Antonio Costa Predsjednik Evropskog vijeća pred "balkansku turneju": Članstvo u EU je najbolji način rješavanja sukoba
Predsjednik Evropskog vijeća António Costa želi uvjeriti zemlje kandidate iz Zapadnog Balkana da buduća stabilnost i prosperitet kontinenta zavise od proširenja Evropske unije, rekao je u svom intervjuu za Euronews.
Uoči svoje turneje po regionu, Costa je obećao da je EU posvećena ponovnom pokretanju procesa pristupanja, koji je u posljednje vrijeme zastao, dijelom zbog oklijevanja zemalja članica.
U središtu njegove misije u Zapadnom Balkanu je potreba da Brisel ne izgubi stratešku kontrolu nad ključnim regionom.
"Ruska invazija na Ukrajinu ubrzala je proces pristupanja za Ukrajinu i Moldaviju, pa nije fer prema zemljama Zapadnog Balkana da ih Ukrajina i Moldavija prestignu, i to će ih natjerati da brže sprovedu reforme", rekao je Costa za Euronews uoči svoje diplomatske turneje po šest zemalja Zapadnog Balkana.
Prva stanica predsjednika Evropskog vijeća bit će Srbija, zemlja koja se već nekoliko mjeseci nalazi u političkoj krizi.
Istog dana, Costa će posjetiti i Bosnu i Hercegovinu, prije nego što se u srijedu sastane sa šefovima država i vlada Crne Gore i Kosova.
Dan kasnije posjetit će Sjevernu Makedoniju, a završna stanica bit će Albanija, gdje će u petak učestvovati na samitu Evropske političke zajednice (EPC) u Tirani.
"Unutar Evropskog vijeća postoji širok politički konsenzus da je proširenje najvažnija geopolitička investicija koja se može napraviti za stabilnost, mir i prosperitet cijele Evrope, uključujući zemlje Zapadnog Balkana", rekao je Costa.
Predsjednik Evropskog vijeća naglasio je da "zemlje EU i Zapadnog Balkana dijele zajedničku viziju, jer pripadaju evropskoj porodici."
"Zato moramo raditi na tome da one formalno postanu dio te porodice, unutar Evropske unije", dodao je.
Evropske institucije su često spominjale 2030. godinu kao cilj za nove članice EU, posebno za Albaniju, Crnu Goru i Srbiju. Međutim, Brisel sada govori samo o Albaniji i Crnoj Gori.
"Nemam fiksiran datum. Zašto 2030? I zašto ne prije? Pristupanje je proces koji se temelji na zaslugama. Ako zemlje sprovedu reforme, mogle bi se pridružiti čak i prije 2030.“, rekao je Costa, dodavši da su Albanija i Crna gora "očigledno naprednije od drugih zemalja."
Ipak, ruski rat u Ukrajini doveo je do ponovnog porasta tenzija na Zapadnom Balkanu, posebno u vezi s napetostima u Bosni i između Srbije i Kosova.
"Ne znam za bolji podsticaj za prevazilaženje i dalje otvorenih sukoba od ove možda jedinstvene prilike, a to je članstvo u Evropskoj uniji. To je najbolji uslov koji možemo ponuditi zemljama Zapadnog Balkana – prilika za prosperitet koju bi teško mogli pronaći negdje drugo", rekao je Costa.
U središtu njegove misije u Zapadnom Balkanu je potreba da Brisel ne izgubi stratešku kontrolu nad ključnim regionom.
"Ruska invazija na Ukrajinu ubrzala je proces pristupanja za Ukrajinu i Moldaviju, pa nije fer prema zemljama Zapadnog Balkana da ih Ukrajina i Moldavija prestignu, i to će ih natjerati da brže sprovedu reforme", rekao je Costa za Euronews uoči svoje diplomatske turneje po šest zemalja Zapadnog Balkana.
Prva stanica predsjednika Evropskog vijeća bit će Srbija, zemlja koja se već nekoliko mjeseci nalazi u političkoj krizi.
Istog dana, Costa će posjetiti i Bosnu i Hercegovinu, prije nego što se u srijedu sastane sa šefovima država i vlada Crne Gore i Kosova.
Dan kasnije posjetit će Sjevernu Makedoniju, a završna stanica bit će Albanija, gdje će u petak učestvovati na samitu Evropske političke zajednice (EPC) u Tirani.
"Unutar Evropskog vijeća postoji širok politički konsenzus da je proširenje najvažnija geopolitička investicija koja se može napraviti za stabilnost, mir i prosperitet cijele Evrope, uključujući zemlje Zapadnog Balkana", rekao je Costa.
Predsjednik Evropskog vijeća naglasio je da "zemlje EU i Zapadnog Balkana dijele zajedničku viziju, jer pripadaju evropskoj porodici."
"Zato moramo raditi na tome da one formalno postanu dio te porodice, unutar Evropske unije", dodao je.
Evropske institucije su često spominjale 2030. godinu kao cilj za nove članice EU, posebno za Albaniju, Crnu Goru i Srbiju. Međutim, Brisel sada govori samo o Albaniji i Crnoj Gori.
"Nemam fiksiran datum. Zašto 2030? I zašto ne prije? Pristupanje je proces koji se temelji na zaslugama. Ako zemlje sprovedu reforme, mogle bi se pridružiti čak i prije 2030.“, rekao je Costa, dodavši da su Albanija i Crna gora "očigledno naprednije od drugih zemalja."
Ipak, ruski rat u Ukrajini doveo je do ponovnog porasta tenzija na Zapadnom Balkanu, posebno u vezi s napetostima u Bosni i između Srbije i Kosova.
"Ne znam za bolji podsticaj za prevazilaženje i dalje otvorenih sukoba od ove možda jedinstvene prilike, a to je članstvo u Evropskoj uniji. To je najbolji uslov koji možemo ponuditi zemljama Zapadnog Balkana – prilika za prosperitet koju bi teško mogli pronaći negdje drugo", rekao je Costa.
