Izgledi za Zapadni Balkan i dalje su nepovoljniji, a očekuje se usporavanje rasta bruto domaćeg proizvoda na 2,6 posto u 2023. godini, navodi Svjetska banka.
Rast ekonomija Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije premašio je nivoe zabilježene prije izbijanja pandemije korona virusa uprkos posljedicama rata u Ukrajini, višim cijenama energenata i hrane, nepovoljnim vremenskim prilikama, pooštrenim uvjetima finansiranja i značajnoj neizvjesnosti.
U najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan, koji je objavljen u utorak, navodi se da su izgledi za Zapadni Balkan i dalje nepovoljniji, a očekuje se usporavanje rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 2,6 posto u 2023. godini, čemu će prvenstveno doprinijeti privatna potrošnja, izvoz i, u pojedinim zemljama, javne investicije, prenosi Anadolija.
Regija se sada suočava s izazovima ponovnog stvaranja rezervi u cilju pripreme za buduće šokove, kao i provođenja reformi na strani ponude kako bi se postavili temelji za održiviji i zeleniji rast, navodi se u izvještaju.
“Dolazi do usporenja rasta u svim zemljama Zapadnog Balkana, poslije snažnog rasta koji se desio nakon pandemije 2021. godine. Rast je usporio u 2022. godine, a očekujemo usporavanje i u 2023. godini. I dalje rast nastavlja biti vođen investicijama i potrošnjom. Kada je u pitanju zaposlenost, dolazi do povećanja, međutim, nezaposlenost je i dalje visoka, i to naročito nezaposlenost mladih, koja iznosi 28,5 posto u regiji” izjavila je ekonomistica Svjetske banke u Bosni i Hercegovini Sandra Hlivnjak.
Inflatorni pritisak je krajem 2022. počeo popuštati, a i u 2023. godini se očekuje nastavak tog trenda.
Ipak, projicira se da će inflacija u 2023. godini ostati na oko pet posto, što je znatno iznad nivoa prije pandemije.
“U većini zemalja Zapadnog Balkana inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena dostigla je vrhunac krajem 2022. godine, i to pod utjecajem rasta cijena energenata i hrane, a sada pokazuje znake smirivanja kako eksterni pokretači postaju sve manje izraženi usljed usporavanja globalnog ekonomskog rasta. Inflatorni pritisci i dalje su duboko ukorijenjeni, što zahtijeva dodatno pooštravanje monetarne politike”, navodi se u izvještaju.
U Bosni i Hercegovini se u 2023. godini očekuje usporavanje rasta realnog BDP-a na 2,5 posto, kako se rast privatne potrošnje bude prepolovio zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda i kako se deficit izvoza bude dalje povećavao zbog malog rasta glavnih izvoznih tržišta Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.
“Dobra je vijest da je došlo do smanjenja nezaposlenosti. U četvrtom kvartalu 2022. godine, prema podacima Agencije za statistiku, nezaposlenost je iznosila 14,3 posto, što je za dva posto manje u odnosu na isti period 2021. godine. Ono što je i dalje zabrinjavajuće je visoka stopa inflacije koja je zabilježena u svim zemljama Zapadnog Balkana. Od marta do oktobra 2022. godine inflacija je u Bosni i Hercegovin bila najviša u regiji, dok trendovi smanjenja počinju u oktobru”, kazala je Hlivnjak.
“Kada je u pitanju dug, Bosna i Hercegovin je umjereno zadužena. Od svih zemalja u regiji samo Kosovo ima manji nivo zaduženosti od Bosne i Hercegovine. To je pozitivno. Sve zemlje su uspjele smanjiti dug na nivo ispod pandemijskog, izuzev Sjeverne Makedonije. Bosna i Hercegovine je još više smanjila svoju zaduženost”, naglasila je Hlivnjak.
Srednjoročni izgledi za Zapadni Balkan i dalje su pozitivni, iako su potrebne reforme za ubrzanje zelene tranzicije i otklanjanje ključnih strukturnih izazova, poručuju iz Svjetske banke i dodaju da jedna od oblasti u kojoj ulaganja mogu ostvariti značajne ekonomske rezultate na Zapadnom Balkanu jeste energetska efikasnost.
“Preporučujemo da fokus ostane na reformama, da se dijalog vrati na taj put, i to je jedino što može na neki način dovesti do poboljšanja. Projekcije su dosta skromne i jako puno je neizvjesnosti, tako da je jako teško reći da li ćemo raditi revizije na dole ili gore”, zaključila je Hlivnjak.
Izvor: Al Jazeera i agencije
U najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan, koji je objavljen u utorak, navodi se da su izgledi za Zapadni Balkan i dalje nepovoljniji, a očekuje se usporavanje rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 2,6 posto u 2023. godini, čemu će prvenstveno doprinijeti privatna potrošnja, izvoz i, u pojedinim zemljama, javne investicije, prenosi Anadolija.
Regija se sada suočava s izazovima ponovnog stvaranja rezervi u cilju pripreme za buduće šokove, kao i provođenja reformi na strani ponude kako bi se postavili temelji za održiviji i zeleniji rast, navodi se u izvještaju.
“Dolazi do usporenja rasta u svim zemljama Zapadnog Balkana, poslije snažnog rasta koji se desio nakon pandemije 2021. godine. Rast je usporio u 2022. godine, a očekujemo usporavanje i u 2023. godini. I dalje rast nastavlja biti vođen investicijama i potrošnjom. Kada je u pitanju zaposlenost, dolazi do povećanja, međutim, nezaposlenost je i dalje visoka, i to naročito nezaposlenost mladih, koja iznosi 28,5 posto u regiji” izjavila je ekonomistica Svjetske banke u Bosni i Hercegovini Sandra Hlivnjak.
Inflatorni pritisak
Inflacija na Zapadnom Balkanu u 2022. godini zabilježila je najviši nivo u prethodna dva desetljeća, a pritisci na cijene ostali su povišeni i početkom 2023. godine, ističe se u izvještaju.Inflatorni pritisak je krajem 2022. počeo popuštati, a i u 2023. godini se očekuje nastavak tog trenda.
Ipak, projicira se da će inflacija u 2023. godini ostati na oko pet posto, što je znatno iznad nivoa prije pandemije.
“U većini zemalja Zapadnog Balkana inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena dostigla je vrhunac krajem 2022. godine, i to pod utjecajem rasta cijena energenata i hrane, a sada pokazuje znake smirivanja kako eksterni pokretači postaju sve manje izraženi usljed usporavanja globalnog ekonomskog rasta. Inflatorni pritisci i dalje su duboko ukorijenjeni, što zahtijeva dodatno pooštravanje monetarne politike”, navodi se u izvještaju.
U Bosni i Hercegovini se u 2023. godini očekuje usporavanje rasta realnog BDP-a na 2,5 posto, kako se rast privatne potrošnje bude prepolovio zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda i kako se deficit izvoza bude dalje povećavao zbog malog rasta glavnih izvoznih tržišta Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.
“Dobra je vijest da je došlo do smanjenja nezaposlenosti. U četvrtom kvartalu 2022. godine, prema podacima Agencije za statistiku, nezaposlenost je iznosila 14,3 posto, što je za dva posto manje u odnosu na isti period 2021. godine. Ono što je i dalje zabrinjavajuće je visoka stopa inflacije koja je zabilježena u svim zemljama Zapadnog Balkana. Od marta do oktobra 2022. godine inflacija je u Bosni i Hercegovin bila najviša u regiji, dok trendovi smanjenja počinju u oktobru”, kazala je Hlivnjak.
Produbljivanje deficita
Dodala je da je Bosna i Hercegovina, pored Crne Gore, jedina zemlja regije koja je u 2022. godini produbila deficit, uslijed veće potrošnje.“Kada je u pitanju dug, Bosna i Hercegovin je umjereno zadužena. Od svih zemalja u regiji samo Kosovo ima manji nivo zaduženosti od Bosne i Hercegovine. To je pozitivno. Sve zemlje su uspjele smanjiti dug na nivo ispod pandemijskog, izuzev Sjeverne Makedonije. Bosna i Hercegovine je još više smanjila svoju zaduženost”, naglasila je Hlivnjak.
Srednjoročni izgledi za Zapadni Balkan i dalje su pozitivni, iako su potrebne reforme za ubrzanje zelene tranzicije i otklanjanje ključnih strukturnih izazova, poručuju iz Svjetske banke i dodaju da jedna od oblasti u kojoj ulaganja mogu ostvariti značajne ekonomske rezultate na Zapadnom Balkanu jeste energetska efikasnost.
“Preporučujemo da fokus ostane na reformama, da se dijalog vrati na taj put, i to je jedino što može na neki način dovesti do poboljšanja. Projekcije su dosta skromne i jako puno je neizvjesnosti, tako da je jako teško reći da li ćemo raditi revizije na dole ili gore”, zaključila je Hlivnjak.
Izvor: Al Jazeera i agencije
