Iako postoje rizici Less: Dugoročno promjena granica preduslov za stabilizaciju Balkana
Profesor Centra za geopolitiku pri Univerzitetu Cambridge Timothy Less kaže za Kosovo onlajn da administracija američkog predsjednika Josepha Bidena sigurno neće podržati rješenje statusa Kosova koje se zasniva na razmjeni teritorija i da ono ne bi imalo podršku ni administracije Kamale Harris ako bi ona pobjedila na izborima u novembru. Ako bi pobjednik na izborima bio Donald Trump, njegova administracija, kako ocjenjuje, podržala bi razmjenu teritorija ili podjelu Kosova kao sredstvo da se obezbjedi srpsko priznanje Kosova.
Opciju razmjene teritorija pomenuo je prije nekoliko dana John Bolton, nekadašnji savjetnik za nacionalnu bezbjednost u administraciji bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa izjavom da je američka pozicija već "neko vrijeme" nada da bi Srbija i Kosovo mogli da dođu do nečeg prihvatljivog za obe strane, uključujući razmjenu teritorija.
“Biden i Harris i Demokratska stranka generalno su liberalni idealisti koji su motivisani idejama restorativne pravde, kazne za ono što vide kao varvarstvo Srbije 1990-ih, opozicije nacionalizmu i nacionalnim državama. Oni pridaju veliku vrijednost onome što nazivaju međunarodnim poretkom zasnovanim na pravilima, koji isključuje bilo kakvu vrstu promjene granica, posebno u vrijeme kada Rusija nastoji da revidira granice na drugim mjestima u istočnoj Evropi”, navodi Less.
Na drugoj strani, kako dodaje, potpuno je vjerovatno da bi američka administracija na čelu sa Donaldom Trumpom podržala razmjenu teritorija ili podjelu Kosova kao sredstvo da se obezbjedi srpsko priznanje Kosova, za šta je najjasniji dokaz da je to bilo rješenje koje je prethodna Trumpova administracija sledila kada je Trump bio na vlasti krajem prošle decenije. Možda bi on ovo rješenje, smatra Less, i doveo do kraja, da nije izgubio vlast u novembru 2020.
"Osim toga, razmjena teritorija ili podjela Kosova bila bi u skladu sa Trumpovim pogledom na svijet ako se vrati na vlast 2025. Za razliku od Kamale Harris i demokrata, on nije zainteresovan da kažnjava Srbe, on je nacionalista, saosjeća sa nacionalistima širom svijeta i nije zainteresovan za održavanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima ako je to u suprotnosti sa američkim interesima, u ovom slučaju američkim interesom za rješavanjem statusa Kosova i vraćanjem američkih trupa kući. Trump je kroz svoje izjave implicirao da je voljan da prihvati podjelu Ukrajine kao sredstvo za rješavanje rata u toj zemlji i vjerovatno ne bi brinuo o postavljanju presedana na Kosovu za prekrajanje granica na drugim mjestima u istočnoj Evropi”, navodi Less.
O tome kako na opciju razmjene teritorija gledaju zvanični London i Berlin, Less kaže da kako stvari stoje sumnja da bi oni bili “za”. Obe zemlje, navodi, vode liberalni idealisti koji se protive promjenama granica na Balkanu iz uglavnom istih razloga kao i Bidenova administracija.
"To je neprijateljstvo prema nacionalizmu, želja da se Srbi kazne, neka vrsta legalističkog načina razmišljanja koje ne prihvata promjene granica, neprijateljstvo prema Rusiji, protivljenje podjeli Ukrajine i tako dalje, što svakako predstavlja prepreku ili barem potencijalnu prepreku svakom pokušaju buduće Trumpove administracije da riješi status Kosova putem razmjene teritorija, baš kao što je to bilo 2018. kada su London i Berlin izašli protiv podjele, ohrabrujući tako Albance da se tome odupru kao rješenju. Ali vlada u Njemačkoj je slaba i može da padne i da bude zamjenjena desničarskom vladom koja ima realističniji i manje idealistički pogled na Balkan, a u tom slučaju to bi moglo da primora Veliku Britaniju da promjeni svoju poziciju kako bi izbjegla izolaciju i dozvolila drugima da odrede rješenje za status Kosova bez nje”, smatra Less.
Na pitanje da li bi razmjena teritorija bila opcija koja bi doprinela stabilnosti na Balkanu ili bi imala suprotan efekat, jer bi možada i drugi na Balkanu poželjeli dalje otvaranje pitanja granica, Less kaže da kratkoročno gledano iako postoje rizici od nestabilnosti, da su oni ograničeni, dok je dugoročno gledano promjena granica na Balkanu preduslov za stabilizaciju regiona.
"Time bi se omogućilo raznim narodima da žive u svojim državama sa punim pravima i mogućnostima, za razliku od sadašnjeg multietničkog koncepta, koji održava stanje nervoze, napetosti i na kraju nestabilnosti”, navodi Less.
On svakako ne isključuje da bi razmjena teritorija u slučaju rješavanja statusa Kosova za sobom povuklo i druga pitanja granica, ukazujući na stav Milorada Dodika i Srba iz Bosne i Hercegovine iz perioda 2018-2020. godine, kada su se zalagali za uključivanje Republike Srpske u dogovor oko statusa Kosova.
“Štaviše, mislim da bi se bosanski Srbi još više zalagali za ovo 2025. godine, ako bi se Donald Trump vratio i tražio podjelu kao rješenje, s obzirom na njihovu sve veću odlučnost da se odvoje od Bosne i Hercegovine i pritisak na Dodika koga Bošnjaci i njihovi međunarodni saveznici pokušavaju da stave u zatvor zbog njegovog stava po pitanju nezavisnosti Republike Srpske. Ne sumnjam da bi potezi za razbijanje Bosne i Hercegovine izazvali političku reakciju Bošnjaka koji žele da sačuvaju državu u postojećim granicama, ali se pitam šta bi zaista mogli da urade da to zaustave, osim ako SAD pod Donaldom Trumpom ne bi bile spremne da ih podrže. To znači da iako kratkoročno postoje neki rizici od nestabilnosti zbog razmjene teritorija kao rešenja, mislim da su ti rizici ograničeni”, zaključuje Less.
Izvor: Kosovo Online
“Biden i Harris i Demokratska stranka generalno su liberalni idealisti koji su motivisani idejama restorativne pravde, kazne za ono što vide kao varvarstvo Srbije 1990-ih, opozicije nacionalizmu i nacionalnim državama. Oni pridaju veliku vrijednost onome što nazivaju međunarodnim poretkom zasnovanim na pravilima, koji isključuje bilo kakvu vrstu promjene granica, posebno u vrijeme kada Rusija nastoji da revidira granice na drugim mjestima u istočnoj Evropi”, navodi Less.
Na drugoj strani, kako dodaje, potpuno je vjerovatno da bi američka administracija na čelu sa Donaldom Trumpom podržala razmjenu teritorija ili podjelu Kosova kao sredstvo da se obezbjedi srpsko priznanje Kosova, za šta je najjasniji dokaz da je to bilo rješenje koje je prethodna Trumpova administracija sledila kada je Trump bio na vlasti krajem prošle decenije. Možda bi on ovo rješenje, smatra Less, i doveo do kraja, da nije izgubio vlast u novembru 2020.
"Osim toga, razmjena teritorija ili podjela Kosova bila bi u skladu sa Trumpovim pogledom na svijet ako se vrati na vlast 2025. Za razliku od Kamale Harris i demokrata, on nije zainteresovan da kažnjava Srbe, on je nacionalista, saosjeća sa nacionalistima širom svijeta i nije zainteresovan za održavanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima ako je to u suprotnosti sa američkim interesima, u ovom slučaju američkim interesom za rješavanjem statusa Kosova i vraćanjem američkih trupa kući. Trump je kroz svoje izjave implicirao da je voljan da prihvati podjelu Ukrajine kao sredstvo za rješavanje rata u toj zemlji i vjerovatno ne bi brinuo o postavljanju presedana na Kosovu za prekrajanje granica na drugim mjestima u istočnoj Evropi”, navodi Less.
O tome kako na opciju razmjene teritorija gledaju zvanični London i Berlin, Less kaže da kako stvari stoje sumnja da bi oni bili “za”. Obe zemlje, navodi, vode liberalni idealisti koji se protive promjenama granica na Balkanu iz uglavnom istih razloga kao i Bidenova administracija.
"To je neprijateljstvo prema nacionalizmu, želja da se Srbi kazne, neka vrsta legalističkog načina razmišljanja koje ne prihvata promjene granica, neprijateljstvo prema Rusiji, protivljenje podjeli Ukrajine i tako dalje, što svakako predstavlja prepreku ili barem potencijalnu prepreku svakom pokušaju buduće Trumpove administracije da riješi status Kosova putem razmjene teritorija, baš kao što je to bilo 2018. kada su London i Berlin izašli protiv podjele, ohrabrujući tako Albance da se tome odupru kao rješenju. Ali vlada u Njemačkoj je slaba i može da padne i da bude zamjenjena desničarskom vladom koja ima realističniji i manje idealistički pogled na Balkan, a u tom slučaju to bi moglo da primora Veliku Britaniju da promjeni svoju poziciju kako bi izbjegla izolaciju i dozvolila drugima da odrede rješenje za status Kosova bez nje”, smatra Less.
Na pitanje da li bi razmjena teritorija bila opcija koja bi doprinela stabilnosti na Balkanu ili bi imala suprotan efekat, jer bi možada i drugi na Balkanu poželjeli dalje otvaranje pitanja granica, Less kaže da kratkoročno gledano iako postoje rizici od nestabilnosti, da su oni ograničeni, dok je dugoročno gledano promjena granica na Balkanu preduslov za stabilizaciju regiona.
"Time bi se omogućilo raznim narodima da žive u svojim državama sa punim pravima i mogućnostima, za razliku od sadašnjeg multietničkog koncepta, koji održava stanje nervoze, napetosti i na kraju nestabilnosti”, navodi Less.
On svakako ne isključuje da bi razmjena teritorija u slučaju rješavanja statusa Kosova za sobom povuklo i druga pitanja granica, ukazujući na stav Milorada Dodika i Srba iz Bosne i Hercegovine iz perioda 2018-2020. godine, kada su se zalagali za uključivanje Republike Srpske u dogovor oko statusa Kosova.
“Štaviše, mislim da bi se bosanski Srbi još više zalagali za ovo 2025. godine, ako bi se Donald Trump vratio i tražio podjelu kao rješenje, s obzirom na njihovu sve veću odlučnost da se odvoje od Bosne i Hercegovine i pritisak na Dodika koga Bošnjaci i njihovi međunarodni saveznici pokušavaju da stave u zatvor zbog njegovog stava po pitanju nezavisnosti Republike Srpske. Ne sumnjam da bi potezi za razbijanje Bosne i Hercegovine izazvali političku reakciju Bošnjaka koji žele da sačuvaju državu u postojećim granicama, ali se pitam šta bi zaista mogli da urade da to zaustave, osim ako SAD pod Donaldom Trumpom ne bi bile spremne da ih podrže. To znači da iako kratkoročno postoje neki rizici od nestabilnosti zbog razmjene teritorija kao rešenja, mislim da su ti rizici ograničeni”, zaključuje Less.
Izvor: Kosovo Online
.jpg)
