Krivi za udruženi zločinački poduhvat

Bivši čelnici Službe državne bezbednosti Srbije proglašeni su krivim i za zločine u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Trnovu, Bosanskom Šamcu i Sanskom Mostu.

Bivši čelnici Službe državne bezbednosti Srbije (SDB) Jovica Stanišić i Franko Simatović osuđeni su pravosnažno na po 15 godina zatvora, javila je reporterka Al Jazeere Aida Hadžimusić.

“Ključno je reći da je zatvorska kazna od 12 godina zatvora koju je izreklo prvostepeno vijeće Mehanizma promijenjena i da su Stanišić i Simatović u drugostepenom postpuku osuđeni na po 15 godina zatvora. Ono što je također ključno reći je da je Žalbeno vijeće odbacilo apsolutno sve žalbe odbrane i Stanišića i Simatovića i da je djelimično usvojilo žalbe Tužilaštva”, rekla je Hadžimusić.

Stanišić i Simatović optuženi su za zločine u svim opštinama u Bosni i Hercegovini za koje su bili optuženi nakon što je Apelaciono vijeće Međunarodnog mehanizma za krivične sudove u Haagu izreklo drugostepenu presudu.

Žalbeno vijeće je prihvatilo žalbu tužilaštva i zaključilo da su odgovorni za Udruženi zločinački poduhvat (UZP) koji je za cilj imao nasilno uklanjanje nesrpskog stanovništva kroz cijelo trajanje rata u Bosni i Hercegovini.

Ovom presudom proglašeni su krivim i za zločine u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Trnovu, Bosanskom Šamcu i Sanskom Mostu.

Žalbeno vijeće odbilo je sva četiri osnova Stanišićeve Odbrane na presudu Pretresnog vijeća kojom je osuđen na 12 godina zatvora.

Žalbeno vijeće odbacilo je i navode iz žalbe Simatovića.

Posljednja presuda suda iz Haga

Predsjedavajuća petočlanog Apelacionog vijeća Graciela Gatti Santana kazala je da je ovo konačna presuda nakon postupaka započetih pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, čiji je nasljednik Mehanizam.

Santana je, između ostalog, kazala da je Tužilaštvo eliminisalo svaku sumnju da je SDB plaćala ljude koji su vodili Srpsku dobrovoljačku gardu, isplaćivala značajne iznose novca i da su Stnišić i Simatović bili odgovorni za te isplate.

Proces protiv Stanišića i Simatovića počeo je prije 20 godina kada je haško tužilaštvo dvojicu pripadnika režima srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića optužilo za ratne zločine na području bivše Jugoslavije početkom 1990-ih, u Hrvatskoj i BiH, te su uhapšeni u martu 2003. u Srbiji i ubrzo prebačeni u haški pritvor.

Obojica su bila optužena za ratne zločine i etničke progone u Hrvatskoj i BiH, a na prvostepenom suđenju pred Haškim tribunalom 2013. godine oslobođeni su krivice jer su sudije tada zaključile kako nije dokazano ni njihovo učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, ni da su planirali i naredili zločine koji su im stavljeni na teret, kao ni pomagali u njihovom izvođenju.

Nakon obnovljenog postupka, Stanišić, bivši šef SDB-a, i Simatović, njegov zamjenik i bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO), prvostepenom presudom u junu 2021. godine su osuđeni na po 12 godina zatvora za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, čime su postali prvi državni funkcioneri Srbije koji su osuđeni za umiješanost u rat u susjednoj državi.

Potvrda da je Srbija bila upletena u sukobe

Pretresno vijeće je tada konstatiralo brojne zločine koje su počinile srpske snage u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine, no, odgovornost Stanišića i Simatovića utvrđena je samo u dijelu koji se odnosi na Bosanski Šamac.

U četiri tačke Stanišić i Simatović se optužnicom terete za zločine protiv čovječnosti: progone, ubistva, deportacija i nehumana djela, a po jednoj tački za kršenja zakona ili običaja ratovanja – ubistva.

Stanišić i Simatović teretili su se da su od aprila 1991. do decembra 1995. godine učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu, na čelu s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, s ciljem uklanjanja većine Bošnjaka i Hrvata sa dijelova teritorije Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Prvostepena presuda je potvrdila da je Srbija bila upletena u sukobe u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Žalba Tužilaštva na 680 stranica

Tužilaštvo Mehanizma za krivične sudove u Hagu podnijelo je žalbu na prvostepenu presudu u septembru 2021. godine.

U žalbi, tužitelji su tražili da se Stanišić i Simatović proglase krivim i za udruženi zločinački poduhvat iz optužnice i da ih žalbeno vijeće Mehanizma osudi na doživotni zatvor. Žalba ima ukupno 680 strana, jer pored navoda sadrži i prateće anekse sa dokazima.

Na presudu se žalila i odbrana. Od izricanja kazne obojica se nalaze u pritvoru Mehanizma, mada su prethodno u više navrata puštani na privremenu slobodu.

Odgovorni i za Arkanovce

Stanišić i Simatović su, prema navodima optužnice, bili su odgovorni za specijalne jedinice SDB-a, koje su uključivale grupe ili pripadnike grupa poput Jedinica za posebne namjene Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije, Jedinice za antiteroristička dejstva (JATD) i Jedinice za specijalne operacije (JSO), poznate i kao “Crvene beretke”, “Škorpiona”, “Srpske dobrovoljačke garde” odnosno “arkanovaca” i Arkanovih “Tigrova”, navodi Birn.

Presudom kojom su osuđeni na po 12 godina, potvrđuju se i zločini nekih od jedinica. To je ujedno bila i prva presuda međunarodnog suda koja je potvrdila neke od zločina koje su počinili Željko Ražnatović zvani Arkan i njegove paravojne jedinice, te ubistvo šest muškaraca iz Srebrenice u Trnovu od strane “Škorpiona”.