Normalizacija odnosa

Trenutno insistiranje međunarodne zajednice na postizanju sporazuma Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa je na najvišem nivou u posljednjih desetak godina, koliko dve strane vode dijalog posredstvom Evropske unije (EU), saglasni su politički analitičar sa Kosova Agon Maliqi i stručnjak za regionalnu politiku iz Srbije Aleksandar Popov, uz ocjenu "da su se Priština i Beograd previše igrali kako bi izbegli obaveze koje su prihvatali", piše Radio Slobodna Evropa.

Popov, koji je na čelu Centra za regionalizam u Novom Sadu, navodi da bi predstojeći sastanak Kurtija i Vučića na Ohridu mogao da bude "pripremna faza za pristup finalizaciji kosovskog pitanja", ali je uvjeren da EU i SAD neće dozvoliti "opstrukciju dogovorenog".

Ukazuje da su Kosovo i Srbija do sada uspjevali da "izbjegavaju" realizaciju prethodnih sporazuma jer nije bilo sinhronizovanog delovanja SAD i EU.

Prema njegovim riječima, američke diplomate otvorenije i direktnije upozoravaju Kosovo i Srbiju da se mogu suočiti sa posljedicama ukoliko ne budu kooperativne po pitanju evropskog prijedloga.

RSE podsjeća da su SAD sa drugim zapadnim zemljama podržale prijedlog, a američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabriel Escobar je bio i direktno uključen u posredničku ili šatl diplomatiju, koja je imala za cilj da Kosovo i Srbija prihvate evropski plan za normalizaciju odnosa.

"Da toga nije bilo, znači sinhronizovanog delovanja SAD i EU, ne bi došlo ni do pomaka oko ovog zajedničkog dokumenta francusko-njemačkog, koji je EU prihvatila kao svoj, niti do ovih daljih koraka. Evo, sljedeći korak je Ohrid", navodi Popov.

On dodaje da je stranama jasno stavljeno do znanja da će pretrpeti posljedice ukoliko ne prihvate prijedlog EU i smatra da je to neka vrsta garancije da će on biti implementiran.

Evropski prijedlog o normalizaciji odnosa bi, pored ostalog, trebao da dovede do međusobnog priznanja dokumenta i nacionalnih simbola, uključujući pasoše, diplome, registarske tablice i carinske pečate, navodi RSE i dodaje da su o svim ovim pitanjima su Kosovo i Srbija već postigli pojedinačne sporazume u okviru dijaloga.

Agon Maliqi ocjenjuje da je situacija ovoga puta drugačija jer su se angažovale SAD, odnosno da su one postale "motor celog procesa".

Uveren je da će evropski plan, kada ga dvije strane potpišu biti obavezujući dokument, koji će morati da se implementira.

Ukoliko se, ipak, predlog ne potpiše onda će on, kako kaže Maliqi, ostati samo usmeni dogovor bez velikog značaja.

"U ovom trenutku, dakle, Kosovo i Srbija su prinuđeni da procene koliko su spremni da se suoče sa posljedicama. Poenta je da je Vučić na kraju svoje geopolitičke igre i percepcije, koju je stvorio na Zapadu – posebno u SAD – da je spreman da ide ka sporazumu sa Kosovom. Nakon decenije dijaloga, mislim da je njegov manevarski prostor ističe", kaže Maliqi.

Zaključuje i da bi Kurti i Vučić radije da ne potpisuju sporazum, te dodaje da je srpski predsjednik nastojao da "krivicu neuspjeha" prebaci na Kosovo.

Popov, takođe, smatra da su dvojica lidera pokušala da izbjegnu odgovornost i u tom kontekstu kaže da su se Kurti i Vučić nadali da "upravo onaj drugi neće prihvatiti prijedlog".

"Vučić je prihvatio (prijedlog) pa je njega (Kurtija) doveo u nezgodnu poziciju. Međutim, pritisnut od strane zapada Kurti je morao da prihvati. Vučić se u međuvremenu našao pod velikim pritiskom domaće javnosti, posebno ovih desničarskih snaga", ukazuje Popov.

Evropski prijedlog u Srbiji nisu podržale ni opozicione partije a slična je situacija i na Kosovu gdje su najveće opozicione stranke, Demokratska partija Kosova i Demokratski savez Kosova, izrazili rezerve.

Maliqi posljednje oprečne izjave Kurtija i Vučića vidi kao sredstvo za unutrašnju upotrebu, ali i način da učvrste svoju poziciju u pregovaračkom procesu, odnosno da dobiju na vremenu.

Evropski prijedlog za normalizaciju odnosa sadrži 11 tačaka i trebao bi da riješi sporna pitanja između dvije strane. Ipak, u njemu postoje tačke koje Vučić, odnosno Kurti ne prihvataju u potpunosti.

Maliqi smatra da Vučić pitanje članstva u UN koristi "kao neku vrstu namještene laži", te ukazuje da tako nešto trenutno nije moguće zbog veta koji Rusija može da iskoristi.

"To što je on odabrao pitanje Ujedinjenih nacija kao crvenu liniju, kao i priznanje, prije govori o spremnosti ili otvorenosti za potpisivanje sporazuma, jer ova dva pitanja nisu na stolu. On (Vučić) ovim pokušava da, u trenutku kada se (sporazum) potpiše, izađe i kaže pred svojim javnim mnjenjem da je pobjedio. Ja to više vidim kao strategiju, pripremu terena", kaže Maliqi.

Dodaje da, s druge strane Kurti pokušava da Zajednicu opština sa srpskom većinom, koja srpskoj zajednici može dati "određeni nivo samoupravljanja na Kosovu", uspostavi pod drugim imenom.

Izvor: Radio Slobodna Evropa