Bez pomirenja Genocid u Srebrenici: Spor proces suočavanja u Srbiji
Tri decenije nakon genocida u Srebrenici, suočavanje sa prošlošću u Srbiji i dalje ostaje potisnuto na marginama društva. Dok se civilni sektor i proevropski dio opozicije zalažu za istinu, pravdu i dostojanstvo žrtava, vlasti u Beogradu i dalje negiraju jedan od najstrašnijih zločina počinjenih na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
Tri decenije nakon genocida u Srebrenici, srpsko društvo i vlast i dalje ne pokazuju spremnost da priznaju razmjere ovog zločina. Zvanični narativ koristi izraz „strašan zločin“, ali uporno odbacuje termin genocid.
Istraživač Inicijative mladih za ljudska prava Branimir Đurović ocjenjuje da u političkom i medijskom prostoru Srbije dominira relativizacija i negiranje, uz otvoreno veličanje osuđenih ratnih zločinaca, poput Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Kako ističe, umjesto suočavanja sa činjenicama i poštovanja prema žrtvama, zločini se brišu iz javnog pamćenja.
„Sa dolaskom Aleksandra Vučića na vlast, evo 15 godina, poricanje i slavljenje ratnih zločinaca dobija novi zamah. Vlast govori o 'strašnom zločinu', ali odbija da koristi pojam genocid. Mladi danas odrastaju uz narative koji opravdavaju zločine i izjednačavaju žrtve i počinioce“, navodi Đurović.
I povodom tridesetogodišnjice zločina predsjednik Vučić ostaje pri istoj formulaciji.
„Danas se navršava trideset godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promeniti prošlost, ali moramo promeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uveren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti“, napisao je Vučić na mreži X.
Predsjednica Skupštine Ana Brnabić izjavila je da „to nije bio genocid“, čime je dodatno potvrđen stav aktuelne vlasti koja odbacuje presude međunarodnih sudova.
U pokušaju da taj odnos promjene, poslanički klub SDA Sandžaka, uz podršku Pokreta slobodnih građana (PSG) i Partije za demokratsko djelovanje, podneo je Skupštini predlog rezolucije kojom bi Srbija priznala genocid, u skladu sa presudama međunarodnih sudova i rezolucijom UN iz 2024. kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja.
Narodni poslanik PSG-a Vladimir Pajić objašnjava da je riječ o zajedničkoj inicijativi s ciljem prekida propagandne prakse i relativizacije zločina
„Rezoluciju smo podneli zajedno, na inicijativu naših partnera iz poslaničkog kluba SDA Sandžaka, posebno poslanika Ahmedina Škrijelja. Ona odražava ono što Pokret slobodnih građana godinama ističe, da je krajnje vrijeme da se prekine sa propagandnim odnosom prema genocidu u Srebrenici. O tom zločinu moramo govoriti dostojanstveno i odgovorno, u skladu sa istinom i pravnim činjenicama“, kaže Pajić.
Pajić dodaje da je prihvatanje ove rezolucije neophodno kako bi se Srbija jasno distancirala od nasljeđa režima devedesetih i odbacila narative koji targetiraju čitav narod.
„Ne smemo dozvoliti da potezi tadašnjeg režima, koji je razorio i Srbiju i region, postanu današnji zvaničan stav Republike Srbije. Još manje smemo prihvatiti toksičnu laž, koju vlast ponavlja godinama, da neko želi da proglasi srpski narod genocidnim. To nije rekao niko, i upravo u ovoj rezoluciji to jasno naglašavamo.“
Civilni sektor podsjeća da se bez zvaničnog priznanja istine ne može govoriti o demokratskom društvu i evropskoj budućnosti. Prema riječima Branimira Đurovića, ratna prošlost u Srbiji se i dalje koristi kao političko oružje, što značajno otežava proces suočavanja sa prošlošću. Dodaje da se poricanje ne odvija samo kroz političku retoriku, već i kroz aktivnosti kulturnih i akademskih institucija.
“Imali smo nedavnu promociju zbirke pesama Radovana Karadžića u Srpskoj književnoj zadruzi, uz javne čestitke istaknutih intelektualaca. U takvom ambijentu, negiranje genocida postaje društveno prihvatljivo. Ljudi osuđeni za ratne zločine danas su gosti u televizijskim emisijama i nastupaju kao vojni eksperti”, navodi Đurović, upozoravajući da se lažni narativi tako prenose mladima.
U pokušaju da otvore pitanje odgovornosti, dio poslanika iz redova proevropskih parlamentarnih stranaka boravio je u Srebrenici kako bi odao počast žrtvama. U saopštenjima ovih stranaka se navodi da se sećanjem na 8372 žrtve, ide ka pravednijem društvu i izgradnji zajedničke budućnosti u regionu.
Dio društva u Srbiji zahtjeva jasno distanciranje od politike negiranja, nekažnjivosti i glorifikacije zločina i zločinaca. U Beogradu je tim povodom održana komemorativna akcija Žena u crnom i organizacija civilnog društva, pod sloganom „Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici“. Zatraženo je da se 11. jul zvanično proglasi Danom sjećanja i da se uklone murali koji glorifikuju Mladića.
Civilno društvo i dio opozicije smatraju da bez jasnog priznanja genocida nema ni demokratske konsolidacije, ni evropske budućnosti za Srbiju. Negiranje, kako ističu, predstavlja institucionalizovani revizionizam koji podriva pomirenje i stabilnost u regionu.
Istraživač Inicijative mladih za ljudska prava Branimir Đurović ocjenjuje da u političkom i medijskom prostoru Srbije dominira relativizacija i negiranje, uz otvoreno veličanje osuđenih ratnih zločinaca, poput Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Kako ističe, umjesto suočavanja sa činjenicama i poštovanja prema žrtvama, zločini se brišu iz javnog pamćenja.
„Sa dolaskom Aleksandra Vučića na vlast, evo 15 godina, poricanje i slavljenje ratnih zločinaca dobija novi zamah. Vlast govori o 'strašnom zločinu', ali odbija da koristi pojam genocid. Mladi danas odrastaju uz narative koji opravdavaju zločine i izjednačavaju žrtve i počinioce“, navodi Đurović.
I povodom tridesetogodišnjice zločina predsjednik Vučić ostaje pri istoj formulaciji.
„Danas se navršava trideset godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promeniti prošlost, ali moramo promeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uveren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti“, napisao je Vučić na mreži X.
Predsjednica Skupštine Ana Brnabić izjavila je da „to nije bio genocid“, čime je dodatno potvrđen stav aktuelne vlasti koja odbacuje presude međunarodnih sudova.
U pokušaju da taj odnos promjene, poslanički klub SDA Sandžaka, uz podršku Pokreta slobodnih građana (PSG) i Partije za demokratsko djelovanje, podneo je Skupštini predlog rezolucije kojom bi Srbija priznala genocid, u skladu sa presudama međunarodnih sudova i rezolucijom UN iz 2024. kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja.
Narodni poslanik PSG-a Vladimir Pajić objašnjava da je riječ o zajedničkoj inicijativi s ciljem prekida propagandne prakse i relativizacije zločina
„Rezoluciju smo podneli zajedno, na inicijativu naših partnera iz poslaničkog kluba SDA Sandžaka, posebno poslanika Ahmedina Škrijelja. Ona odražava ono što Pokret slobodnih građana godinama ističe, da je krajnje vrijeme da se prekine sa propagandnim odnosom prema genocidu u Srebrenici. O tom zločinu moramo govoriti dostojanstveno i odgovorno, u skladu sa istinom i pravnim činjenicama“, kaže Pajić.
Pajić dodaje da je prihvatanje ove rezolucije neophodno kako bi se Srbija jasno distancirala od nasljeđa režima devedesetih i odbacila narative koji targetiraju čitav narod.
„Ne smemo dozvoliti da potezi tadašnjeg režima, koji je razorio i Srbiju i region, postanu današnji zvaničan stav Republike Srbije. Još manje smemo prihvatiti toksičnu laž, koju vlast ponavlja godinama, da neko želi da proglasi srpski narod genocidnim. To nije rekao niko, i upravo u ovoj rezoluciji to jasno naglašavamo.“
Civilni sektor podsjeća da se bez zvaničnog priznanja istine ne može govoriti o demokratskom društvu i evropskoj budućnosti. Prema riječima Branimira Đurovića, ratna prošlost u Srbiji se i dalje koristi kao političko oružje, što značajno otežava proces suočavanja sa prošlošću. Dodaje da se poricanje ne odvija samo kroz političku retoriku, već i kroz aktivnosti kulturnih i akademskih institucija.
“Imali smo nedavnu promociju zbirke pesama Radovana Karadžića u Srpskoj književnoj zadruzi, uz javne čestitke istaknutih intelektualaca. U takvom ambijentu, negiranje genocida postaje društveno prihvatljivo. Ljudi osuđeni za ratne zločine danas su gosti u televizijskim emisijama i nastupaju kao vojni eksperti”, navodi Đurović, upozoravajući da se lažni narativi tako prenose mladima.
U pokušaju da otvore pitanje odgovornosti, dio poslanika iz redova proevropskih parlamentarnih stranaka boravio je u Srebrenici kako bi odao počast žrtvama. U saopštenjima ovih stranaka se navodi da se sećanjem na 8372 žrtve, ide ka pravednijem društvu i izgradnji zajedničke budućnosti u regionu.
Dio društva u Srbiji zahtjeva jasno distanciranje od politike negiranja, nekažnjivosti i glorifikacije zločina i zločinaca. U Beogradu je tim povodom održana komemorativna akcija Žena u crnom i organizacija civilnog društva, pod sloganom „Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici“. Zatraženo je da se 11. jul zvanično proglasi Danom sjećanja i da se uklone murali koji glorifikuju Mladića.
Civilno društvo i dio opozicije smatraju da bez jasnog priznanja genocida nema ni demokratske konsolidacije, ni evropske budućnosti za Srbiju. Negiranje, kako ističu, predstavlja institucionalizovani revizionizam koji podriva pomirenje i stabilnost u regionu.
