Raspisivanje lokalnih izbora na sjeveru Kosova, povratak Srba u Policiju Kosova i pravosuđe i povlačenje specijalnih policijskih snaga Kosova su među ključnim zahtjevima zvaničnog Beograda koje 13. septembra iznosi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Ispunjenje zahtjeva je, prema stavu Srbije, "nužna pretpostavka za smisleni napredak" u procesu dijaloga Kosova i Srbije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Beograd će, najavio je Vučić, pokrenuti "globalnu diplomatsku kampanju" u cilju ispunjenja zahtjeva.
Srbija, kako se navodi u dokumentu koji je medijima podjeljen uoči Vučićevog obraćanja, najavljuje i da će parlament usvojiti odluku kojom se konstatuje "nelegalnost" svih organa i institucija obrazovanih na Kosovu nakon proglašenja nezavisnosti.
Sedam zahtjeva Srbije
Vučić je izjavio da Srbija traži da se ispuni "sve ono što je postignuto i dostignuto u procesu dijaloga" Kosova i Srbije pod okriljem Evropske unije.
Time Srbija, kako je naveo, pokazuje da je "odgovorniji" od Kosova i "onih koji su garanti sporazuma".
Srbija smatra da bi ispunjenjem zahtjeva ukinule "ključne posljedice jednostranih i nekoordinisanih akcija" Vlade Kosova na čijem je čelu premijer Albin Kurti.
Prvi zahtjev je raspisivanje i održavanje "slobodnih i demokratskih lokalnih izbora" na Sjeveru Kosova, uz učešće Misije OSCE i kontrolu Evropske unije.
Srbija, navodi Vučić, zahtjeva povratak Srba u regionalni direktorat policije Kosova za sjever. Time bi se, kako se ističe, primjenio Član 9 Briselskog sporazuma iz 2013. godine.
"Samo nemojte da mi kažete - a što su se povukli. Povukli su se zato što ih je neko protivpravno oterao odatle", izjavio je Vučić.
Srbija traži i povratak srpskih sudija i tužilaca na pravosudne funkcije.
Traži se i povlačenje specijalnih snaga Policije Kosova iz "nelegalno sagrađenih baza i kontrolnih punktova" na sjeveru Kosova.
Traži se i njihovo povlačenje iz svih institucija "koje su od 1999. godine do nelegalnog zatvaranja 2024. godine pružale vitalne javne i administrativne usluge građanima".
Beograd traži i "hitno, neodložno i konačno" formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom (ZSO) "bez daljih političkih smicalica i igara".
"Jer nam je jasno da je 12 godina to bila samo igra koja je korišćena za kupovinu vremena, sa ciljem da se ZSO nikada ne formira i da se uz to ukinu sva prava Srba", navodi se među zahtjevima koji su podjeljeni medijima uoči obraćanja Vučića.
Traži se i "neodložna primjena garancija Evropske unije i SAD od 28. decembra 2022. godine i momentalno oslobađanje svih političkih zatvorenika" koje je Policija Kosova uhapsila zbog njihovog "demokratskog, građanskog ili političkog aktivizma, a posebno onih koji su uhapšeni zbog učešća na mirnim protestima/barikadama".
Srbija zahtjeva i "neodložno" omogućavanje nesmetanog platnog prometa i poštanskih usluga u dinarima.
Ovi zahtejvi biće, kako se navodi, preneti u predstojećim međunarodnim aktivnostima u okviru sistema UN i OSCE, kao i "podizanje svijesti o kršenju ljudskih prava Srba u okviru Komiteta za ljudska prava UN".
Koji su još potezi Srbije?
U tački dva dokumenta, kojim zvanični Beograd nabraja svoje predstojeće poteze, navodi se da će Skupština Srbije u roku od 45 dana usvojiti zakon kojim će "proglasiti Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohiju za područje posebne socijalne zaštite, čime će biti zagarantovano pravo na finansijsku podršku za nezaposlene".
Navodi se da će ovim zakonom biti posebno regulisan i ograničen promet nepokretnosti.
U tački tri navodi se da "srpske institucije" na Kosovu "neće biti ukinute, niti zatvorene" i optužuje se premijer Kosova Albin Kurti da mu je "glavni politički cilj da iseli i u potpunosti eliminiše Srbe" na Kosovu.
Navodi se da će "u svrhu ublažavanja jednostranih i nekoordinisanih akcija Kurtijevog režima", u mjestima Rudnica i Ribari uz granicu sa Kosovom biti otvorena pisarnica na kojoj će Srbi sa sjevera Kosova imati pristup uslugama socijalne zaštite i koje će pružati vitalne državne i administrativne usluge građanima.
Tačka četiri najavljuje donošenje Zakona kojim će biti uspostavljeno posebno Tužilaštvo "za procesuiranje zloupotreba i kršenja osnovnih ljudskih prava, uzurpaciju imovine, ugrožavanje tjelesnog integriteta" građana Srbije na Kosovu.
"Tužilaštvo će imati poseban zadatak da istraži i goni kriminalna i protivpravna dela službenika i zvaničnika privremenih institucija u Prištini", navodi se.
U tački pet piše da će Skupština Srbije u roku od 45 dana usvojiti Odluku kojom konstatuje "nelegalnost" svih organa i institucija obrazovanih na teritoriji Kosova nakon proglašenja nezavisnosti.
"Ovim će biti normirano da su sve aktivnosti, jednostrani i nekoordinisani akti tih organa pravno nepostojeći i da ne mogu proizvoditi pravne posljedice, niti pravno dejstvo", piše u dokumentu.
Dodaje se da je sličan postupak preduzet po završetku Drugog svjetskog rata, kada je "zakonom proglašena nevažnost pravnih propisa donetih prije 6. aprila 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije".
Kurti uoči Vučićevog obraćanja: Srbija 'ponavlja prijetnje i ultimatume' Kosovu
Neposredno prije Vučićevog obraćanja, premijer Kosova Albin Kurti rekao je da je Srbija, umjesto da se pokaje za zločine koje je počinila tokom posljednjeg rata na Kosovu, odlučila da u koordinaciji sa Rusijom ponovi prijetnje i ultimatume Kosovu.
Kurti je na Facebooku naveo da je pristup vlasti u Srbiji prema Kosovu "veoma deprimirajuć", ali da se Kosovo ne plaši prijetnji.
"Jezive zločine koje je Srbija počinila na Kosovu prije 25 godina, Rusija danas ponavlja u Ukrajini i imaju za cilj da se vrate u region Balkana", naveo je između ostalog Kurti.
Tokom rata na Kosovu ubijeno je oko 13.000 ljudi, a preko 800.000 je raseljeno.
Više od 1.600, većinom Albanaca, i dalje se vodi kao nestalo.
Na stotine tijela ubijenih kosovskih Albanaca pronađeno je u masovnim grobnicama u Srbiji.
Šta je prethodilo zahtjevima Srbije?
Zvaničnici u Srbiji prethodnih dana optužuju vlasti Kosova, na čelu sa premijerom Albinom Kurtijem, "za napade na Srbe" u četiri opštine na sjeveru.
Do novog zaoštravanja odnosa na relaciji Beograd-Priština došlo je nakon što su vlasti Kosova zatvorile paralelne srpske institucije na sjeveru koje smatraju neustavnim i nelegalnim.
To je, sa druge strane, Beograd nazvao "kriminalnim aktima" koji za cilj imaju "progon Srba".
Evropska unija, ali i Sjedinjene Države, Francuska, Velika Britanija i Njemačka kritikovali su Kosovo zbog, kako su rekli, jednostranih i nekoordinisanih akcija na sjeveru zemlje.
Beograd će, najavio je Vučić, pokrenuti "globalnu diplomatsku kampanju" u cilju ispunjenja zahtjeva.
Srbija, kako se navodi u dokumentu koji je medijima podjeljen uoči Vučićevog obraćanja, najavljuje i da će parlament usvojiti odluku kojom se konstatuje "nelegalnost" svih organa i institucija obrazovanih na Kosovu nakon proglašenja nezavisnosti.
Sedam zahtjeva Srbije
Vučić je izjavio da Srbija traži da se ispuni "sve ono što je postignuto i dostignuto u procesu dijaloga" Kosova i Srbije pod okriljem Evropske unije.
Time Srbija, kako je naveo, pokazuje da je "odgovorniji" od Kosova i "onih koji su garanti sporazuma".
Srbija smatra da bi ispunjenjem zahtjeva ukinule "ključne posljedice jednostranih i nekoordinisanih akcija" Vlade Kosova na čijem je čelu premijer Albin Kurti.
Prvi zahtjev je raspisivanje i održavanje "slobodnih i demokratskih lokalnih izbora" na Sjeveru Kosova, uz učešće Misije OSCE i kontrolu Evropske unije.
Srbija, navodi Vučić, zahtjeva povratak Srba u regionalni direktorat policije Kosova za sjever. Time bi se, kako se ističe, primjenio Član 9 Briselskog sporazuma iz 2013. godine.
"Samo nemojte da mi kažete - a što su se povukli. Povukli su se zato što ih je neko protivpravno oterao odatle", izjavio je Vučić.
Srbija traži i povratak srpskih sudija i tužilaca na pravosudne funkcije.
Traži se i povlačenje specijalnih snaga Policije Kosova iz "nelegalno sagrađenih baza i kontrolnih punktova" na sjeveru Kosova.
Traži se i njihovo povlačenje iz svih institucija "koje su od 1999. godine do nelegalnog zatvaranja 2024. godine pružale vitalne javne i administrativne usluge građanima".
Beograd traži i "hitno, neodložno i konačno" formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom (ZSO) "bez daljih političkih smicalica i igara".
"Jer nam je jasno da je 12 godina to bila samo igra koja je korišćena za kupovinu vremena, sa ciljem da se ZSO nikada ne formira i da se uz to ukinu sva prava Srba", navodi se među zahtjevima koji su podjeljeni medijima uoči obraćanja Vučića.
Traži se i "neodložna primjena garancija Evropske unije i SAD od 28. decembra 2022. godine i momentalno oslobađanje svih političkih zatvorenika" koje je Policija Kosova uhapsila zbog njihovog "demokratskog, građanskog ili političkog aktivizma, a posebno onih koji su uhapšeni zbog učešća na mirnim protestima/barikadama".
Srbija zahtjeva i "neodložno" omogućavanje nesmetanog platnog prometa i poštanskih usluga u dinarima.
Ovi zahtejvi biće, kako se navodi, preneti u predstojećim međunarodnim aktivnostima u okviru sistema UN i OSCE, kao i "podizanje svijesti o kršenju ljudskih prava Srba u okviru Komiteta za ljudska prava UN".
Koji su još potezi Srbije?
U tački dva dokumenta, kojim zvanični Beograd nabraja svoje predstojeće poteze, navodi se da će Skupština Srbije u roku od 45 dana usvojiti zakon kojim će "proglasiti Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohiju za područje posebne socijalne zaštite, čime će biti zagarantovano pravo na finansijsku podršku za nezaposlene".
Navodi se da će ovim zakonom biti posebno regulisan i ograničen promet nepokretnosti.
U tački tri navodi se da "srpske institucije" na Kosovu "neće biti ukinute, niti zatvorene" i optužuje se premijer Kosova Albin Kurti da mu je "glavni politički cilj da iseli i u potpunosti eliminiše Srbe" na Kosovu.
Navodi se da će "u svrhu ublažavanja jednostranih i nekoordinisanih akcija Kurtijevog režima", u mjestima Rudnica i Ribari uz granicu sa Kosovom biti otvorena pisarnica na kojoj će Srbi sa sjevera Kosova imati pristup uslugama socijalne zaštite i koje će pružati vitalne državne i administrativne usluge građanima.
Tačka četiri najavljuje donošenje Zakona kojim će biti uspostavljeno posebno Tužilaštvo "za procesuiranje zloupotreba i kršenja osnovnih ljudskih prava, uzurpaciju imovine, ugrožavanje tjelesnog integriteta" građana Srbije na Kosovu.
"Tužilaštvo će imati poseban zadatak da istraži i goni kriminalna i protivpravna dela službenika i zvaničnika privremenih institucija u Prištini", navodi se.
U tački pet piše da će Skupština Srbije u roku od 45 dana usvojiti Odluku kojom konstatuje "nelegalnost" svih organa i institucija obrazovanih na teritoriji Kosova nakon proglašenja nezavisnosti.
"Ovim će biti normirano da su sve aktivnosti, jednostrani i nekoordinisani akti tih organa pravno nepostojeći i da ne mogu proizvoditi pravne posljedice, niti pravno dejstvo", piše u dokumentu.
Dodaje se da je sličan postupak preduzet po završetku Drugog svjetskog rata, kada je "zakonom proglašena nevažnost pravnih propisa donetih prije 6. aprila 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije".
Kurti uoči Vučićevog obraćanja: Srbija 'ponavlja prijetnje i ultimatume' Kosovu
Neposredno prije Vučićevog obraćanja, premijer Kosova Albin Kurti rekao je da je Srbija, umjesto da se pokaje za zločine koje je počinila tokom posljednjeg rata na Kosovu, odlučila da u koordinaciji sa Rusijom ponovi prijetnje i ultimatume Kosovu.
Kurti je na Facebooku naveo da je pristup vlasti u Srbiji prema Kosovu "veoma deprimirajuć", ali da se Kosovo ne plaši prijetnji.
"Jezive zločine koje je Srbija počinila na Kosovu prije 25 godina, Rusija danas ponavlja u Ukrajini i imaju za cilj da se vrate u region Balkana", naveo je između ostalog Kurti.
Tokom rata na Kosovu ubijeno je oko 13.000 ljudi, a preko 800.000 je raseljeno.
Više od 1.600, većinom Albanaca, i dalje se vodi kao nestalo.
Na stotine tijela ubijenih kosovskih Albanaca pronađeno je u masovnim grobnicama u Srbiji.
Šta je prethodilo zahtjevima Srbije?
Zvaničnici u Srbiji prethodnih dana optužuju vlasti Kosova, na čelu sa premijerom Albinom Kurtijem, "za napade na Srbe" u četiri opštine na sjeveru.
Do novog zaoštravanja odnosa na relaciji Beograd-Priština došlo je nakon što su vlasti Kosova zatvorile paralelne srpske institucije na sjeveru koje smatraju neustavnim i nelegalnim.
To je, sa druge strane, Beograd nazvao "kriminalnim aktima" koji za cilj imaju "progon Srba".
Evropska unija, ali i Sjedinjene Države, Francuska, Velika Britanija i Njemačka kritikovali su Kosovo zbog, kako su rekli, jednostranih i nekoordinisanih akcija na sjeveru zemlje.
