 posto, sa 14,9 posto koliko je iznosila godinu ranije, što odražava brži rast uvoza u odnosu na izvoz.
Što se tiče trgovinskih partnera, struktura izvoza pokazuje da Albanija ostaje glavni partner Kosova sa 17 odsto ukupnog izvoza. Slede Sjeverna Makedonije sa 14,7, Njemačka sa 11,4, Švicarska sa 10,5, Srbija sa 6,5 i Crna Gora sa šest odsto. Među važnim izvoznim partnerima nalaze se i Turska sa 3,5 odsto, Italija sa 3,1, Holandija sa tri i SAD sa 2,6 odsto.
Generalno, među deset zemalja izvoza Kosova tokom 2025. godine čine: Albanija, Sjeverna Makedonija, Njemačka, Švicarska, Italija, Turska, Srbija, Crna Gora, SAD i Austrija.
Izvještaj pokazuje da zemlje Cefte i dalje ostaju glavno tržište za kosovski izvoz, sa 431,5 miliona eura ili 45,8 odsto ukupnog izvoza. Izvoz prema Evropskoj uniji dostigao je 316,2 miliona eura, što čini 33,6 odsto ukupnog izvoza.
Izvoz prema Švicarskoj dostigao je 99,4 miliona eura, u Tursku 33,2 miliona eura, a prema SAD 24,4 miliona eura.
U strukturi izvoza dominiraju osnovni metali i proizvodi od njih sa 22,2 odsto, zatim prerađena hrana, pića i duvan sa 12,4, plastika i guma sa 12,1, razni proizvedeni artikli, uglavnom namještaj, kreveti i dušeci, sa 10,3 odsto, kao i mineralni proizvodi sa 9,5 odsto. Tekstil i tekstilni proizvodi čine 6,6 odsto izvoza, dok ostale kategorije predstavljaju oko 26,9 odsto.
Izvještaj primjećuje da struktura izvoza ostaje uglavnom koncentrisana na proizvode niske prerade, što ukazuje na potrebu za povećanjem dodatne vrijednosti i diversifikacijom proizvodne baze Kosova.
Što se tiče uvoza, među deset zemalja iz kojih se Kosovo uglavnom snabdjeva su: Njemačka, Turska, Albanija, Srbija, Kina, Italija, Grčka, Sjeverna Makedonija i Austrija. Ove države predstavljaju glavne izvore robe koja ulazi na kosovsko tržište i dominiraju strukturom uvoza.
Struktura uvoza Kosova tokom ovog perioda jasno pokazuje visoku zavisnost od industrijskih i energetskih proizvoda. Mineralna goriva i naftni proizvodi čine 12,3 odsto ukupnog uvoza u 2025. godini, ostajući najveća uvozna kategorija. Ova kategorija ima značajan uticaj na trgovinski bilans i direktno utiče na rast deficita, jer međunarodne cijene energije imaju veliki uticaj na ukupnu vrednost uvoza.
Takođe, transportna sredstva čine 12,3 odsto uvoza, što pokazuje kontinuiranu potražnju za vozilima i transportnom opremom na domaćem tržištu. Mašine i mehanička oprema predstavljaju oko 7,7 odsto uvoza, dok električne mašine čine oko 4,5 odsto. Ovi podaci pokazuju da je veliki dio uvoza povezan sa potrebama za razvojem infrastrukture i industrije, ali i sa visokom zavisnošću od strane tehnologije.
U strukturi uvoza poseban značaj imaju i sirovo gvožđe i čelik sa 4,7 odsto, plastika i proizvodi od nje sa 4,6 odsto, kao i farmaceutski i prehrambeni proizvodi koji imaju stabilan udio u ukupnom uvozu. Generalno, samo nekoliko glavnih kategorija čini više od polovine ukupnog uvoza, što ukazuje na visoku koncentraciju u određenim tržišnim strukturama.
Na strani izvoza, struktura je ograničenija i koncentrisana na nekoliko glavnih sektora. Plastika i proizvodi od nje čine 12,3 odsto ukupnog izvoza u 2025. godini, ostajući glavni izvozni proizvod Kosova. Ovaj sektor pokazuje stabilnost i kontinuirani rast tokom godina, postajući jedan od glavnih stubova izvoza.
Poslije plastike, proizvodi od sirovog gvožđa i čelika zauzimaju 10,7 odsto izvoza, što odražava razvoj prerađivačke metalne industrije u zemlji. Namještaj, dušeci i rasvetna oprema čine 9,8 odsto izvoza, iako je ovaj sektor zabilježio pad u odnosu na prethodne godine. Pića i alkohol predstavljaju 7,4 odsto izvoza i bilježe kontinuirani rast, postajući sve važniji sektor za kosovski izvoz.
Mineralna goriva čine 6,4 odsto izvoza, iako sa značajnim oscilacijama tokom godina, dok aluminijum i proizvodi od njega zauzimaju oko 5,1 odsto. Ove kategorije zajedno čine najveći dio izvoza, pokazujući koncentrisanu i nedovoljno diversifikovanu strukturu.
Izvještaj naglašava da ekonomija Kosova i dalje zavisi od uvoza industrijskih, energetskih i prehrambenih proizvoda, dok izvoz ostaje koncentrisan u ograničenom broju sektora. Ovakva struktura pokazuje nedostatak ekonomske diversifikacije i potrebu za povećanjem domaćih proizvodnih kapaciteta.
U tom kontekstu identifikovano je nekoliko sektora sa visokim potencijalom za razvoj i zamjenu uvoza. Energetski sektor i goriva predstavljaju jednu od najvažnijih oblasti, imajući u vidu veliku zavisnost od uvoza energije. Kosovo ima značajan potencijal u prirodnim resursima, posebno u lignitu i obnovljivim izvorima energije poput sunca i vjetra, koji mogu doprineti smanjenju zavisnosti od uvoza.
Industrija plastike takođe predstavlja sektor sa velikim razvojnim potencijalom, jer se trenutno značajan dio plastičnih proizvoda uvozi, dok istovremeno postoji rastuća domaća proizvodna baza. Proširenje ovog sektora moglo bi doprineti zamjeni uvoza i povećanju izvoza, posebno u ambalaži i građevinarstvu.
Poljoprivreda i prehrambena industrija predstavljaju još jedan sektor sa velikim potencijalom. Kosovo nastavlja da uvozi velike količine prehrambenih proizvoda, dok istovremeno ima veliki potencijal za povećanje domaće proizvodnje. Investicije u poljoprivredu, stočarstvo i preradu hrane mogle bi značajno smanjiti uvoz mesa, mliječnih proizvoda i prerađene hrane.
Konkurentan sektor usluga
U sektoru metala i građevinarstva postoji mogućnost iskorišćavanja domaćih mineralnih resursa, poput olova, cinka i feronikla. To bi omogućilo razvoj prerađivačke industrije i smanjenje uvoza čelika i građevinskog materijala.
Industrija drveta i namještaja takođe ostaje sektor sa visokim izvoznim potencijalom i mogućnošću zamjene uvoza, oslanjajući se na šumske resurse i postojeću tradiciju prerade drveta. Ovaj sektor već pokazuje kontinuirani rast izvoza, posebno na tržištima EU.
Sektor usluga, posebno informaciona tehnologija i BPO usluge, predstavlja jednu od najkonkurentnijih oblasti kosovske ekonomije, zasnovanu na mladom ljudskom kapitalu, poznavanju stranih jezika i niskim troškovima rada.
Izvještaj takođe naglašava potrebu za institucionalnim mjerama koje bi podržale ekonomsku transformaciju, uključujući podsticanje investicija u prerađivačke tehnologije, razvoj industrijske infrastrukture i stvaranje tehnoloških i industrijskih parkova. Takođe se ističe značaj razvoja ljudskog kapitala kroz obrazovanje i stručne obuke usmerene ka tržištu rada.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta Express
Prema podacima, Kosovo nastavlja da ostvaruje najveću trgovinsku razmjenu sa zemljama Evropske unije i regiona. U izvozu se među glavnim destinacijama nalaze Albanija, Sjeverna Makedonija, Njemačka, Švicarska i Italija.
Privredna komora Kosova objavila je izvještaj „Statistika spoljne trgovine Kosova – trgovinski odnosi po državama, Top 10 zemalja izvoza i uvoza 2025“, koji sadrži detaljne podatke o izvozu, uvozu i glavnim trgovinskim partnerima Kosova tokom perioda januar–decembar 2025. godine, prenosi Gazeta express.
Izvoz u blagom padu
Prema izvještaju, izvoz Kosova tokom 2025. godine dostigao je vrijednost od 942,1 milion eura, što predstavlja blagi pad od oko 0,2 posto u poređenju sa 2024. godinom, kada je izvoz iznosio 944,3 miliona eura.
S druge strane, uvoz je nastavio rast i dostigao 7 milijardi i 48 miliona eura, odnosno 11,3 odsto više nego godinu ranije. Kao rezultat ove dinamike, trgovinski deficit produbljen je na više od 6,1 milijardu eura, uz rast od 13,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
U izvještaju se naglašava da je pokrivenost uvoza izvozom pala na 13,4 posto, sa 14,9 posto koliko je iznosila godinu ranije, što odražava brži rast uvoza u odnosu na izvoz.
Što se tiče trgovinskih partnera, struktura izvoza pokazuje da Albanija ostaje glavni partner Kosova sa 17 odsto ukupnog izvoza. Slede Sjeverna Makedonije sa 14,7, Njemačka sa 11,4, Švicarska sa 10,5, Srbija sa 6,5 i Crna Gora sa šest odsto. Među važnim izvoznim partnerima nalaze se i Turska sa 3,5 odsto, Italija sa 3,1, Holandija sa tri i SAD sa 2,6 odsto.
Generalno, među deset zemalja izvoza Kosova tokom 2025. godine čine: Albanija, Sjeverna Makedonija, Njemačka, Švicarska, Italija, Turska, Srbija, Crna Gora, SAD i Austrija.
Izvještaj pokazuje da zemlje Cefte i dalje ostaju glavno tržište za kosovski izvoz, sa 431,5 miliona eura ili 45,8 odsto ukupnog izvoza. Izvoz prema Evropskoj uniji dostigao je 316,2 miliona eura, što čini 33,6 odsto ukupnog izvoza.
Izvoz prema Švicarskoj dostigao je 99,4 miliona eura, u Tursku 33,2 miliona eura, a prema SAD 24,4 miliona eura.
U strukturi izvoza dominiraju osnovni metali i proizvodi od njih sa 22,2 odsto, zatim prerađena hrana, pića i duvan sa 12,4, plastika i guma sa 12,1, razni proizvedeni artikli, uglavnom namještaj, kreveti i dušeci, sa 10,3 odsto, kao i mineralni proizvodi sa 9,5 odsto. Tekstil i tekstilni proizvodi čine 6,6 odsto izvoza, dok ostale kategorije predstavljaju oko 26,9 odsto.
Izvještaj primjećuje da struktura izvoza ostaje uglavnom koncentrisana na proizvode niske prerade, što ukazuje na potrebu za povećanjem dodatne vrijednosti i diversifikacijom proizvodne baze Kosova.
Što se tiče uvoza, među deset zemalja iz kojih se Kosovo uglavnom snabdjeva su: Njemačka, Turska, Albanija, Srbija, Kina, Italija, Grčka, Sjeverna Makedonija i Austrija. Ove države predstavljaju glavne izvore robe koja ulazi na kosovsko tržište i dominiraju strukturom uvoza.
Struktura uvoza Kosova tokom ovog perioda jasno pokazuje visoku zavisnost od industrijskih i energetskih proizvoda. Mineralna goriva i naftni proizvodi čine 12,3 odsto ukupnog uvoza u 2025. godini, ostajući najveća uvozna kategorija. Ova kategorija ima značajan uticaj na trgovinski bilans i direktno utiče na rast deficita, jer međunarodne cijene energije imaju veliki uticaj na ukupnu vrednost uvoza.
Takođe, transportna sredstva čine 12,3 odsto uvoza, što pokazuje kontinuiranu potražnju za vozilima i transportnom opremom na domaćem tržištu. Mašine i mehanička oprema predstavljaju oko 7,7 odsto uvoza, dok električne mašine čine oko 4,5 odsto. Ovi podaci pokazuju da je veliki dio uvoza povezan sa potrebama za razvojem infrastrukture i industrije, ali i sa visokom zavisnošću od strane tehnologije.
U strukturi uvoza poseban značaj imaju i sirovo gvožđe i čelik sa 4,7 odsto, plastika i proizvodi od nje sa 4,6 odsto, kao i farmaceutski i prehrambeni proizvodi koji imaju stabilan udio u ukupnom uvozu. Generalno, samo nekoliko glavnih kategorija čini više od polovine ukupnog uvoza, što ukazuje na visoku koncentraciju u određenim tržišnim strukturama.
Na strani izvoza, struktura je ograničenija i koncentrisana na nekoliko glavnih sektora. Plastika i proizvodi od nje čine 12,3 odsto ukupnog izvoza u 2025. godini, ostajući glavni izvozni proizvod Kosova. Ovaj sektor pokazuje stabilnost i kontinuirani rast tokom godina, postajući jedan od glavnih stubova izvoza.
Poslije plastike, proizvodi od sirovog gvožđa i čelika zauzimaju 10,7 odsto izvoza, što odražava razvoj prerađivačke metalne industrije u zemlji. Namještaj, dušeci i rasvetna oprema čine 9,8 odsto izvoza, iako je ovaj sektor zabilježio pad u odnosu na prethodne godine. Pića i alkohol predstavljaju 7,4 odsto izvoza i bilježe kontinuirani rast, postajući sve važniji sektor za kosovski izvoz.
Mineralna goriva čine 6,4 odsto izvoza, iako sa značajnim oscilacijama tokom godina, dok aluminijum i proizvodi od njega zauzimaju oko 5,1 odsto. Ove kategorije zajedno čine najveći dio izvoza, pokazujući koncentrisanu i nedovoljno diversifikovanu strukturu.
Izvještaj naglašava da ekonomija Kosova i dalje zavisi od uvoza industrijskih, energetskih i prehrambenih proizvoda, dok izvoz ostaje koncentrisan u ograničenom broju sektora. Ovakva struktura pokazuje nedostatak ekonomske diversifikacije i potrebu za povećanjem domaćih proizvodnih kapaciteta.
U tom kontekstu identifikovano je nekoliko sektora sa visokim potencijalom za razvoj i zamjenu uvoza. Energetski sektor i goriva predstavljaju jednu od najvažnijih oblasti, imajući u vidu veliku zavisnost od uvoza energije. Kosovo ima značajan potencijal u prirodnim resursima, posebno u lignitu i obnovljivim izvorima energije poput sunca i vjetra, koji mogu doprineti smanjenju zavisnosti od uvoza.
Industrija plastike takođe predstavlja sektor sa velikim razvojnim potencijalom, jer se trenutno značajan dio plastičnih proizvoda uvozi, dok istovremeno postoji rastuća domaća proizvodna baza. Proširenje ovog sektora moglo bi doprineti zamjeni uvoza i povećanju izvoza, posebno u ambalaži i građevinarstvu.
Poljoprivreda i prehrambena industrija predstavljaju još jedan sektor sa velikim potencijalom. Kosovo nastavlja da uvozi velike količine prehrambenih proizvoda, dok istovremeno ima veliki potencijal za povećanje domaće proizvodnje. Investicije u poljoprivredu, stočarstvo i preradu hrane mogle bi značajno smanjiti uvoz mesa, mliječnih proizvoda i prerađene hrane.
Konkurentan sektor usluga
U sektoru metala i građevinarstva postoji mogućnost iskorišćavanja domaćih mineralnih resursa, poput olova, cinka i feronikla. To bi omogućilo razvoj prerađivačke industrije i smanjenje uvoza čelika i građevinskog materijala.
Industrija drveta i namještaja takođe ostaje sektor sa visokim izvoznim potencijalom i mogućnošću zamjene uvoza, oslanjajući se na šumske resurse i postojeću tradiciju prerade drveta. Ovaj sektor već pokazuje kontinuirani rast izvoza, posebno na tržištima EU.
Sektor usluga, posebno informaciona tehnologija i BPO usluge, predstavlja jednu od najkonkurentnijih oblasti kosovske ekonomije, zasnovanu na mladom ljudskom kapitalu, poznavanju stranih jezika i niskim troškovima rada.
Izvještaj takođe naglašava potrebu za institucionalnim mjerama koje bi podržale ekonomsku transformaciju, uključujući podsticanje investicija u prerađivačke tehnologije, razvoj industrijske infrastrukture i stvaranje tehnoloških i industrijskih parkova. Takođe se ističe značaj razvoja ljudskog kapitala kroz obrazovanje i stručne obuke usmerene ka tržištu rada.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta Express
