Publicista i novinar Martinov: Beograd se mora suočiti sa realnošću o Kosovu
Publicista i novinar Zlatoje Martinov izjavio je za RTK da dijalog između Kosova i Srbije stagnira jer vlastima u Beogradu odgovara zamrznuti konflikt. On je istakao da je neophodno suočavanje sa realnošću o statusu Kosova i ocjenio da je iluzorno očekivati promjene američke politike prema Balkanu.
Martinov smatra da se dijalog već mjesecima ne pomjera s mrtve tačke i da neće biti napretka, čak ni sa imenovanjem novog specijalnog izaslanika EU za dijalog. Prema njegovim riječima, ključni problem je nedostatak interesa u Srbiji za nastavak pregovora.
„Trenutne vlasti nemaju interes za pregovore. Zamrznuti konflikt im omogućava manipulaciju narativima i izbegavanje suočavanja s realnošću”, rekao je Martinov.
Martinov je komentarisao predstojeće izbore na Kosovu, ističući da bi veće učešće Srba u političkom životu moglo doneti promjenu, posebno na sjeveru. Govoreći o zahtjevu Srbiji da sprovede već postignute sporazume, što se predstavlja kao de fakto priznanje Kosova, Martinov je istakao da je prihvatanje realnosti ključno za nastavak pregovora.
"Kosovo je odavno nezavisno, što je priznalo više od sto država, uključujući sve velike sile osim Rusije i Kine. Ako Beograd nastavi da insistira na tome da je Kosovo deo Srbije, pregovori će ostati u ćorsokaku. Dijalog mora početi od činjenica, a ne od nerealnih ambicija”, naglasio je.
Komentarišući očekivanja od novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je po drugi put stupio na dužnost, a tokom čijeg su prvog mandata Srbija i Kosovo potpisali Vašingtonski sporazum, Martinov je ukazao na zablude o mogućim promjenama američke politike prema Balkanu.
"U Srbiji postoji mišljenje da bi povratak Donalda Trumpa na vlast mogao da donese povoljnije uslove za Srbiju, pa čak i po pitanju Kosova. Ne vjerujem da će se to dogoditi. Veze Kosova i Sjedinjenih Američkih Država su čvrste i stabilne, i Trump neće mijenjati tu politiku. On ima daleko veće globalne izazove, poput odnosa sa Kinom, situacije na Tajvanu, Bliskog Istoka i rata u Ukrajini. Pitanje Kosova nije prioritet za američku administraciju“.
Osvrnuvši se na antivladine proteste u Srbiji, Martinov je istakao njihov značaj i uticaj na destabilizaciju vlasti.
„Ovi protesti, naročito blokade koje sprovode studenti, predstavljaju dubok zasjek u stablo režima. Vlast je izgubila kompas, a nasilje i ustupci ne daju rezultate. Energija i istrajnost studenata su ključne”, ocjenio je.
Ipak, Martinov smatra da je potrebno politički artikulisati ciljeve protesta kako bi se definisao njihov pravac.
"Protesti su otvorili nadu za promene, ali je sada ključno odrediti političke ciljeve i smjer”, zaključio je Martinov.
„Trenutne vlasti nemaju interes za pregovore. Zamrznuti konflikt im omogućava manipulaciju narativima i izbegavanje suočavanja s realnošću”, rekao je Martinov.
Martinov je komentarisao predstojeće izbore na Kosovu, ističući da bi veće učešće Srba u političkom životu moglo doneti promjenu, posebno na sjeveru. Govoreći o zahtjevu Srbiji da sprovede već postignute sporazume, što se predstavlja kao de fakto priznanje Kosova, Martinov je istakao da je prihvatanje realnosti ključno za nastavak pregovora.
"Kosovo je odavno nezavisno, što je priznalo više od sto država, uključujući sve velike sile osim Rusije i Kine. Ako Beograd nastavi da insistira na tome da je Kosovo deo Srbije, pregovori će ostati u ćorsokaku. Dijalog mora početi od činjenica, a ne od nerealnih ambicija”, naglasio je.
Komentarišući očekivanja od novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je po drugi put stupio na dužnost, a tokom čijeg su prvog mandata Srbija i Kosovo potpisali Vašingtonski sporazum, Martinov je ukazao na zablude o mogućim promjenama američke politike prema Balkanu.
"U Srbiji postoji mišljenje da bi povratak Donalda Trumpa na vlast mogao da donese povoljnije uslove za Srbiju, pa čak i po pitanju Kosova. Ne vjerujem da će se to dogoditi. Veze Kosova i Sjedinjenih Američkih Država su čvrste i stabilne, i Trump neće mijenjati tu politiku. On ima daleko veće globalne izazove, poput odnosa sa Kinom, situacije na Tajvanu, Bliskog Istoka i rata u Ukrajini. Pitanje Kosova nije prioritet za američku administraciju“.
Osvrnuvši se na antivladine proteste u Srbiji, Martinov je istakao njihov značaj i uticaj na destabilizaciju vlasti.
„Ovi protesti, naročito blokade koje sprovode studenti, predstavljaju dubok zasjek u stablo režima. Vlast je izgubila kompas, a nasilje i ustupci ne daju rezultate. Energija i istrajnost studenata su ključne”, ocjenio je.
Ipak, Martinov smatra da je potrebno politički artikulisati ciljeve protesta kako bi se definisao njihov pravac.
"Protesti su otvorili nadu za promene, ali je sada ključno odrediti političke ciljeve i smjer”, zaključio je Martinov.
