Ocjena stručnjaka Naoružavanje regiona strateška nužnost usljed novih geopolitičkih okolnosti
Geopolitičke okolnosti u svijetu učinile su da povećanje budžeta za vojne potrebe u šest zemalja Zapadnog Balkana bude neizbežno. Dok su Kosovo, Albanija i Hrvatska povećale izdvajanja za odbranu, Srbija je već neko vrijeme počela da ulaže značajno u vojnu oblast. Bezbjednosni eksperti ove vojne investicije vide kao stratešku nužnost, s obzirom na regionalne tenzije i globalnu nestabilnost, piše Kosova press.
Kao rezultat geopolitičkih okolnosti uopšte, ali i navodnih pretnji od strane Srbije posebno, budžet Kosova za odbranu je rastao iz godine u godinu.
U 2021. godini uloženo je 69 miliona eura, u 2022. godini 97 miliona eura, u 2023. godini 116,4 miliona eura, dok je za 2024. godinu uloženo 153 miliona eura. Za 2025. godinu, budžet za vojsku Kosova je povećan na 208 miliona eura.
Odlazeći premijer Kosova, Albin Kurti, obećao je budžet od preko jedne milijarde eura za odbranu u naredne četiri godine.
Naoružavanje regiona
Srbija je zemlja koja je iz regiona najviše investirala u vojsku, izdvajajući za 2025. godinu 2,2 milijarde eura za odbranu, u poređenju sa 1,5 milijardi eura iz 2021. godine. Takođe, Albanija je povećala budžet za odbranu za 2025. godinu, koji je sada 526 miliona eura, u poređenju sa 270 miliona eura iz 2021. godine. Ni Hrvatska nije izuzetak, njen budžet za 2025. godinu u oblasti odbrane dostiže oko milijardu eura.
Takođe, druge zemlje regiona poput Sjeverne Makedonije i Crne Gore povećale su izdatke za odbranu. Budžet Sjeverne Makedonije za odbranu u 2024. godini bio je 329 miliona eura, od čega je 106 miliona ejra bilo za nabavku nove opreme i modernizaciju vojske, dok je Crna Gora za 2024. godinu izdvojila 150 miliona eura.
Gurakuq Kuqi iz instituta Oktopus kaže da je potražnja za naoružanjem velika među državama nakon početka rata u Ukrajini, ali da se u regionu razlikuju razlozi zbog kojih se države naoružavaju.
On ističe da zemlje kao što su Kosovo, Albanija i Hrvatska obično naoružavaju vojske samo zbog zaštite svojih teritorija, dok „zemlje kao što je Srbija naoružanje vide kao sredstvo za širenje svog ekspanzionizma, ciljajući na ostvarenje ideje „srpskog sveta“.
„Globalna potražnja za naoružanjem je izuzetno velika. To je počelo posebno nakon početka rata u Ukrajini. I Zapadni Balkan je dio toga, gdje zemlje moraju da prate te trendove i obezbjede svoju sigurnost. Neke zemlje traže bezbjednost, a neke traže agresiju. Nismo u jednakim brojkama i sa jednakim zahtjevima. U ovom slučaju, zemlje kao što su Kosovo, Hrvatska, Albanija, ali i Crna Gora i Sjeverna Makedonija, obično gledaju samo pitanje odbrane. Dok države kao što je Srbija, naoružanje vide kao namernu tendenciju širenja ekspansionizma i ostvarivanje 'srpskog sveta'. Sa ovim formatom, Srbija nije novajlija u svom naoružanju, oni su započeli naoružanje države još od jačanja vlasti Vučića 2012. godine, pa i prije toga... to je automatski podstaklo i susjede da moraju da se brane, jer su prijetnje Srbije, naročito prema Kosovu i Bosni i Hercegovini, bile konstantne“, ističe Kuqi.
Univerzitetski profesor Mazllum Baraliu kaže da su uz geopolitičke promjene u svijetu, u toku i promjene u svjetskom poretku, u kojem su rizici očigledni, te da je strateški ispravno da se zemlje regiona naoružavaju.
„Imamo drugačiji raspored novih svjetskih sila, bilo da su one ekonomske ili vojne. Imamo novi svjetski poredak u nastajanju, a u ovim promenama geopolitike rizici su očigledni, i legitimno bih rekao da je svaka vlada, strateški ispravno, odlučila da se naoruža jer ne postoji nijedan mehanizam sigurnosti, čak ni Nato nije mehanizam sigurnosti za svoje članice, ni Evropska unija koja je sada odvojila sredstva za naoružanje, koja je tvrdila da bi željela da napravi svoju vojsku, nije sigurno okruženje“, rekao je on.
Bezbjednosni stručnjak Lutfi Bilali, kaže da su geopolitičke i geo-strateške promjene u svijetu izazvale to da zemlje regiona povećaju izdatke za odbranu, ulazeći u trku naoružanja.
„Sa geopolitičkim i geo-strateškim promenama koje se dešavaju u svijetu, mogu reći da se nalazimo u napetoj situaciji, ne samo u regionu, trenutno možemo reći da imamo divergencije, koje mogu izazvati pucanje i mogu dovesti do eventualnih konflikata. Rat u Ukrajini, na Bliskom istoku, mislim da su sve ove stvari izazvale posljedice da zemlje regiona učestvuju u trci naoružanja. Mislim da su budžeti šest zemalja Zapadnog Balkana povećani zbog odbrane. Nažalost, Srbija prednjači sa najvećim budžetom za svoje oružane snage, dok bi i druge zemlje, posebno Kosovo i Albanija, trebalo da naprave korake u povećanju tih limita“, naglasio je Bilali.
Izvor: Kosovo Online/Kosovapress
U 2021. godini uloženo je 69 miliona eura, u 2022. godini 97 miliona eura, u 2023. godini 116,4 miliona eura, dok je za 2024. godinu uloženo 153 miliona eura. Za 2025. godinu, budžet za vojsku Kosova je povećan na 208 miliona eura.
Odlazeći premijer Kosova, Albin Kurti, obećao je budžet od preko jedne milijarde eura za odbranu u naredne četiri godine.
Naoružavanje regiona
Srbija je zemlja koja je iz regiona najviše investirala u vojsku, izdvajajući za 2025. godinu 2,2 milijarde eura za odbranu, u poređenju sa 1,5 milijardi eura iz 2021. godine. Takođe, Albanija je povećala budžet za odbranu za 2025. godinu, koji je sada 526 miliona eura, u poređenju sa 270 miliona eura iz 2021. godine. Ni Hrvatska nije izuzetak, njen budžet za 2025. godinu u oblasti odbrane dostiže oko milijardu eura.
Takođe, druge zemlje regiona poput Sjeverne Makedonije i Crne Gore povećale su izdatke za odbranu. Budžet Sjeverne Makedonije za odbranu u 2024. godini bio je 329 miliona eura, od čega je 106 miliona ejra bilo za nabavku nove opreme i modernizaciju vojske, dok je Crna Gora za 2024. godinu izdvojila 150 miliona eura.
Gurakuq Kuqi iz instituta Oktopus kaže da je potražnja za naoružanjem velika među državama nakon početka rata u Ukrajini, ali da se u regionu razlikuju razlozi zbog kojih se države naoružavaju.
On ističe da zemlje kao što su Kosovo, Albanija i Hrvatska obično naoružavaju vojske samo zbog zaštite svojih teritorija, dok „zemlje kao što je Srbija naoružanje vide kao sredstvo za širenje svog ekspanzionizma, ciljajući na ostvarenje ideje „srpskog sveta“.
„Globalna potražnja za naoružanjem je izuzetno velika. To je počelo posebno nakon početka rata u Ukrajini. I Zapadni Balkan je dio toga, gdje zemlje moraju da prate te trendove i obezbjede svoju sigurnost. Neke zemlje traže bezbjednost, a neke traže agresiju. Nismo u jednakim brojkama i sa jednakim zahtjevima. U ovom slučaju, zemlje kao što su Kosovo, Hrvatska, Albanija, ali i Crna Gora i Sjeverna Makedonija, obično gledaju samo pitanje odbrane. Dok države kao što je Srbija, naoružanje vide kao namernu tendenciju širenja ekspansionizma i ostvarivanje 'srpskog sveta'. Sa ovim formatom, Srbija nije novajlija u svom naoružanju, oni su započeli naoružanje države još od jačanja vlasti Vučića 2012. godine, pa i prije toga... to je automatski podstaklo i susjede da moraju da se brane, jer su prijetnje Srbije, naročito prema Kosovu i Bosni i Hercegovini, bile konstantne“, ističe Kuqi.
Univerzitetski profesor Mazllum Baraliu kaže da su uz geopolitičke promjene u svijetu, u toku i promjene u svjetskom poretku, u kojem su rizici očigledni, te da je strateški ispravno da se zemlje regiona naoružavaju.
„Imamo drugačiji raspored novih svjetskih sila, bilo da su one ekonomske ili vojne. Imamo novi svjetski poredak u nastajanju, a u ovim promenama geopolitike rizici su očigledni, i legitimno bih rekao da je svaka vlada, strateški ispravno, odlučila da se naoruža jer ne postoji nijedan mehanizam sigurnosti, čak ni Nato nije mehanizam sigurnosti za svoje članice, ni Evropska unija koja je sada odvojila sredstva za naoružanje, koja je tvrdila da bi željela da napravi svoju vojsku, nije sigurno okruženje“, rekao je on.
Bezbjednosni stručnjak Lutfi Bilali, kaže da su geopolitičke i geo-strateške promjene u svijetu izazvale to da zemlje regiona povećaju izdatke za odbranu, ulazeći u trku naoružanja.
„Sa geopolitičkim i geo-strateškim promenama koje se dešavaju u svijetu, mogu reći da se nalazimo u napetoj situaciji, ne samo u regionu, trenutno možemo reći da imamo divergencije, koje mogu izazvati pucanje i mogu dovesti do eventualnih konflikata. Rat u Ukrajini, na Bliskom istoku, mislim da su sve ove stvari izazvale posljedice da zemlje regiona učestvuju u trci naoružanja. Mislim da su budžeti šest zemalja Zapadnog Balkana povećani zbog odbrane. Nažalost, Srbija prednjači sa najvećim budžetom za svoje oružane snage, dok bi i druge zemlje, posebno Kosovo i Albanija, trebalo da naprave korake u povećanju tih limita“, naglasio je Bilali.
Izvor: Kosovo Online/Kosovapress
