Neizvesnost Kallas između globalne krize i dijaloga Kosova i Srbije
Suočenu sa neizvesnostima koje okružuju Evropu u aktuelnom geopolitičkom kontekstu, ostaje nejasan kurs koji će nova šefica evropske diplomatije slediti u dijalogu Kosova i Srbije. Vlasti na Kosovu pokazale su velike simpatije prema Kaji Kallas, nadajući se da će ona promjeniti dosadašnji kurs EU u dijalogu, međutim, posmatrači procjenjuju da će njen pristup odrediti globalne krize koje trenutno dominiraju međunarodnom agendom, piše Albanian post.
Jedan od zadataka visokog predstavnika za spoljnu politiku i bezbjednost je da olakša ili nadgleda proces dijaloga za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije koji, pored teškog geopolitičkog konteksta, ulazi u novu fazu i zbog političke tranzicije u Sjedinjenim Državama.
Takođe, usred sve većeg skepticizma prema evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana, posmatrači dodaju da je od suštinskog značaja da EU preduzme akciju da povrati izgubljeni kredibilitet zemalja regiona prema njoj, počevši od ponude konkretne perspektive i fleksibilnosti prema članstvu.
EU je uvjerila šest zemalja Zapadnog Balkana da njihova budućnost leži u EU, ali pod uslovom da reše otvorena pitanja. Da bi dala podsticaj u ovom pravcu, takođe konstantno izdvaja finansijska sredstva, pa je tako najnoviji Plan rasta vrijedan 6 milijardi eura.
Viši analitičar Međunarodne krizne grupe Marko Prelec ocjenjuje da će neizvjesna budućnost rata u Ukrajini, pored uticaja koji može imati nova administracija novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa, uticati na način na koji će Kalas da oblikuje politiku prema regionu, uključujući i dijalog Kosova i Srbije.
"U ovom trenutku postoji mnogo neizvjesnosti sa kojima se Evropa suočava, počevši od toga šta će predsjednik Trump uraditi kada preuzme dužnost. Pristup Kaje Kallas Zapadnom Balkanu i to da li ona izražava lični interes za region, vjerovatno će biti određen tim većim pitanjima", tvrdi Prelec.
Prethodnik Kaje Kallas na čelu diplomatije EU Josep Borrell, kojeg Kosovo često optužuje za "maženje" Srbije, u proteklih pet godina vodio je blok kroz nekoliko globalnih kriza, uključujući rat u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i u navigaciji kroz izazove bezbednosti i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
Prelec smatra da će se nova šefica evropske diplomatije vjerovatno više od svog prethodnika fokusirati na "velike izazove” Evrope – ostavljajući po strani dijalog Kosova i Srbije – koji su, prema njegovim riječima, države članice EU i, uglavnom moćne države, pokušale da monopolizuju u Borrellovo vrijeme.
Premijer Kosova Albin Kurti je više puta izjavio da očekuje novu dinamiku od novih rukovodećih struktura EU u vezi sa dijalogom Kosova i Srbije, dok je Borrella često optuživao za neravnopravan tretman, posebno nakon postizanja sporazuma prošle godine, prvo u Briselu, pa u Ohridu.
Kristof Bender iz Evropske inicijative za stabilnost nada se da će se "realizam” vratiti na pristup EU Kosovu i Srbiji tokom mandata Kaje Kallas, ali da se prvo mora priznati da je "dijalog mrtav” zbog nespremnosti Srbije da potpiše i sprovede Briselski sporazum i Ohridski aneks.
Bender podvlači da evropski lideri moraju da shvate da je kredibilitet EU izuzetno narušen posljednjih godina, posebno na Kosovu, pri čemu nude neke smernice koje, prema njegovim riječima, mogu pomoći da se povrati izgubljeni kredibilitet, ne samo u kosovskom dijalogu, već takođe u kontekstu integracije regiona u EU.
Među njima, pored članstva Kosova u Savjetu Evrope, s obzirom na zastoj u procesu članstva regiona u EU, predlaže da EU omogući uključivanje zemalja regiona u zajedničko evropsko tržište.
Takođe, u bezbjednosnom smislu, on sugeriše da bi EU, nakon prijema Rumunije i Bugarske, mogla da ponudi zemljama Zapadnog Balkana sličan proces da postanu dio šengenskog prostora – najvećeg na svijetu gdje se može putovati bez viza.
"To bi bio proces sa jasnim kriterijumima – uključujući pitanja vezana za bezbjednost, vladavinu prava i ljudska prava – i atraktivnim ciljem. U slučaju uspjeha, to bi doprinelo smanjenju tenzija između Kosova i Srbije povećanju bezbjednosne saradnje i smanjenju vidljivosti granica", kaže.
EU godinama pokušava da poveća saradnju balkanskih zemalja, koje su prošle kroz krvave ratove 90-ih godina i da ih pripremi za članstvo u Uniji, a do sada je osim dijaloga postignuto još nekoliko sporazuma o regionalnoj saradnji, od kojih, međutim, veliki dio nije sproveden.
Inače, sve dok se očekuje da se polje velikih istraživanja "formule rješenja" nastavi u uslovima neizvjesnosti koje trenutno okružuju Evropu, ostaje da se vidi kurs kojim će novi šef evropske diplomatije krenuti kada je riječ o dijalogu Kosova i Srbije.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
Takođe, usred sve većeg skepticizma prema evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana, posmatrači dodaju da je od suštinskog značaja da EU preduzme akciju da povrati izgubljeni kredibilitet zemalja regiona prema njoj, počevši od ponude konkretne perspektive i fleksibilnosti prema članstvu.
EU je uvjerila šest zemalja Zapadnog Balkana da njihova budućnost leži u EU, ali pod uslovom da reše otvorena pitanja. Da bi dala podsticaj u ovom pravcu, takođe konstantno izdvaja finansijska sredstva, pa je tako najnoviji Plan rasta vrijedan 6 milijardi eura.
Viši analitičar Međunarodne krizne grupe Marko Prelec ocjenjuje da će neizvjesna budućnost rata u Ukrajini, pored uticaja koji može imati nova administracija novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa, uticati na način na koji će Kalas da oblikuje politiku prema regionu, uključujući i dijalog Kosova i Srbije.
"U ovom trenutku postoji mnogo neizvjesnosti sa kojima se Evropa suočava, počevši od toga šta će predsjednik Trump uraditi kada preuzme dužnost. Pristup Kaje Kallas Zapadnom Balkanu i to da li ona izražava lični interes za region, vjerovatno će biti određen tim većim pitanjima", tvrdi Prelec.
Prethodnik Kaje Kallas na čelu diplomatije EU Josep Borrell, kojeg Kosovo često optužuje za "maženje" Srbije, u proteklih pet godina vodio je blok kroz nekoliko globalnih kriza, uključujući rat u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i u navigaciji kroz izazove bezbednosti i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
Prelec smatra da će se nova šefica evropske diplomatije vjerovatno više od svog prethodnika fokusirati na "velike izazove” Evrope – ostavljajući po strani dijalog Kosova i Srbije – koji su, prema njegovim riječima, države članice EU i, uglavnom moćne države, pokušale da monopolizuju u Borrellovo vrijeme.
Premijer Kosova Albin Kurti je više puta izjavio da očekuje novu dinamiku od novih rukovodećih struktura EU u vezi sa dijalogom Kosova i Srbije, dok je Borrella često optuživao za neravnopravan tretman, posebno nakon postizanja sporazuma prošle godine, prvo u Briselu, pa u Ohridu.
Kristof Bender iz Evropske inicijative za stabilnost nada se da će se "realizam” vratiti na pristup EU Kosovu i Srbiji tokom mandata Kaje Kallas, ali da se prvo mora priznati da je "dijalog mrtav” zbog nespremnosti Srbije da potpiše i sprovede Briselski sporazum i Ohridski aneks.
Bender podvlači da evropski lideri moraju da shvate da je kredibilitet EU izuzetno narušen posljednjih godina, posebno na Kosovu, pri čemu nude neke smernice koje, prema njegovim riječima, mogu pomoći da se povrati izgubljeni kredibilitet, ne samo u kosovskom dijalogu, već takođe u kontekstu integracije regiona u EU.
Među njima, pored članstva Kosova u Savjetu Evrope, s obzirom na zastoj u procesu članstva regiona u EU, predlaže da EU omogući uključivanje zemalja regiona u zajedničko evropsko tržište.
Takođe, u bezbjednosnom smislu, on sugeriše da bi EU, nakon prijema Rumunije i Bugarske, mogla da ponudi zemljama Zapadnog Balkana sličan proces da postanu dio šengenskog prostora – najvećeg na svijetu gdje se može putovati bez viza.
"To bi bio proces sa jasnim kriterijumima – uključujući pitanja vezana za bezbjednost, vladavinu prava i ljudska prava – i atraktivnim ciljem. U slučaju uspjeha, to bi doprinelo smanjenju tenzija između Kosova i Srbije povećanju bezbjednosne saradnje i smanjenju vidljivosti granica", kaže.
EU godinama pokušava da poveća saradnju balkanskih zemalja, koje su prošle kroz krvave ratove 90-ih godina i da ih pripremi za članstvo u Uniji, a do sada je osim dijaloga postignuto još nekoliko sporazuma o regionalnoj saradnji, od kojih, međutim, veliki dio nije sproveden.
Inače, sve dok se očekuje da se polje velikih istraživanja "formule rješenja" nastavi u uslovima neizvjesnosti koje trenutno okružuju Evropu, ostaje da se vidi kurs kojim će novi šef evropske diplomatije krenuti kada je riječ o dijalogu Kosova i Srbije.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
