"Platforma za balkanski mir" Qupi: Kosovo i BiH ključni izazovi za Tursku
Analitičar iz Tirane Frrok Qupi izjavio je da inicijativa Turske „Platforma za balkanski mir“ predstavlja pokušaj Ankare da učvrsti svoj položaj na Zapadnom Balkanu, a da su sem ključnog izazova za region - normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, tu i političke turbulencije unutar Bosne i Hercegovine, ali i zategnuti odnosi na relaciji između Sarajeva i Zagreba.
„Imam utisak da će to pokrenuti debatu šta će ova zemlja učiniti da uspostavi mir, na primer, između Beograda i Prištine? To je danas najvrelije pitanje na Balkanu. Hoće li se Turska možda svrstati na stranu Beograda kao saveznika Rusije zato što je Turska gotovo saveznik Rusije, ili će se svrstati na stranu Kosova, u koje je uložila velike količine novca i gde je gotovo u potpunosti muslimansko stanovništvo“, izjavio je Qupi za Kosovo onlajn.
Naglašava da je pred Turskom veliki izazov i kako riješiti političke turbulencije unutar Bosne i Hercegovine, na relaciji između Republike Srpske i Federacije BiH, ali i kako da se poboljšaju odnosi između Sarajeva i Zagreba.
„Turska se obavezala da će poboljšati odnose između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ovo je stara rana, stara 30 godina, i veoma ozbiljna. Ako se preduzmu koraci naprijed, ovo bi bilo veoma važno. Ali, ako dođe do neuspjeha, onda će se reći da Turska nije uspjela da postigne ono što je želela”, precizirao je Qupi.
Ovaj analitičar smatra da je ključno pitanje koje potencijale Turska ima kako bi posredovala u uspostavljanju mira na Zapadnom Balkanu.
„Turska je članica Natoa, ali i mnoge balkanske zemlje su takođe članice Natoa, dakle sa jednakim statusom kao i ona. Naravno, Turska je zemlja sa mnogo većim odbrambenim potencijalom, ali status je isti“, kaže Qupi.
Dodaje da su tu i pitanje evropskih integracija, ali i ništa manje bitan vjerski faktor.
„Turska je oprezna u takvim stvarima. Međutim, postavlja se pitanje kako će Turska djelovati na Balkanu“, naglasio je on.
Upitan koji su motivi Ankare da inicira „Platformu za balkanski mir“, ovaj analitičar kaže da Turska smatra „da ima prednost“ u ovom dijelu Evrope.
„Istorijski gledano, čak i sada, ona ima prednost u mnogim oblastima, posebno u oblasti ekonomije, odbrane... Pogledajte, Turska je velika zemlja, koja dugo nije stvarala probleme na Balkanu. Čak su i problemi koje ima sa Grčkom stari problemi iz 1923. godine, još od Lozanskog sporazuma“, smatra Qupi.
Dodaje da je Turska na čelu sa Recepom Tayyipom Erdoğanom „ušla u novu fazu spirale uticaja“.
„Turska je ušla u spiralu uticaja, posredovanja u pregovorima. Sa SAD je posrednik u pregovorima između Rusije i Ukrajine. i to je nova realnost“, objašnjava Qupi.
Kao ključno pitanje vidi da li Turska ima „odobrenje“ SAD da se bavi otvorenim pitanjima na Balkanu.
„Imam utisak da ima. Mislim da ima jer je ponašanje predsjednika Donalda Trumpa prema predsjedniku Turske oprezno, elegantno ponašanje, kako ne bi kvarili jedan drugom posao“, ističe Qupi.
Dodaje da dvije zemlje povezuje želja da se posreduje u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini, a da je za SAD važno i angažovanje Turske u Siriji.
„Vjerujem da je Trump zainteresovan da se Erdoğan pozabavi ovim problemima. Takođe, na Balkanu je neophodho održati stabilnost, a kako SAD ne žele da budu direktno uključene u ovaj proces jasna je uloga Turske“, smatra ovaj analitičar.
Vidi i dva potencijalna problema kada je riječ o namjerama Ankare.
Prva je činjenica da, za razliku od Turske, države regiona vide svoju budućnost u EU.
„Turska je velika zemlja koja je dugo težila da postane članica Evropske Unije, a sada je odustala. Dakle, tako velika zemlja koja je odustala od EU, kako može biti pouzdana za zemlje koje su članice ili kandidati za članstvo u EU“, pita Qupi.
Drugi problem je, ukazuje, na koji način bi Grčka mogla da reaguje na ovakvu inicijativu.
„Pitanje je kako će se Grčka 'probuditi ujutru' u vezi sa ovom akcijom Turske? Grčka je članica EU, ali je balkanska zemlja i od toga se ne distancira poput Slovenije ili Hrvatske, pa i Rumunije ili Bugarske. Zato je pitanje kako će Grčka razumeti ovu incijativu jer, s vremena na vrijeme, rasplamsaju se sukobi između ove dvije zemlje. U situaciji kada se postavlja pitanje ko će predvoditi region, Turska kao da želi da preuzme ulogu lidera. Donedavno tu ulogu je imala Grčka koja je već imala problema i sa Albanijom koju je navikla da posmatra kao 'podređenu'“, navodi Qupi.
Izvor: Kosovo Online
Naglašava da je pred Turskom veliki izazov i kako riješiti političke turbulencije unutar Bosne i Hercegovine, na relaciji između Republike Srpske i Federacije BiH, ali i kako da se poboljšaju odnosi između Sarajeva i Zagreba.
„Turska se obavezala da će poboljšati odnose između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ovo je stara rana, stara 30 godina, i veoma ozbiljna. Ako se preduzmu koraci naprijed, ovo bi bilo veoma važno. Ali, ako dođe do neuspjeha, onda će se reći da Turska nije uspjela da postigne ono što je želela”, precizirao je Qupi.
Ovaj analitičar smatra da je ključno pitanje koje potencijale Turska ima kako bi posredovala u uspostavljanju mira na Zapadnom Balkanu.
„Turska je članica Natoa, ali i mnoge balkanske zemlje su takođe članice Natoa, dakle sa jednakim statusom kao i ona. Naravno, Turska je zemlja sa mnogo većim odbrambenim potencijalom, ali status je isti“, kaže Qupi.
Dodaje da su tu i pitanje evropskih integracija, ali i ništa manje bitan vjerski faktor.
„Turska je oprezna u takvim stvarima. Međutim, postavlja se pitanje kako će Turska djelovati na Balkanu“, naglasio je on.
Upitan koji su motivi Ankare da inicira „Platformu za balkanski mir“, ovaj analitičar kaže da Turska smatra „da ima prednost“ u ovom dijelu Evrope.
„Istorijski gledano, čak i sada, ona ima prednost u mnogim oblastima, posebno u oblasti ekonomije, odbrane... Pogledajte, Turska je velika zemlja, koja dugo nije stvarala probleme na Balkanu. Čak su i problemi koje ima sa Grčkom stari problemi iz 1923. godine, još od Lozanskog sporazuma“, smatra Qupi.
Dodaje da je Turska na čelu sa Recepom Tayyipom Erdoğanom „ušla u novu fazu spirale uticaja“.
„Turska je ušla u spiralu uticaja, posredovanja u pregovorima. Sa SAD je posrednik u pregovorima između Rusije i Ukrajine. i to je nova realnost“, objašnjava Qupi.
Kao ključno pitanje vidi da li Turska ima „odobrenje“ SAD da se bavi otvorenim pitanjima na Balkanu.
„Imam utisak da ima. Mislim da ima jer je ponašanje predsjednika Donalda Trumpa prema predsjedniku Turske oprezno, elegantno ponašanje, kako ne bi kvarili jedan drugom posao“, ističe Qupi.
Dodaje da dvije zemlje povezuje želja da se posreduje u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini, a da je za SAD važno i angažovanje Turske u Siriji.
„Vjerujem da je Trump zainteresovan da se Erdoğan pozabavi ovim problemima. Takođe, na Balkanu je neophodho održati stabilnost, a kako SAD ne žele da budu direktno uključene u ovaj proces jasna je uloga Turske“, smatra ovaj analitičar.
Vidi i dva potencijalna problema kada je riječ o namjerama Ankare.
Prva je činjenica da, za razliku od Turske, države regiona vide svoju budućnost u EU.
„Turska je velika zemlja koja je dugo težila da postane članica Evropske Unije, a sada je odustala. Dakle, tako velika zemlja koja je odustala od EU, kako može biti pouzdana za zemlje koje su članice ili kandidati za članstvo u EU“, pita Qupi.
Drugi problem je, ukazuje, na koji način bi Grčka mogla da reaguje na ovakvu inicijativu.
„Pitanje je kako će se Grčka 'probuditi ujutru' u vezi sa ovom akcijom Turske? Grčka je članica EU, ali je balkanska zemlja i od toga se ne distancira poput Slovenije ili Hrvatske, pa i Rumunije ili Bugarske. Zato je pitanje kako će Grčka razumeti ovu incijativu jer, s vremena na vrijeme, rasplamsaju se sukobi između ove dvije zemlje. U situaciji kada se postavlja pitanje ko će predvoditi region, Turska kao da želi da preuzme ulogu lidera. Donedavno tu ulogu je imala Grčka koja je već imala problema i sa Albanijom koju je navikla da posmatra kao 'podređenu'“, navodi Qupi.
Izvor: Kosovo Online
