Predsjednica Evropske komisije je na balkanskoj turneji kako bi podržala zemlje koje su na putu ka EU, uz najave milionskih ulaganja.

Četvrti put za pet godina, predsjednica Evropske komisije u posjeti je zemljama Zapadnog Balkana, a ovog puta donosi i najave milionskih ulaganja.

Poslije Albanije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, Ursula von der Layen je u petak bila u posjeti Beogradu, gdje ju je, kao i prošle godine, cvijećem dočekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, prenosi BBC na srpskom jeziku.

Tokom balkanske turneje, obišla je još i Kosovo i Crnu Goru, Zapadnom Balkanu je poslala poruke podrške i najavila pomoć u sklopu evropskog Plana rasta od šest milijardi eura.

Za Srbiju je opredjeljeno 1,6 milijardi eura.

„Princip je vrlo jednostavan. Mi otvaramo vrata za srpske kompanije u konkretnim sektorima, zauzvrat, potrebne su reforme zarad fer uslova na tržištu”, rekla je Ursula von der Layen.

Postoje stvari koje EU zamera Srbiji, ali je Von der Layen uvijek bila spremna da sasluša našu stranu, rekao je Vučić na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Srbija „ostaje na evropskom putu", potvrdio je i najavio ponovno otvaranje ambasade u Ukrajini, privremeno zatvorene zbog bezbjednosti u martu 2022, poslije početka ruske invazije.

Vvon der Layen je otkazala unapred planirani sastanak sa premijerom Srbije Milošem Vučevićem, prenosi N1, ali o tome još nema zvanične potvrde Beograda.

Zaključeno je da nema potrebe da se Von der Layen i Vučević sastaju poslije saopštenja o njegovom sastanku sa ministrom ekonomskog razvoja Rusije Maksimom Rešetnjikovim u kom se navodi da je planirano jačanje saradnje između dvije zemlje, rekao je portparol Evropske komisije za N1.

"Ima još posla da bi Kosovu bile ukinute mjere"

Iz Beograda, predsjednica Evropske komisije otputovala je na Kosovo, a u Prištini se srela sa premijerom Albinom Kurtijem i predsjednicom Vjosom Osmani.

Von der Layen je istakla da će proširenje biti na vrhu dnevnog reda u njenom drugom mandatu na mjestu predsjednice EK i da je posvećena tome da državama Zapadnog Balkana obezbjedi 'sve neophodne alate' za članstvo u EU.

„Znam da je Kosovo posljednjih godina naporno radilo na jačanju demokratije i vladavine prava i želim da uvjerim Kosovo da će u mom drugom mandatu proširenje biti na vrhu dnevnog reda. Za mene je to jedan od najvećih projekata“, rekla je ona.

Uz čestitke Von der Layen na novom mandatu, premijer Kurti je istakao posvećenost Kosova evropskom putu.

Dodao je da je 'Kosovo spremno i posvećeno da reforme sprovedu u najkraćem mogućem roku' i da 'što više iskoriste raspoloživu finansijsku podršku EU koja iznosi 882 miliona eura'.

Iz kabineta premijera saopšteno je i da je Kurti na sastanku tražio da se potpuno i odmah ukinu restriktivne mjere EU protiv Kosova i da ono dobije statusa kandidata za prijem u EU.

Von der Layen je poručila da 'Kosovo ima još dosta obaveza' da bi se ukinule restriktivne mjere protiv Kosova.

EU ih je uvela u junu prošle godine pošto su kosovske vlasti ignorisale zahtjeve za smirivanje tenzija u opštinama sa srpskom većinom na sjeveru.

Kaznene mjere EU su prvobitno bile privremeno obustavljanje rada radnih grupa za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, nepozivanje Kosova na sastanke na visokom nivou, obustavljanje bilateralnih poseta i ukidanje sredstava za Kosovo planiranih Investicionim okvirom i Instrumentima pretpristupne pomoći - IPA 2024.

Na konferenciji za medije s predsjednicom Osmani, Von der Layen je rekla da je uz lidere Kosova koji su posvećeni postizanju tih ciljeva i kao pozitivan korak ocjenila otvaranje prijelaza Merdare za robu iz Srbije.

"Veoma je važno da radimo zajedno, a mi smo pozdravili otvaranje granice i napredak u CEFTA-i i nakon toga treba da radimo na sljedećim koracima kako bismo došli do tačke u kojoj se mjere mogu ukinuti i to će pomoći da se ubede države članice – kao što znate, sve države članice moraju da se dogovore o ukidanju mjera", kazala je ona.

Crna Gora u EU do 2028. godine 'ambiciozan cilj na kojem treba raditi'

Predsjednica Evropske komisije posetu regionu završila je u subotu u Crnoj Gori.

EU 'čvrsto' stoji uz Crnu Goru čiji je prijem u EU do 2028. godine 'ambiciozan cilj na kojem treba raditi', rekla je Von der Layen u Podgorici.

„Mi smo uz vas, da vas podržavamo koliko god možemo. Uslovi za pristupanje su jasni, ali postoji i značajan napredak Crne Gore kojem svjedočimo. Impresionirana sam i brzinom i kvalitetom“, rekla je ona zajedničkoj konferenciji za medije sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem.

U okviru posjete sastala se i sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem.

Crna Gora je krajem juna dobila pozitivne ocjene EU o ispunjenosti privremenih merila za članstvo u Uniju za poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava i bezbjednost, čime je ušla u novu fazu pregovora o prijemu u kojima je od 2014. godine.

Predsjednica Evropske komisije je posebno ukazala na važnost 'Plana rasta EU za Zapadni Balkan', podsjetila da je za Crnu Goru u okviru tog plana 380 miliona eura, te da će do kraja godine biti dostupno 27 miliona.

Premijer Spajić je kazao da je Crna Gora "spremna za progres i ekonomski napredak" i da očekuje da će ona postati članica EU do kraja 2028. godine.

“Imaćemo investicionu konferenciju i veliki broj EU kompanija koje će investirati u Crnu Goru, nadam se. Uradili smo dosta, ali naredne dvije godine presudne su za dalji napredak“, rekao je Spajić.

Tirana, Skoplje, Sarajevo, Jablanica

Šefica Evropske komisije turneju na Zapadnom Balkanu započela je prethodno u Tirani, gdje je čestitala „prijatelju”, albanskom premijeru Ediju Rami na viziji i strpljenju koje se isplatilo.

„Albanija je uradila veliki posao po reformskoj agendi u skladu sa planom rasta. Od narednih EU investicija dobićete 920 miliona eura“, napisala je na platformi "X", a prve isplate najavila do kraja godine.

Albanija je prošle nedjelje otvorila prva pregovaračka poglavlja sa EU.

Srdačne poruke je imala i za makedonske lidere, mada je njihov inače spori evropski put dodatno otežan zbog neriješenih pitanja o bugarskoj nacionalnoj manjini.

„Ovdje sam da kažem da je vama mesto u EU uz nas“, rekla je u Skoplju, dodajući da stiže 750 miliona eura ulaganja.

Prilikom susreta sa makedonskom predsjednicom Gordanom Siljanovskom Dajkovom, prvom ženom na toj poziciji, uz osmjeh je poručila: „Znam kako je“.

Kada je Von der Layen 2019. izabrana za šeficu Evropske komisije, bila je prva žena na čelu takozvane Vlade EU.

U četvrtak je u Bosni i Hercegovini posjetila Jablanicu, područje najteže pogođeno nedavnim poplavama u kojima je stradalo najmanje 20 ljudi.

„Srce mi se slama, Evropa je uz vas. Pomoći ćemo vam u obnovi i izgradnji“, poručila je Von der Layen.

To znači biti „susjed i partner, kao i budući član EU“, rekla je.

Za pomoć i obnovu od poplava odmah je odvojeno 20 miliona eura, a još novca će stići iz Evropskog fonda solidarnosti, obećala je ona.

Ko je Ursula Von der Layen?

- Ursula Von der Layen ima 66 godina i majka je sedmoro dece
- Rođena je 8. oktobra 1958. u belgijskoj prestonici Briselu, a sa porodicom se preselila u Njemačku kad je imala 13 godina
- Njen otac je Ernst Albreht, zvaničnik Evropske zajednice i premijer njemačke pokrajine Južne Saksonije (1976-1990)
- Doktorirala je medicinu na Univerzitetu u Hanoveru
- Članica Demohrišćanske unije Njemačke (CDU) je od 1990, a 2003. godine postala je ministarka u vladi Južne Saksonije
- U prvom mandatu kancelarke Angele Merkel bila je ministarka za omladinu i porodična pitanja (2005-2009), a od 2009-2013. ministarka za rad i socijalna pitanja
- Od 2013. do 2019. godine bila je ministarka odbrane Njemačke
- U julu 2019. godine postala je prva žena kojoj je povjereno rukovođenje Evropskom komisijom
- U julu 2024. osvojila drugi mandat predsjednice Evropske komisije