Glavni ekspert Svjetske banke za region Richard Record u intervjuu za Glas Amerike, komentarišući privredni rast šest zemalja Zapadnog Balkana, kaže da su optimistični, ali i oprezni u pogledu mogućnosti. Record navodi da region u cjelini bilježi rast sa 2,6 odsto prošle godine na 3,3 odsto ove godine, ali da je važno razumeti da se to dešava u okruženju sa mnogo izazova i sa mnogo neizvesnosti spolja.
"Evropska unija, posebno Njemačka, koja je najveći trgovinski i investicioni partner u čitavom regionu, sada je u nepromjenjenom stanju i njena ekonomija je verovatno u recesiji. Usred tolikih nestabilnosti u spoljnom okruženju, činjenica da region doživljava ubrzani ekonomski rast je veoma ohrabrujuća. I naravno, činjenica da Zapadni Balkan raste brže od Evropske unije znači određeni stepen konvergencije u pogledu životnog standarda", naveo je Record.
Dodaje da su uvijek željeli da vide brži rast jer je glavni izazov u kom trenutku će moći da vide podudaranje životnog standarda na Zapadnom Balkanu i prosjeka Evropske unije.
Prema njegovim riječima, ekonomski rast iznad 3 odsto je ohrabrujući znak.
"Željeli bismo da je brže. Povećanje je uglavnom zbog viših nivoa potrošnje, što znači da je inflacija opala, povjerenje je poraslo i videli smo veće javne investicije, koje podstiču privrednu aktivnost. Spoljno okruženje je i dalje teško. Nismo videli povećanje izvoza. Ali možda ćemo, dok ekonomija Evropske unije počne da raste, videti i mogućnosti za povećanje izvoza. Međutim, u srednjoročnom periodu, u cilju bržeg ekonomskog rasta i bržeg poboljšanja životnog standarda na Zapadnom Balkanu, potrebno je izvršiti duboke strukturne reforme, poboljšanje standarda veština, obrazovanja, veće privatne investicije i poboljšanje produktivnosti", dodaje.
Kaže da su najveći izazovi za Albaniju i Kosovo strukturalni - pitanja poput razlika u kvalitetu vještina radne snage, neusklađenosti između sektora obrazovanja i potrebe privatnog sektora, kao i obezbjeđivanje kvalitetnih investicija, koje bi obezbjedile stabilnija radna mjesta.
Navodi i da postoji poboljšanje u procentu stanovništva koje je zaposleno, koji se postepeno povećava.
"Tokom prošle godine dostignut je najviši nivo zaposlenosti ikada zabilježen, sa skoro 49 odsto u cjelini na Zapadnom Balkanu, u odnosu na 48 odsto prošle godine. Tokom protekle godine na Zapadnom Balkanu otvoreno je oko 114.000 novih radnih mjesta. Naravno, i dalje postoji jaz u odnosu na zemlje EU, gdje je prosjek zaposlenosti oko 54 odsto. Dakle, ima još posla, ali ide u pravcu postepenog poboljšanja u smislu smanjenja nezaposlenosti, iako su to rezultat relativno visokog nivoa potrošnje", navodi.
Na pitanje koje akcije treba da preduzmu vlade u Albaniji i na Kosovu da bi se suočile sa spoljnim prijetnjama, Record kaže da je za male otvorene ekonomije poput onih na Kosovu i Albaniji, diversifikacija važna.
"To znači balansiranje eksterne tražnje sa unutrašnjom tražnjom, obezbjeđivanje ravnoteže u smislu sektora privrede, na primjer da ima roba za trgovinu, kao i usluge, turizam i srodne aktivnosti. Videli smo da je uprkos prilično slabom rastu u evrozoni, došlo do snažnog rasta u sektoru usluga, doznakama iz dijaspore i turizma. Ovdje vlade mogu da odigraju svoju ulogu i možda nije slučajno što ove i sljedeće godine dvije vlade, na Kosovu i u Albaniji, povećavaju javne investicije u nastojanju da podrže ekonomski rast", dodaje.
Ističe da obe zemlje doživljavaju ohrabrujući ekonomski rast i obe su u dobroj poziciji da iskoriste mogućnosti koje im pruža njihova blizina Evropi.
Govoreći o Planu rasta za Zapadni Balkan, Record kaže da je to dobrodošao plan i prilika i da pruža konkretne mogućnosti za ekonomije Zapadnog Balkana ako uspeju da ih iskoriste.
"Šest milijardi eura je dobrodošla investicija. Ali mislim da najveća prilika dolazi iz reformi i nekih posebnih aspekata zajedničkog tržišta koji se mogu ubrzati. Na primjer, jedan od sektora koji obećava je olakšavanje trgovine kroz ono što se naziva zelenim trakama, prilika da se zaista ubrza proces transporta robe sa jedne strane granice na drugu. Ovo može napraviti stvarnu razliku u integraciji ekonomija sa globalnim lancima snabdjevanja i proizvodnim mrežama kako bi se privuklo više investicija i više mogućnosti", navodi.
Još jedan potencijalni aspekt je, kako kaže Record, mogućnost da se ekonomije Zapadnog Balkana pridruže zajedničkom području plaćanja.
Navodi da je polovina sredstava Plana rasta dodeljena infrastrukturnim investicijama i da dvije od njih vide kao važne.
"Oni su izvori energije i transportne veze, posebno za Kosovo, gdje postoji potreba za dekarbonizacijom snabdjevanja energijom", kaže.
Ističe da je to ogroman investicioni plan.
"Moramo videti različite izvore, iz javnog i privatnog sektora koji to rade. Ali dugoročno, ovo predstavlja priliku za zadovoljenje povećane potrebe za električnom energijom (na domaćem tržištu), kao i za kretanje ka putu koji se manje oslanja na upotrebu fosila, koji bi istovremeno poboljšao kvalitet vazduha, postavlja se ova kritika. Takođe, iako se ovo više odnosi na Albaniju, saobraćajne veze su podjednako važne. Korisno je napraviti zelene trake, što će smanjiti prepreke na granici. Ali da bi se privuklo više kvalitetnih investicija, koje stvaraju stabilnija radna mjesta, važno je integrisati transportne mreže na tržišta Evropske unije", dodaje.
Govoreći o migracijama, Record kaže da su realnost i da su izvještaju osvetlili neke oblasti u kojima vlade mogu da rade na stvaranju procesa koji koristi svima.
"Radi se o razvijanju vještina unutar zemlje, strategijama kako održavati veze sa dijasporom, podsticati investicije i doznake iz dijaspore i vraćanje ideja, tehnologije, inovacija u privredu zemlje i kako održati ove veze u različitim periodima", kazao je.
Izvor: Kosovo Online/VOA
Dodaje da su uvijek željeli da vide brži rast jer je glavni izazov u kom trenutku će moći da vide podudaranje životnog standarda na Zapadnom Balkanu i prosjeka Evropske unije.
Prema njegovim riječima, ekonomski rast iznad 3 odsto je ohrabrujući znak.
"Željeli bismo da je brže. Povećanje je uglavnom zbog viših nivoa potrošnje, što znači da je inflacija opala, povjerenje je poraslo i videli smo veće javne investicije, koje podstiču privrednu aktivnost. Spoljno okruženje je i dalje teško. Nismo videli povećanje izvoza. Ali možda ćemo, dok ekonomija Evropske unije počne da raste, videti i mogućnosti za povećanje izvoza. Međutim, u srednjoročnom periodu, u cilju bržeg ekonomskog rasta i bržeg poboljšanja životnog standarda na Zapadnom Balkanu, potrebno je izvršiti duboke strukturne reforme, poboljšanje standarda veština, obrazovanja, veće privatne investicije i poboljšanje produktivnosti", dodaje.
Kaže da su najveći izazovi za Albaniju i Kosovo strukturalni - pitanja poput razlika u kvalitetu vještina radne snage, neusklađenosti između sektora obrazovanja i potrebe privatnog sektora, kao i obezbjeđivanje kvalitetnih investicija, koje bi obezbjedile stabilnija radna mjesta.
Navodi i da postoji poboljšanje u procentu stanovništva koje je zaposleno, koji se postepeno povećava.
"Tokom prošle godine dostignut je najviši nivo zaposlenosti ikada zabilježen, sa skoro 49 odsto u cjelini na Zapadnom Balkanu, u odnosu na 48 odsto prošle godine. Tokom protekle godine na Zapadnom Balkanu otvoreno je oko 114.000 novih radnih mjesta. Naravno, i dalje postoji jaz u odnosu na zemlje EU, gdje je prosjek zaposlenosti oko 54 odsto. Dakle, ima još posla, ali ide u pravcu postepenog poboljšanja u smislu smanjenja nezaposlenosti, iako su to rezultat relativno visokog nivoa potrošnje", navodi.
Na pitanje koje akcije treba da preduzmu vlade u Albaniji i na Kosovu da bi se suočile sa spoljnim prijetnjama, Record kaže da je za male otvorene ekonomije poput onih na Kosovu i Albaniji, diversifikacija važna.
"To znači balansiranje eksterne tražnje sa unutrašnjom tražnjom, obezbjeđivanje ravnoteže u smislu sektora privrede, na primjer da ima roba za trgovinu, kao i usluge, turizam i srodne aktivnosti. Videli smo da je uprkos prilično slabom rastu u evrozoni, došlo do snažnog rasta u sektoru usluga, doznakama iz dijaspore i turizma. Ovdje vlade mogu da odigraju svoju ulogu i možda nije slučajno što ove i sljedeće godine dvije vlade, na Kosovu i u Albaniji, povećavaju javne investicije u nastojanju da podrže ekonomski rast", dodaje.
Ističe da obe zemlje doživljavaju ohrabrujući ekonomski rast i obe su u dobroj poziciji da iskoriste mogućnosti koje im pruža njihova blizina Evropi.
Govoreći o Planu rasta za Zapadni Balkan, Record kaže da je to dobrodošao plan i prilika i da pruža konkretne mogućnosti za ekonomije Zapadnog Balkana ako uspeju da ih iskoriste.
"Šest milijardi eura je dobrodošla investicija. Ali mislim da najveća prilika dolazi iz reformi i nekih posebnih aspekata zajedničkog tržišta koji se mogu ubrzati. Na primjer, jedan od sektora koji obećava je olakšavanje trgovine kroz ono što se naziva zelenim trakama, prilika da se zaista ubrza proces transporta robe sa jedne strane granice na drugu. Ovo može napraviti stvarnu razliku u integraciji ekonomija sa globalnim lancima snabdjevanja i proizvodnim mrežama kako bi se privuklo više investicija i više mogućnosti", navodi.
Još jedan potencijalni aspekt je, kako kaže Record, mogućnost da se ekonomije Zapadnog Balkana pridruže zajedničkom području plaćanja.
Navodi da je polovina sredstava Plana rasta dodeljena infrastrukturnim investicijama i da dvije od njih vide kao važne.
"Oni su izvori energije i transportne veze, posebno za Kosovo, gdje postoji potreba za dekarbonizacijom snabdjevanja energijom", kaže.
Ističe da je to ogroman investicioni plan.
"Moramo videti različite izvore, iz javnog i privatnog sektora koji to rade. Ali dugoročno, ovo predstavlja priliku za zadovoljenje povećane potrebe za električnom energijom (na domaćem tržištu), kao i za kretanje ka putu koji se manje oslanja na upotrebu fosila, koji bi istovremeno poboljšao kvalitet vazduha, postavlja se ova kritika. Takođe, iako se ovo više odnosi na Albaniju, saobraćajne veze su podjednako važne. Korisno je napraviti zelene trake, što će smanjiti prepreke na granici. Ali da bi se privuklo više kvalitetnih investicija, koje stvaraju stabilnija radna mjesta, važno je integrisati transportne mreže na tržišta Evropske unije", dodaje.
Govoreći o migracijama, Record kaže da su realnost i da su izvještaju osvetlili neke oblasti u kojima vlade mogu da rade na stvaranju procesa koji koristi svima.
"Radi se o razvijanju vještina unutar zemlje, strategijama kako održavati veze sa dijasporom, podsticati investicije i doznake iz dijaspore i vraćanje ideja, tehnologije, inovacija u privredu zemlje i kako održati ove veze u različitim periodima", kazao je.
Izvor: Kosovo Online/VOA
