Kontrola imigracije Njemačka zatvara vrata Balkanu? Drastično se smanjuje broj radnih dozvola!
Njemački demohrišćani i socijaldemokrate pregovaraju o formiranju nove vlade, a jedna od ključnih odredbi potencijalnog koalicionog sporazuma u dijelu koji se odnosi na migracije jeste smanjenje broja radnika u Njemačkoj sa Zapadnog Balkana, prenose mediji.
Naime, sadašnje odredbe, uvedene 2016. godine, omogućavale su legalan dolazak niskokvalifikovanih radnika iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije, a kvota je, nakon višegodišnje uspješne primjene programa, ograničena na 50.000 radnika.
Novim koalicionim sporazumom predviđeno je da se taj broj prepolovi i omogući dolazak 25.000 radnika godišnje.
Ova mjera ima za cilj kontrolu imigracije i smanjenje pritiska na domaće tržište rada.
Međutim, postoji zabrinutost da bi takvo smanjenje moglo pogoršati nedostatak radne snage u određenim sektorima, a bilo je i otpora ovim planovima unutar poslovne zajednice. Poslovna udruženja, naročito iz oblasti građevinarstva, nege i ugostiteljstva, upozoravaju da bi ovakvi rezovi mogli dodatno otežati već postojeći problem nedostatka radnika.
Holger Schwenke, direktor Centralnog udruženja njemačkih zanatlija (ZDH), rekao je za Frankfurter Allgemeine Zeitung da bi smanjenje kvote radnika sa Zapadnog Balkana dodatno ugrozilo obrtnički sektor u Njemačkoj.
Najvažnija odredba ovog pravila jeste da svaki nekvalifikovani radnik koji nema diplomu ili posebnu vještinu za koju može dobiti "plavu kartu", odnosno privilegovanu imigraciju, može otići u Njemačku i tražiti posao.
Ako nađe posao, potrebna je samo potvrda poslodavca da mu je taj radnik neophodan, kao i formalna potvrda da za to radno mjesto nije bilo njemačkih ili EU kandidata.
S tim dokumentima radnik može otići u njemački konzulat u svojoj zemlji i zatražiti radnu dozvolu.
Nova koalicija, pod pritiskom nezadovoljstva javnosti zbog nekontrolisanih migracija, planira da preduzme nekoliko mjera za smanjenje pritiska na njemački migracioni sistem, a jedno od rješenja je upravo smanjenje broja radnika sa Zapadnog Balkana.
Rasprava o planiranim rezovima se nastavlja, a različite interesne grupe izražavaju zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica na njemačko tržište rada. Osim poslodavaca, nezadovoljni su i sindikati koji ističu da su se radnici sa Balkana pokazali kao pouzdana i korisna radna snaga.
Jasmin Fahimi, predsjednica Saveza njemačkih sindikata, rekla je da su radnici iz našeg regiona doprineli stabilnosti njemačkog tržišta rada.
Neki političari iz Zelenih i FDP-a takođe su izrazili zabrinutost i pozvali na umjereniji pristup ovom pitanju.
Pregovori o formiranju nove koalicije još traju, tako da još uvijek nije doneta konačna odluka o ovoj mjeri.
Sami radnici sa Zapadnog Balkana sve češće razmatraju povratak kući, žaleći se na visoke troškove života.
Električar iz Banjaluke, koji se vratio iz Bavarske, kaže da je stan u Minhenu plaćao 1.100 eura i da je, kada je izračunao sve troškove, shvatio da u svojoj struci u BiH može zaraditi gotovo isto.
- Osim toga, ovde sam u svojoj kući, sa svojom porodicom. U Njemačkoj su bolji uslovi rada i plate, ali su troškovi života posljednjih godina drastično porasli - rekao je on za portal Nezavisne.
Novim koalicionim sporazumom predviđeno je da se taj broj prepolovi i omogući dolazak 25.000 radnika godišnje.
Ova mjera ima za cilj kontrolu imigracije i smanjenje pritiska na domaće tržište rada.
Međutim, postoji zabrinutost da bi takvo smanjenje moglo pogoršati nedostatak radne snage u određenim sektorima, a bilo je i otpora ovim planovima unutar poslovne zajednice. Poslovna udruženja, naročito iz oblasti građevinarstva, nege i ugostiteljstva, upozoravaju da bi ovakvi rezovi mogli dodatno otežati već postojeći problem nedostatka radnika.
Holger Schwenke, direktor Centralnog udruženja njemačkih zanatlija (ZDH), rekao je za Frankfurter Allgemeine Zeitung da bi smanjenje kvote radnika sa Zapadnog Balkana dodatno ugrozilo obrtnički sektor u Njemačkoj.
Najvažnija odredba ovog pravila jeste da svaki nekvalifikovani radnik koji nema diplomu ili posebnu vještinu za koju može dobiti "plavu kartu", odnosno privilegovanu imigraciju, može otići u Njemačku i tražiti posao.
Ako nađe posao, potrebna je samo potvrda poslodavca da mu je taj radnik neophodan, kao i formalna potvrda da za to radno mjesto nije bilo njemačkih ili EU kandidata.
S tim dokumentima radnik može otići u njemački konzulat u svojoj zemlji i zatražiti radnu dozvolu.
Nova koalicija, pod pritiskom nezadovoljstva javnosti zbog nekontrolisanih migracija, planira da preduzme nekoliko mjera za smanjenje pritiska na njemački migracioni sistem, a jedno od rješenja je upravo smanjenje broja radnika sa Zapadnog Balkana.
Rasprava o planiranim rezovima se nastavlja, a različite interesne grupe izražavaju zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica na njemačko tržište rada. Osim poslodavaca, nezadovoljni su i sindikati koji ističu da su se radnici sa Balkana pokazali kao pouzdana i korisna radna snaga.
Jasmin Fahimi, predsjednica Saveza njemačkih sindikata, rekla je da su radnici iz našeg regiona doprineli stabilnosti njemačkog tržišta rada.
Neki političari iz Zelenih i FDP-a takođe su izrazili zabrinutost i pozvali na umjereniji pristup ovom pitanju.
Pregovori o formiranju nove koalicije još traju, tako da još uvijek nije doneta konačna odluka o ovoj mjeri.
Sami radnici sa Zapadnog Balkana sve češće razmatraju povratak kući, žaleći se na visoke troškove života.
Električar iz Banjaluke, koji se vratio iz Bavarske, kaže da je stan u Minhenu plaćao 1.100 eura i da je, kada je izračunao sve troškove, shvatio da u svojoj struci u BiH može zaraditi gotovo isto.
- Osim toga, ovde sam u svojoj kući, sa svojom porodicom. U Njemačkoj su bolji uslovi rada i plate, ali su troškovi života posljednjih godina drastično porasli - rekao je on za portal Nezavisne.
